Životinjski svijet gornjeg toka Cetine,5

Kartiranje faune Dalmacije. Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine

Sa ovim člankom, nastavljam sa objavom vrijednog izvješća Kartiranje faune Dalmacije. Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine. Kao što se vidi iz naslova riječ je o područjima koja nisu u granicama Kninskog kraja, osim djelomično porječja Cetine. Tema je zanimljiva i cijelo izvješće zaslužuje objavu, međutim iz praktičnih razloga ograničio sam se samo na gornji tok Cetine. Dio područja Cetine, kojeg objavljujem, u literaturi se naziva gornjim tokom, a obuhvaća područje do Balečkog mosta, nakon kojeg počinje akumulacija Peruča. Izostavio sam izvješća o ostalim područjima kad to nije narušavalo logičku cjelinu objavljenog dijela izvješća. Cijelo izvješće možete vidjeti ovdje.Pojmove, koje treba pojasnit, označit ću zvjezdicom , a pojašnjenje ću dati na dnu teksta.Nadam se da će vam ovi članci pomoći da bi bolje upoznali Kninski kraj, odnosno da bi ga više voljeli.Kartiranje faune Dalmacije. Prioritetna područja: otok Pag, estuarij Krke, otok Vis i pučinski otoci, otok Mljet, tok Cetine 2. Vrste, područja i lokaliteti vrijedni zaštite2.1. Ciljane vrste (target species)2.1.1. Vodozemci, gmazovi i sisavci Dolina rijeke Cetine2.1.2. PticeKao ciljane vrste za područje rijeke Cetine izabrane su vrste koje su kvalifikacijske vrste za važno područje za ptice Cetina i ciljevi očuvanja za predloženo NATURA 2000 područje Cetina. (www.natura2000.hr). To su: crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon, eja livadarka Circus pygargus, kosac Crex crex, veliki ronac Mergus merganser, crvenonoga prutka Tringa totanusZa određivanje područja važnih za ptice (Important Bird Areas) u Europi je određeno dvadeset kriterija. Oni omogućuju identifikaciju i kategorizaciju područja važnih za ptice, na osnovu međunarodne vrijednosti područja za ugrožene vrste ptica, druževne vrste ptica, ptice s malim arealom i vrste vezane za određene biome. Kriteriji su oblikovani tako da primjenom različitih numeričkih pragova međunarodna važnost područja za vrste može biti određena na tri geografske razine: globalnoj, europskoj i na razini Europske unije. Većina kriterija temelji se na udjelu lokalne populacije važnog područja u globalnoj (svjetskoj), europskoj ili EU populaciji. Važnim populacijama smatraju se one koje čine udio od 1% ili više tih populacija.Karte nalaza pojedinih ciljanih vrstaKarta 1. Paško polje – granice područja koje predlažemo za Posebni ornitološki rezervat i ucrtani lokaliteti nalaza pojedinih ciljanih vrstaKratice: circ-pyg =Circus pygargus – eja livadarka; Crex = Crex crex – kosac; Acr_mel=Acrocephalu melanopogon crnoprugasti trstenjak; Tri-tot = Tringa totanus crvenonoga prutka2.1.3. RibeTarget vrste su navedene u prijedlogu područja vrijednih zaštite.2.1.4. Špiljska fauna beskralježnjakaU špiljskoj fauni na istraživanom području su među špiljskim vrstama utvrđene target vrste prema slijedećim kriterijima:(1) Vrste koje su u Crvenoj knjizi navedene u kategoriji CR, EN i VU(2) Vrste s annexa Bernske Konvencije i na Habitat Direktivi(3) Vrste koje su u Zakonu o zaštiti prirode striktno navedene kao zaštićene i striktno zaštićene(4) Ostale vrste važne za širi menadžment, ključne vrste, istaknute vrste te vrste koje se mogu koristiti kao bioindikatoriPrema prvom kriteriju navedene su vrste prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske koja je u izradi (Ozimec i drugi, u tisku), a prema kojoj je u kategoriji CR, EN i VU osam svojti, od čega jedna u kategoriji kritično ugroženih (CR), tri u kategoriji ugroženih (EN) te četiri u kategoriji potencijalno ugroženih (EN): Lovricia jalzici EN, Lanzaia kotluse CR, Monolistra hercegoviniensis atypical VU, Niphargus rostratus VU, Niphargus cf. croaticus EN, Niphargus trullipes VU, Spelaeocaris pretneri EN, Spheromides virei mediodalmatina VU.Prema drugom i trećem kriteriju nije utvrđena ni jedna vrsta.Prema četvrtom kriteriju utvrđeno je još devet istaknutih