http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ en redakcija@grad-knin.net Copyright 2012 2012-02-06T17:20:13+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kamenom-na-prosvjetu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kamenom-na-prosvjetu/#When:17:20:13Z Iz SKD Prosvjeta javljaju o nemilom događaju. Tijekom vikenda, netko im je kamenom razbio ulazna vrata. Policija je izašla na očevid i postupak je u tijeku. Materijalna šteta je 50 kn. U Prosvjeti naglašavaju kako materijalna šteta nije prioritet, već ona teža, nematerijalna. Inače, ovo im je drugi sličan događaj ove godine i ukazuje na vandalizam u Kninu, tim više što je riječ o kulturnoj instituciji. Nisu zadovoljni konstatacijom od strane MUP-a i tražit će ponovni postupak. Očekuje se osuda vandala od društvenih i političkih struktura grada Knina. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. miro Crna kronika 2012-02-06T17:20:13+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-veljaca-2012/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-veljaca-2012/#When:20:13:33Z Otvorio sam ovu stranicu koja će objavljivati „male vijesti“-vjestice. ... Ovo između pogledajte u vjestice za studeni 2010.. U svemu ovome ima jedna manje ugodna, dosadna administrativna caka, ali trebam je navesti. Kao i na forumima, ja ne mogu provjeravati istinitost svakog posta odn. vjestice. Ovdje nema registriranja i nadam se da ćemo se ponašati kao sugrađani dobrih namjera. Ovo radim u dobroj vjeri i na sebe odn. portal www.grad-knin.net ne mogu preuzeti odgovornost za istinitost ili laž objavljenu u vjesticama i za posljedice koje prouzroči ta laž. Još samo par pitanja oko objave vjestice. Šaljite ih na redakcija@grad-knin.net sa naznakom „za vjestice“. Potrudite se to napisati gramatički i općenito razumljivo i prihvatljivo, kako bih ja imao što manje posla. Ajmo probat, pari interesantno. Vremenom će se to isprofilirat (tako se to kaže?). Autor: miro 5. veljače, nedjelja 1. Ne znam za vas, ali, meni je sniga za dugo dosta. Nisan za snig. Ali profesija je takva. www.grad-knin.net se može pohvaliti izuzetnim i hrabrim vanjskim suradnicima. Ma kakvi Đuzel ili slični, na HRT, kad mi imamo Gambirožu. Pogledajte što je snimio, na http://grad-knin.net/galerija/C26/. Da nije ovih fotografija mnogima (meni na primjer) bi se ovi dani za povijest provukli nezapaženo. Zima kao one o kojima su nam pričali očevi i didovi... urednik Zanimljivosti 2012-02-05T20:13:33+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/crkva-sv.-jakova-spomenik-kulture-rh-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/crkva-sv.-jakova-spomenik-kulture-rh-u-kninu/#When:10:47:11Z „Crkva sv. Jakova u Kninskom Polju je jednobrodna, pačetvorinasta građevina s polukružnom apsidom i sakristijom. Zapadno pročelje, na kojem je glavni ulaz u crkvu, obogaćeno je plitkim, s pročeljem povezanim zvonikom. U donjem dijelu se zvonik oslanja na dva snažna pilastra s bazom, koji se u vrhu završavaju lučnim nadvojem. Na prvom katu zvonika je mali okrugli prozor, a iznad njega prozor lučnog završetka. Na vrhu je kamena preslica s dva otvora. Na južnom kamenom pročelju su po sredini jednostavna vrata, a u gornjem dijelu, koji je odijeljen istaknutim vijencem dva polumjesečasta prozora. Na sjevernoj strani je dodana kvadratna sakristija, koja na zapadnoj strani ima lučni prozor, dok su na zidu same crkve također dva polumjesečasta prozora. Na istočnoj strani je izdužena polukružna apsida, koja na južnoj strani ima prozor lučnog završetka. Crkva ima dvovodni krov s kupom kanalicom koja se završava i spaja s tijelom crkve konkavno svinutim vijencem od sedre. Apsida ima trovodni krov. U unutrašnjosti ova crkva ima polukružnu apsidu i strop s gušom