Crkvina u Biskupiji

Arheološki lokalitet Crkvina u Biskupiji, zaštićeno kulturno dobro, spomenik kulture RH

Lokalitet Crkvina se nalazi na blagoj uzvisini ispod zaseoka Katića kuća u Biskupiji. Položaj je nazvan Crkvina po tome što je u tradiciji puka ostalo da je tu nekada postojala crkva s grobljem. Prva iskopavanja započeo je fra Lujo Marun u siječnju 1886. godine, pronašavši zidove male crkvice sv. Luke (vjerojatno s početka 16. stoljeća) i dijelove srednjeg broda koji je pripadao jednoj starijoj crkvi. Osim otkrića navedenih objekata, uz njih je pronašao značajan broj kamenih fragmenata s ukrasima i ulomke epigrafičkih spomenika. U otkrivenim zidovima bazilike bilo je ugrađenih spolija iz neke starije crkve iz starokršćanskog doba. Revizijskim istraživanjima 1950. godine Stjepana Gunjače , nalazi se konzervirani i ponovno su otkriveni ostaci trobrodne bazilike, pravilne orijentacije duge 21,25m, a široke 12,5m.Do danas je crkva sačuvana samo u temeljima čija visina zidova ne prelazi 0,85 m. Prostor je odijeljen zidanim pilonima u tri broda, od kojih je srednji širi od bočnih.Na istočnoj strani, srednji brod, završava najvjerojatnije s polukružnom apsidom (tragovi uništeni), a bočni s pravokutnim apsidama koje su dio jedinstvenog crkvenog prostora. Pod u svetištu crkve bio je pokriven mramornim pločama, a u ostalom je prostoru crkve bila žbukana podnica. Na zapadnoj strani crkve otkriveni su masivni zidovi dviju odvojenih izduženih prostorija koje su, s međuprostorom između (u prizemlju se nalazio nadsvođeni mauzolej), na katu tvorile razvijeni oblik trodijelnog westwerka u kojemu je bila privatna vladarska kapela iz koje su se pratili državni obredi u crkvi. U prostoru koji je korišten kao porodični mauzolej otkriveno je prescođenih zidanih grobnica s drvenim sanducima i kamenim sarkofazima u kojima je pronađeno pozlaćenih ostruga i manji broj zlatnih nakitnih predmeta. Svi su grobovi pripadali najvišem vladarskom sloju i datiraju se najvjerojatnije potkraj 8. ili u prva desetljeća 9. stoljeća. Revizijom je otkriveno mnogo novih kamenih ulomaka te se, zajedno s onima koje je otkopao fra Lujo Marun, po kvaliteti i ukrasima ova crkva može ubrojiti među najbogatije opremljene u ranosrednjovjekovnom hrvatskom sakralnom graditeljstvu. Utvrđeno je da je u ovoj crkvi, u vremenu od 9. do 11. stoljeća, četiri puta došlo do promjene kamenog namještaja. Najvrijedniji su kameni spomenici dva ciborija – šesterostranični (9. stoljeće) i četverostranični (11. stoljeće), plutej ukrašen pleterom (9. stoljeće) te trokutni zabat oltarne pregrade s Gospinim likom (11. stoljeće). Posebno se ističu akroterij ciborija (9. stoljeće), ulomak krstionice kružne osnove (9. stoljeće) i ulomci skulpture (8./9. stoljeće) Pronađeno je i više epigrafskih spomenika na kojima se spominju imena svetaca te jedan ulomak što spominje kneza kojem nedostaje ime jer je natpis DUX GLO(riosus)… tek djelomice sačuvan. U grobovima su otkriveni novac, nakit, oružje, ostaci odjeće i drugo. Među nalazima se ističu tri mača ranokarolinških obilježja i ostruge. Uz crkvu je, sa sjeverne strane, revizijom iskopina 1950. godine otkriven kompleks prostorija koji se prema starijim znanstvenim tumačenjima pripisuju samostanskom sklopu, dok se prema novijim tumačenjima, uspoređujući ih sa sličnim zdanjima diljem nekadašnjeg franačkog svijeta , pripisuju ostacima vladarskog stambenog kompleksa (villa regalis). Sklop zgrada zajedno s bazilikom čini prostor dug 38,5 m te širok 32,5 m. Prostor oko crkve, s njene južne strane i zapadne strane, pogotovu od 12. stoljeća često se koristio i za groblje. Na položaju Crkvina otkriveno je više stotina starohrvatskih grobova . Datiraju se u šire vremensko razdoblje od 8. do 14. stoljeća. Na južnom i jugozapadnom dijelu crkve nalaze se razmješteni stećci koji su pripadali ovoj nekropoli. Crkvu sv. Marije potpuno su razorili Turci početkom 16. stoljeća.Ovo je dio Obrazloženja iz Rješenja o zaštiti Arheološkog lokaliteta Crkvina u Biskupiji i njegovim proglašavanjem zaštićenog kulturnog dobra, odnosno spomenika kulture RH. Rješenje je donijelo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 19. studenog 2009., a temeljem rješenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, od 16. siječnja 1991. godine.Fotografije sa Crkvine pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C25/Nadam se da će vam mogućnost boljeg uvida u povijest Kninskog kraja i ljudi koji žive u njemu pružiti zadovoljstvo kao i meni. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net.uredio: miro