vrsta koje se ujedno mogu koristiti kao bioindikatori te su važne za menadžment špiljama i monitoring špiljskih staništa: Haplotropidius pubescens pubescens, Haplotropidius taxi taxi, Duvalius schatzmayri, Anisoscapha klimeschi misella, Troglohyphantes dinaricus, Hauffenia jadertina sinjana, Neobisium chaimweizmanni, Monolistra hercegoviniensis brevipes, Troglocaris anophthalmus.Sistematski popis target vrsta je slijedeći:GastropodaLanzaia kotlusae Bole, 1992Hauffenia jadertina sinjana Kuščer, 1933DecapodaTroglocaris anophthalmus (Kollar, 1848)Speleocaris pretneri (Matjašič, 1956)IsopodaMonolistra hercegoviniensis atypica Sket, 1965Monolistra hercegoviniensis brevipes Sket, 1965Sphaeromides virei mediodalmatina Sket, 1965AmphipodaNiphargus rostratus Sket, 1971,Niphargus trullipes Sket, 1958Niphargus cf. croaticus Jurinac, 1887AraneaeTroglohyphantes dinaricus (Kratochvil, 1948)PseudoscorpionesNeobisium chaimweizmanni Ćurčić & Dimitrijević, 2002ColeopteraDuvalius (Neoduvalius) schatzmayri (J. Müller, 1912)Lovricia jalzici Pretner, 1979Haplotropidius pubescens pubescens (J. Müller, 1903)Haplotropidius taxi taxi J. Müller, 1903Anisoscapha klimeschi misella G. Müller, 19342.2. Prijedlog područja vrijednih zaštite raznolikosti faune2.2.1. Vodozemci, gmazovi i sisavciGornji dio doline rijeke Cetine s ucrtanim lokalitetima i područjima na kojima je preporučena zaštita.1. Ćulumova pećinaZnačajne vrste:Ćulumova pećina je jedino sklonište porodiljne kolonije populacije dugonogog šišmiša čije se jedinke hrane nad izvorišnim dijelom Cetine. Istovremeno ona je sklonište porodiljnih kolonija još tri vrste šišmiša s Dodatka II. Direktive o staništima, te u Hrvatskoj dosad najveće zimsko sklonište Blazijevog potkovnjaka, vrste također s Dodatka II. Direktive o staništima. Kako su već postojali planovi da se špilja preuredi za turistički posjet, treba je što prije zaštititi. Treba istražiti mogući koridor kojim dugonogi šišmiši odlaze prema izvorištu Cetine i obratno, te na tom području zabraniti izgradnju vjetroelektrana. Lokalitet je značajan za 5 vrsta šišmiša s Dodatka II Direktive o staništima, te treba ući u Europsku mrežu Natura 2000.2. Paško polje sa špiljama – izvorimaZnačajne vrste:Izvorište Cetine sve do nešto iza Balečkog mosta posljednje je sačuvano gotovo prirodno područje doline Cetine. Uz velik broj špilja povezanih s izvorima nalaze se Gospodska pećina, Rudelića pećina i Pećina Kotluša koje imaju značajnu špiljsku faunu, a koja je nađena i u izvoru Glavaš, te Vukovića vrelu. Na pašnjacima vlažnih travnjaka i močvarnom dijelu uz rijeku sačuvana je gotovo u cjelosti karakteristična fauna krških polja uz vodotoke- Područje ima 5 vrsta s Dodatka II Direktive o staništima (tu je i bjelonogi rak Austropotamobius pallipes, iz skupine koja nije obuhvaćena COAST projektom), te kao takav treba ući u europsku mrežu Natura 2000. Treba zadržati sadašnja staništa i tradicionalni način njihova gospodarenja.2.2.2. PticeMeđu staništima na rijeci Cetini po vrijednosti i jedinstvenosti ponajviše se ističe Paško polje s rijekom Cetinom koja se razlijeva po polju, njenim sprudovima i bogatim poplavnim pašnjacima oko nje. To je stanište daleko najvrjednije toga tipa u priobalnom dijelu Hrvatske (jedino je gnjezdilište crvenonoge prutke Tringa totanus u Hrvatskoj, gnijezdi se 6-10 parova), a zbog gniježđenja kosaca (Crex crex), te zbog prisutnosti i brojnosti mnogih ostalih vrsta (smeđoglava travarka, prepelica, žuta pastirica, velika strnadica, vivak, kulik sljepčić itd.) i bogatstva pripadajuće zajednice ptica od velike je i međunarodne vrijednosti.Suhi dijelovi Paškog polja, te okolnih područja suhih i kamenjarskih travnjaka Suhog polja, Velikog suhog polja i Malog suhog polja izolirano su gnjezdilište ćukavice Burhinus oedicnemus u Hrvatskoj.Jugozapadani dio Paškog polja završava kod Balečkog mosta. Rijeka Cetina nizvodno od Balečkog mosta vrlo je lijepo očuvano stanište vodenkosa Cinclus cinclus i gorske pastirice Motacilla flava.Sva navedena područja imaju nacionalno