koja je plitko profilirana. Nad ulazom je zidano pjevalište. Trijumfalni luk je plitko profiliran i stoji na čvrstim polustupovima s kapitelnim zonama. I apsida ima ravan strop oslonjen na zaobljenu gušu, a povišena je s dvije stepenice od podnice broda crkve. Crkva sv. Jakova je jednostavna građevina podignuta na mjestu starije, što pokazuju slučajni nalazi pleternih fragmenata u njenoj okolici. Crkva je zanimljiv primjer neostilske građevine u Dalmatinskoj zagori. „ Ovo je izvod iz Rješenja o preventivnoj zaštiti spomenika kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Glavno povjerenstvo u Splitu, od 1995. Do revizije rješenja, vrijedi ovo. Crkva sv. Jakova je smještena uz jednu od glavnih kninskih prometnica. Svakodnevno viđamo njenu vanjštinu. Zahvaljujući ljubaznosti župnika Župe Vrpolje, fra Anti Čavki, imamo mogućnost, zaviriti i u njenu unutrašnjost. Fotografije crkve sv. Jakova pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C25/. Još malo o crkvi sv. Jakova sa web stranica Šibenske biskupije, Kninski dekanat, Vrpolje, http://www.sibenska-biskupija.hr: „Župna crkva sv. Jakova sagrađena je u XVIII. stoljeću. Polovicom XIX. st. obnovljena je a osobito g. 1880. Crkva je i kasnije popravljana. Ona je jednostavna građevina sa zvonikom na preslicu (dva zvona). U crkvi je bio kameni veliki oltar i na njemu kip sv. Jakova. U crkvi je bila i slika Gospe Sinjske i Križni put. Neposredno pred Domovinski rat, g. 1988./89. je bila temeljito obnovljena i uređena, a obnovu je financirala ondašnja Republika Hrvatska iz fonda “Republička samoupravna interesna zajednica kulture" (RSIZK). Nakon temeljite obnove, pobunjeni Srbi su je najprije (1. I. 1992.) minirali a potom zapalili. Crkva je g. 2000. obnovljena pomoću Ministarstva za obnovu i razvoj RH i Provincije Presv. Otkupitelja. Novu sliku sv. Jakova apostola naslikao je ak. slikar Josip Biffel. Oko crkve je staro groblje. U novije vrijeme sagrađeno je novo gradsko groblje za katolike i pravoslavce s mrtvačnicom, ali bez kapele. Župna kuća u Vrpolju popravljena je g. 1928. a jednako i nakon Drugoga svjetskog rata. Pred sam Domovinski rat provincija Presv. Otkupitelja je sagradila novu župnu kuću i u njoj župnu kapelu. Prije samog useljenja, srpski pobunjenici su istjerali župnika krajem listopada 1991. Kuća je ostala sačuvana jer se u nju uselio jedan Srbin iz Uništa, koji je staru župnu kuću pretvorio u gospodarski objekt. Nakon "Oluje" na temeljima stare kuće izgrađena dvorana u kojoj se i danas slavi sv. misa.“ Osim što mu se zahvaljujem na ljubaznosti, zahvaljujući povjesničarskom duhu i iskustvu fra Ante i njegovoj spremnosti da pomogne ovakve laičke pokušaje, doznao sam još vrijednih detalja. Prema njegovim riječima pri župi se nalazi nekoliko ostataka iz osmanlijskog razdoblja u Kninu. S obzirom da su ti ostaci vrlo rijetki, ovi koje mi je on pokazao su još vrijedniji. Stoga, neka ovo bude poziv struci da valorizira te ostatke. Pogledajte: http://grad-knin.net/galerija/slika/1405/ i http://grad-knin.net/galerija/slika/1404/. Osim toga, svi znamo ili smo barem čuli za Lovru Montija. Bio je prvi gradonačelnik Knina izabran voljom naroda i Narodne stranke. Pet puta za redom izabran za narodnog zastupnika u pokrajinskom saboru. Četiri puta je zastupao Dalmaciju u Carevinskom vijeću (Bečki parlament). Za njegova je mandata mnogo toga učinjeno, a naročito je zagovarao poljoprivredu. Oporučno je ostavio svoje imanje, kasnije nazvano "Montova glavica", gradu Kninu, koje se sastojalo od 32 ha zemlje, 2000 stabala voćaka, 2 ha vinograda i gospodarskih zgrada uz uvjet da se osnuje poljoprivredna škola. Jeste li znali da je pokopan na ovom groblju do crkve sv. Jakova? U majčinu grobu (http://grad-knin.net/galerija/slika/1402/). Na onome što je ostalo od nadgrobnog spomenika, ne spominje se Lovrino ime. Nadam se da će te se složiti sa mnom i fra Antom kako je Lovro Monti zaslužio kad bi 9. travnja, na godišnjicu njegove smrti, znali gdje obnoviti sjećanje na tog čovjeka. Staro kninsko groblje, kod crkve sv. Jakova, je posebna priča. Nakon rada „kulturnih djelatnika“, tijekom devedesetih, mi se nismo potrudili obnoviti sjećanja na hrvatski grad Knin, tijekom 19 stoljeća, vidi  http://grad-knin.net/galerija/slika/1396/. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. miro Kultura 2012-02-05T10:47:11+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sluzbena-herojska-himna-pobjede-hrvatskih-branitelja/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sluzbena-herojska-himna-pobjede-hrvatskih-branitelja/#When:17:33:30Z Kninska Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP, uputila je Predsjedniku RH, Predsjedniku Hrvatskog sabora, Predsjedniku i ministrima Vlade RH, slijedeći tekst: SLUŽBENA "HEROJSKA HIMNA POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA" Obzirom da je Hrvatska vojska u obrambenom Domovinskom ratu junački,herojski vojno izvojevala pobjedu nad srbočetničkim agresorom na hrvatsku, smatramo da se herojima Hrvatskog Domovinskog rata treba skladati….. ..„HEROJSKA HIMNA POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA“! Braniteljski portal i UHBL-PTSP "TVRĐAVA KNIN" pokreću inicijativu za službenu herojsku himnu pobjede hrvatskih branitelja,te Vas umoljavamo da zajedno ostvarimo ovaj projekt koji je u interesu i na hvalu i slavu svima koji su se borili za neovisnost RH u obrambenom domovinskom ratu. U Republici Hrvatskoj održava se veliki broj manifestacija,obljetnica kao i komemoracija koje se tiču isključivo pobjedničke i herojske Hrvatske vojske. UHBL-PTSP „Tvrđava Knin uredništvo braniteljskog portala smatraju da se treba raspisati natječaj za "HEROJSKU HIMNU HRVATSKIH BRANITELJA"jer su branitelji to zaslužili ,i da se ona proglasi službenom pobjedničkom himnom hrvatskih branitelja....Stoga Vas umoljavamo da se potrudite da se raspiše javni natječaj da se krene sa animiranjem muzičara,umjetnika koji bi svoje uratke javno predstavili i da se izvrši odabir najboljeg uratka koji dočarava herojstvo hrvatskih branitelja u hrvatskom Domovinskom ratu...kojega bi odabralo povjerenstvo koje bi za to bilo oformljeno. Herojska himna pobjede hrvatskih branitelja služila bi na slavu i čast svim poginulim,umrlim,nestalim i živim herojima obrambenog i pobjedničkog domovinskog rata. Hrvatske institucije bi kada se odabere najbolji uradak i službeno proglasile "HEROJSKU HIMNU POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA". Herojska himna pobjede uvijek bi se izvodila na svim svečanostima,mimohodima hrvatskih branitelja kao i na obljetnicama iz Domovinskog rata,kao i u svim drugim prigodama u kojima se slavi hrvatska pobjeda iz obrambenog Domovinskog rata. Herojska himna hrvatskih branitelja također bi trebala biti i himna MORH-e,koje je proizišlo od hrvatskih branitelja pobjednika u domovinskom ratu i preraslo u MORH-e. Uredništvo braniteljskog portala www.braniteljski-portal.hr Nadajući se i vjerujući da ćete prihvatiti naš prijedlog radujemo se našoj kvalitetnoj suradnji, Srdačno Vas pozdravljamo! Uredništvo Braniteljskog portala Obavijesti 2012-02-03T17:33:30+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/svjetski-dan-mocvarnih-stanista-02.-veljace-s-osvrtom-na-kninsko-podru/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/svjetski-dan-mocvarnih-stanista-02.-veljace-s-osvrtom-na-kninsko-podru/#When:13:21:58Z U kakvom su stanju močvarna staništa na kninskom području, pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C28/ Zbog iznimne vrijednosti močvarnih i drugih vlažnih staništa jučer se (02. veljače) obilježavao Svjetski dan močvarnih staništa. Ramsarska Konvencija o vlažnim staništima potpisana je 02. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru smještenom na obali Kaspijskog jezera, a na snazi je od 1975. godine. Navedeni dokument je osnova za zaštitu vlažnih staništa u cijelom svijetu, a potpisalo ga je više od 150 zemalja, među kojima i Republika Hrvatska (25. lipnja 1991. godine). Na osnovi ovog dokumenta popisano je 1929 zaštićenih područja diljem svijeta, ukupne površine 185 milijuna hektara zbog iznimne važnosti za opstanak biljnih i životinjskih vrsta u vidu zaštite vlažnih šuma i livada, slatkih voda i jezera, vodotoka i močvara te obalnog mora do dubine od 6 m. U Hrvatskoj je temeljem Ramsarske konvencije izdvajaju četiri zaštićena područja iznimne vrijednosti koja se prostiru na površini od 86 579 ha: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, ornitološki rezervat Crna Mlaka, te područje delte rijeke Neretve. Sva četiri navedena močvarna područja zaštićena su od 1993. godine. Kako je i samo kninsko područje većim dijelom prekriveno močvarnim staništima u nastavku će se dati kratki prikaz problematike vezane za to područje unatoč činjenici što nije sastavni dio međunarodne mreže vlažnih područja temeljene na Ramsarskoj konvenciji. No, svakako treba ukazati na njihovu važnost i utjecaj antropogenog faktora na njihovu održivost. Naglasak svakako treba staviti na područje uz tok rijeke Kosovčice, Butišnice, Orašnice i Krke, te Šarena i Burumska jezera. Općenito navedena područja su sastavni dio porječja gornje Krke, te u kišnom dijelu godine su sklona plavljenju, osobito u kasnu jesen uslijed obilnih kiša i rano proljeće uslijed otapanja snježnog pokrivača u višem brdsko-planinskom području, pri čemu dolazi do stvaranja močvarnih površina u području Kosova i Kninskog polja. Unutar navedenog područja najvećim dijelom se nalazi močvarno tlo koje je čovjek uvelike preoblikovao svakodnevnim djelatnostima (poljoprivredom, industrijom, urbanizacijom, melioracijom, odvodnjom otpadnih voda, infrastrukturom i sl.). Močvarna staništa Kninskog i Kosova polja izrazito su bogata hidrofilnom vegetacijom – vrbom i topolom te nižim trščacima i drugim travnatim zajednicama, kao i životinjskim svijetom (pastrva, klen, ptice i dr.). Poljoprivredna proizvodnja usko je vezana za prostor uz tokove navedenih rijeka, odnosno uz polja kroz koja protječu, bog čega u pojedinim područjima postoji opasnost od opterećeni s nutrijentima (primjerice u donjem toku rijeke Butišnice). Osim poljoprivrede bitan čimbenik koji utječe na promjenu močvarnog staništa svakako je i industrija, a u prvom redu se misli da donji tok rijeke Orašnice gdje se nalazi industrijska zona (tvornice Dizel-depo i TVIK, danas DIV) iz kojih prijeti opasnost od ispuštanja industrijskih otpadnih voda. Uz to treba spomenuti i ostale otpadne vode i kanalizacijski sustav koji se dijelom izlijeva u riječne tokove. Zbog problemom plavljenja uz rijeke, osobito u području tokova Butišnice, Kosovčice i Krke, na ovom području izvedeno je nekoliko melioracijskih zahvata kako bi se građevinski objekti i poljoprivredne površine zaštitile od eventualnih šteta. Prilikom tih građevinskih intervencija u močvarnim područjima je napravljen cijeli niz zahvata – kanaliziranje, betonizacija, isušivanje, gradnja nasipa, promjene toka rijeka i druge radnje. Unatoč tomu dijelovi ovih staništa i dalje obiluju bogatstvom flore i faune, pa bi se ta područja dijelom moga koristiti u turističke svrhe, naravno u skladu s održivim razvojem. Zahvaljujući velikoj raznolikosti močvarnog staništa moguć je intenzivniji razvoj različitih oblika turizma (ribolov, biciklizam, kanuing i sl.). Za sad ne postoji detaljna studija koja se bavila navedenom problematikom, zbog čega nije poznato u kojoj su mjeri navedene aktivnosti utjecale na močvarna staništa! Izvori: http://www.dzzp.hr/ http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8261 http://baranja.hr/2012/01/svjetski-dan-mocvarnih-stanista/ Ramsarska konvencija Tekst i fotografije: Ivan Gambiroža  Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. (op. ur.)   