značajnu ornitološku vrijednost. Paško polje potrebno je zaštiti na razini Posebnog ornitološkog rezervata u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 07/05). Mjere zaštite koje je potrebno provoditi su , između ostalih: spriječiti zaraštavanje područja na kojima gnijezde crvenonoge prutke (mehaničko uklanjanje drvenaste vegetacije (vrba na malim otocima uz rijekuCetinu), ispaša…), zabraniti svaki lov, spriječiti nestajanje travnjaka podržavanjem tradicionalnog, ekstenzivno stočarstvo i košenja livada.Područje Paškog polja koje predlažemo za zaštitu iscrtano je na Karti 1.Prema svemu navedenom očito je da područje rijeke Cetine ima veliku ornitološku vrijednost u smislu bogatstva i raznolikosti ptičjih vrsta i očuvanih staništa ptica (od kojih je većina staništa ugroženo na nacionalnoj i europskoj razini). Područje ima i veliku krajobraznu vrijednost. Smatramo da cijelo područje rijeke Cetine treba biti proglašeno Parkom prirode. Granice Parka prirode trebale bi biti granice područja HR1000029 # Cetina predloženog kao Područja posebne zaštite (engl. Special Protection Areas – SPA) sukladno odredbama Direktive o pticama u prijedlogu hrvatske mreže NATURA 2000 (www.natura2000.hr).Uzimajući u obzir sve navedeno možemo reći da su glavni razlozi ugroženosti bioloških vrijednosti područja : odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, uređivanje rijeke, nagle promjene u vodnom režimu djelovanjem HE, intenziviranje poljodjelstva, melioracije, lov i krivolov, negativan utjecaj rekreativnih aktivnosti koji je na nekim dijelovima toka velik (rafting).Glavne mjere zaštite područja koje bi trebalo provoditi da se ublaže i otklone uzroci ugroženosti: poticanje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva; poticanje načina kosidbe koji ne ugrožava kosce (košnja nakon 15.08., košnja iz sredine prema vanjskim rubovima livade, ostavljanje nepokošenih dijelova livada) hidrološka stabilizacija i smanjenje crpljenja prevelikih kolićina vode iz izvorišta rijeke Cetine; reguliranje lova i sprečavanje krivolova, praćenje utjecaja rekreativnih aktivnosti proglašenje Posebnih ornitoloških rezervata Paško polje i Hrvatačko polje te Parka prirode Cetina na cijelom SPA području prema prijedlogu nacionalne mreže Natura 2000.2.2.3. RibeTablica 1. Prioritetna lista u zaštiti područja/lokaliteta doline Cetine prema fauni riba.Gornji dio doline rijeke Cetine (Paško polje) s područjima na kojima je preporučena zaštita:Tablica 2. Paško poljeIzvorište Cetine sve do naknadno produbljenog kanala prema akumulaciji Peruča posljednje je gotovo prirodno područje doline Cetine. Uz velik broj špilja povezanih s izvorima, ovdje rijeka Cetina ima pulsni tok, što je iznimno važno za cijelu daljnju produkciju rijeke. Treba zadržati sadašnja staništa i tradicionalni način gospodarenja na ovim prostorima. Područje zahtijeva daljnja istraživanja, naročito u rubnim izvorima. Posebno treba istražiti manje vode i vrela i ukupnu zajednicu riba ovog područja.Predlažemo da to područje uđe u Europsku mrežu Natura 2000. Pojedina točkasta staništa u ovom prostoru značajna su jer ga nastavaju dvije vrste s Dodatka II Direktive o staništima i 2 vrste s dodatka IV. Pet vrsta riba ovoga prostora strogo su zaštićene i karakteristične za prirodnu ihtiofaunu Cetine prije njenog kanaliziranja, izgradnje akumulacija i unošenja stranih vrsta.2.2.4. Vodeni kukci (tulari, muhe plesačice)S aspekta zaštite predlaže se apsolutna zaštita cijelog toka rijeke Cetine i rijeke Rude, kao izuzetno vrijednih segmenata prirodne baštine Hrvatske i područja očuvanja raznolikosti mediteranskih krških rijeka. Adekvatan stupanj zaštite u sadašnjim okvirima bio bi formiranje Parka prirode „Cetine“ i rijeke „Rude“ u cijelom njihovom toku.2.2.5. Špiljska fauna beskralježnjakaPrema dosadašnjim istraživanjima i trenutno dostupnim podacima izvorišno područje rijeke Cetine sa svim speleološkim objektima, špiljskim staništima i vrstama potrebno je zaštiti u nekoj od kategorija zaštite. Jedna od mogućnosti je uključenje ovog područja u budući regionalni Park prirode Dinara ili kao zaseban zaštićeni krajobraz. Ostala područja rijeke Cetine potrebno je najprije sustavno biospeleološki istražiti kako bi se izradio speleološki katastar, utvrdila i katalogizirala špiljska staništa i špiljske vrste te se naknadnom valorizacijom utvrdile potrebne mjere za zaštitu. Sva staništa utvrđenih vrsta trebalo bi sustavno pratiti kroz monitoring te prema potrebi dodatno Zakonski zaštiti. 3. Prioriteti budućih istraživanja 3.1. Vodozemci, gmazovi i sisavci Općenito Obaviti dodatna istraživanja sisavaca, a pri tome posebnu pažnju posvetiti šišmišima koji imaju porodiljne kolonije na tavanima kuća, dovršiti herpetološka istraživanja s težištem u samoj dolini Cetine. Ćulumova pećina 1. Utvrđivanje koridora kojim ženke Myotis capaccinii lete prema izvorištu Cetine i obratno (telemetrijska istraživanja); 2. Praćenje stanja porodiljnih i zimskih kolonija; Paško polje 1. Kartiranje mrijestilišta vodozemaca i procjena njihove brojnosti; 2. Utvrđivanje brojnosti ribarice Natrix tessellata uzduž rijeke; 3. Istraživanje višegodišnje dinamike brojnosti sitnih sisavaca Paškog polja;3.2. PticeNa području rijeke Cetine svakako je potrebno nastaviti praćenje gniježđenja vrsta koje su ciljevi očuvanja ovog područja te su također i ciljane vrste ovog projekta. To su: crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon, eja livadarka Circus pygargus, kosac Crex crex, veliki ronac Mergus merganser, crvenonoga prutka Tringa totanus. Od drugih vrsta koje obitavaju na otvorenim područjima u daljnja istraživanja bi trebalo uključiti: -škanjca osaša Pernis apivorus -ćukavicu Burhinus oedicnemus - zajednicu ptica pjevica travnjačkih površina Ovakva bi istraživanja trebalo popratiti i praćenjem promjena na staništima, osobito stupnja korištenja travnjaka (odnos površina koje se koriste u poljoprivredi i koje zaraštavaju zbog zapuštanja). Također bilo bi vrijedno dodatno istražiti i pratiti populaciju vodenkosa Cinclus cinclus vrste koja obitava u kanjonskom i brzom toku rijeke Cetine, ali i grabljivica koje gnijezde u kanjonu i na okolnom platou: sivi sokol Falco peregrinus i velika ušara Bubo bubo.3.3. RibePaško polje zahtijeva daljnja ihtiološka istraživanja, naročito u rubnim izvorima. Posebno treba istražiti manje vode i vrela i ukupnu zajednicu riba ovog područja.Potrebna su dodatna saznanja o ribama Miloševog jezera.Područje Okrugla, Uža, Bilokapić – Vedrine-Grab treba dodatna ihtiološka istraživanja.U samom kanjonu Cetine (Ćikotina lađa – Blata) ihtiološka istraživanja su bila rijetka. Započeta istraživanja o biološkom minimumu rijeke treba nastaviti i stvoriti uvjete za očuvanje preostale ihtiofaune.Područje od Radmanovih mlinica do grada Omiša (ušće) se treba istraživati stalnim praćenjem ulova ribljih vrsta3.4. KukciNa temelju analize svih podataka možemo zaključiti da je fauna vodenih kukaca na rijeci Cetini i rijeci Rudi, kao i fauna kukaca općenito u dolini Cetine (op. N.Tvrtković) nedovoljno istražena i poznata. Iznimku čini jedno porodica muha plesačica (por. Empididae) čija je istraženost oko 90 %. Ostale skupine vodenih kukaca i njihova raznolikost na području Cetine i Rude apsolutno je nedovoljno poznata, a za neke skupine i ne postoje nikakvi podaci. Iz tih razloga preporuča se provođenje sistematskog, višegodišnjeg (3-5 godina) istraživanja akvatičkih insekata u svrhu utvrđivanja njihove raznolikosti i rasprostranjenosti te utvrđivanju onih faunističkih elementa koji će doprinijeti daljnjem kvalitetnijem vrednovanju i očuvanju šireg područja sliva rijeke Cetine i rijeke Rude.Prioritet u istraživanjima zbog valorizacije vlažnih staništa trebala bi biti vretenca (op. N. Tvrtković). Uz vodene kukce svakako treba istražiti faunu danjih leptira te skakavaca i konjica, skupina koje su naročito važne za valorizaciju travnjaka (op. N. Tvrtković).Sa ovim nastavkom sam završio sa objavljivanjem Kartiranje faune Dalmacije. Nastavit ću sa sličnom publikacijom, Kartiranje flore Dalmacije.