Obrazovanje 2012-02-03T13:21:58+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/glavurtic-edit-s-andelima-kroz-godinu-2012/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/glavurtic-edit-s-andelima-kroz-godinu-2012/#When:12:07:32Z Ponovo mi je čast i zadovoljstvo podsjetiti vas na ovim web stranicama na našu poznanicu Edit Glavurtić. Slikaricu koju ćemo ovom prilikom, uz njene likovne radove, upoznati kroz njenu poeziju. Profil svoje vizualnosti, Edit, obogaćuje novim anđelima, zbirkom koju je naslovila sa „S anđelima kroz godinu, 2012.“. Kad već govorimo o anđelima, nije zgorega znati da stručna javnost u tom kontekstu rabi termin angeologija. S obzirom da se Edit u svom umjetničkom izričaju bavi anđelima, upoznajmo ih onako, letimično. Angeologijom se bave aspekti judaizma, kršćanstva i islama. Prema kršćanstvu, u Bibliji i crkvenoj tradiciji, anđeli se dijele u tri reda i devet anđeoskih sfera, zborova, korova: I.Sfera (Nebeski savjetnici) Serafini (Seraphim) - Čuvari Božjeg prijestolja, nitko, pa čak niti sveta bića ne mogu pogledati u njih zbog njihove svjetlosti. - Imaju 6 krila, 2 preko lica, 2 preko tijela i 2 pomoću kojih lete: Serafiel (ima orlovu glavu) i Metatron. Kerubini (Cherubim) – Čuvari svijetlosti i zvijezda: Jofiel, imaju 4 lica, lice čovjeka, bika (pravo lice), lava i orla. Ne zna se koliko su visoko u rangu, da li su anđeli ili bića viša od anđela. Prijestolja – Gospodari Mudrosti ili Starješine, poznati kao Erelim ili Ophanim (Gospodari Buktinje, poznati po izgledu nalik kotačima, jednima unutar drugih, sa stotinama očiju na žbicama). Simboli Božje pravde i autoriteta. II.Sfera (nebeski upravitelji) Gospodstva (Dominationes) ili Hashmallim, ili Gospodari Individualnosti, reguliraju dužnosti nižih anđela. Jako rijetko vidljivi smrtnicima, izgledaju poput običnih ljudi s krilima uz aureolu. Sile (Virtutes) – Održavaju kretnje nebeskih tijela zbog ravnoteže svemira, posjeduju snagu i inteligenciju da odgovaraju isključivo Bogu. Održavaju svemir u ravnoteži. Njihov vođa bio je Samael. Vlasti (Potestates) – Nositelji savjesti i čuvari povijesti, Gospodari Uma. Ratnici anđeli, po jednoj teoriji Sotona je bio njihov predvodnik do pada. III.Sfera (Nebeski glasnici) Vrhovništva (Principatus) – Nose krunu i žezlo. Dužnost im je izvršavanje naredbi od Gospodstva i naviještanje blagoslova ljudima, te nadgledanje skupina ljudi i obrana religije. Također, inspiriraju nas za umjetnost i znanost. Arhanđeli – Najviše rangirani anđeli, koji prenose Božje zapovjedi i služe kao zapovjednici anđeoske vojske. Prema kršćanskoj doktrini postoji sedmero arkanđela: Mihael-Vojskovođa nebeske vojske; Gabriel-Božji glasnik; Rafael-„Onaj koji liječi“; Uriel-Božja vatra ili svijetlo ;Barahiel ili Maltijel-Božji blagoslov, Jehudijel ili Jofijel- Kažnjavatelj Božji; Sealtijel ili Zeadijel-Božji glasnik. Anđeli – Malakh Wat Watim, glasnici čovječanstvu; ujedno najbliži ljudskom rodu. Rade pod vodstvom arkanđela. Njihov je posao da štite ljude i prenose Božje zapovjedi. Zerachiel, Oriphiel, Kamuel, Haniel, Zadkiel. Iz ovoga možete zaključiti da Editini anđeli nisu plod njene umjetničke inspiracije. Prema kršćanstvu, oni su tu među nama, njih milijarde milijardi, ili prema Bibliji nebrojeno mnoštvo anđela (Poslanica Jevrejima 12:22). Edit nam svojom likovnošću i poezijom pomaže da stupimo u vezu sa njima. Iako, često nismo ni svjesni njihove prisutnosti. S novom angeološkom zbirkom, S anđelima kroz godinu 2012., upoznat ćete se sa dvanaest novih anđela: Hamashim, Seheiah, Gazardiel, Corilon, Adad, Meriel, Lofiel, Jeliel, Terathel, Barakiel, Lahabiel, Mikael. S novim anđelima, upoznat ćemo i Editinu poeziju. Kroz nju umjetnica pokazuje svoj Blakeovski stav prema životu. Stav prema kojem se ne moramo zadovoljiti prosječnošću ili prema kojem čak nemam ni pravo na prosječnost. Rođeni smo kao umjetnici sa božanskim sposobnostima. Treba ih pronaći. Upoznati sami sebe. Anđele možete vidjeti na http://grad-knin.net/galerija/C13/. Editinu priču o njima naći ćete u Blogu na http://grad-knin.net/blog/hrvatska/glavurtic-edit-s-andelima-kroz-godinu-2012/. S obzirom da je ovo ujedno i neka vrsta kalendara, neću sve Editine tekstove staviti odjednom. Nego polako, kako vrijeme prolazi. A i kažu, da dobre stvari dolaze polako. Ili, ako bi to Edit (ili anđeli?) kazala: „Ništa veliko ne nastaje preko noći“. S obzirom kakvu nam godinu, koja je skoro počela, najavljuju anđeoska tematika će nam biti od iznimno važna. kako Edit predstavlja anđele, pogledajte na http://www.editglavurtic.com/ miro Kultura 2012-02-02T12:07:32+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ostetio-drzavni-proracun-za-vise-od-milijun-kuna/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ostetio-drzavni-proracun-za-vise-od-milijun-kuna/#When:16:34:42Z U Policijskoj postaji Knin je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 56-godišnjakom iz Kistanja za kojega je utvrđena osnovana sumnja da je počinio više kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Kriminalističkim je istraživanjem utvrđeno da je osumnjičeni u svojstvu odgovorne osobe svoje tvrtke iz Kistanja u razdoblju od 1. rujna 2007.g. do 31. prosinca 2008.g., s ciljem prisvajanja protupravne imovinske koristi za svoju tvrtku, krivotvorio ukupno 105 ulaznih računa, prikazujući da je robu otkupljivao od više nepostojećih tvrtki. Nabavku robe osumnjičeni je iskazao kroz knjigovodstvo evidentirajući obveze prema dobavljačima u ukupnom iznosu od 4 570 952 kuna, koliko iznosi osnovica za izračun PDV-a, a potom, zbog činjenice da se dobavljači nalaze u sustavu PDV-a, izvršio odbitak pred poreza u iznosu od 365 377 kuna za 2007.g. i 639 232 kuna za 2008.g., a za koji iznose nije izvršio uplatu PDV-a i tako oštetio državni proračun RH za ukupno 1 004 609 kuna. Protiv osumnjičenog i njegove tvrtke će biti podnijeta kaznena prijava nadležnom Državnom odvjetništvu. 31. siječanj 2012. http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2012-02-01T16:34:42+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-31.-sijecnja/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-31.-sijecnja/#When:20:50:00Z Top Lista Korisnika   01 Jendričko S., Ovdje. Gdje?* Ovdje. Gdje? Pjesnik nam se ruga i istodobno, djetinje nas zaigrano zavodi. Daleko od svake proizvoljnosti jezične idolatrije, premda svjestan vlastitih ljubavi za bankrot smisla i stišni voluntarizam, Slavko Jendričko u furioznom ritmu udebljava svoju antimimetičku poetsku brazdu, koja međutim u njegovim posljednjim knjigama nipošto ne raskida sa zbiljom, neposrednim aktualijama. Naprotiv, autoreferencijalnost mnogih dionica ove poezije, podbočena različitim tipovima govora iskaznoga subjekta, omogućuje mu da se ozbiljno i razgovjetno obračuna s važnim životnim entitetima, žilavo inzistirajući na radikalnim oprekama s kojima se i u životu, i u pjesmi dokučuje kakva-takva konačna bilanca. Ma kako nelišena dvosmislica, Jendričkova, sada ponešto odgonetljivija, metaforika i razvidnije semantičke veze unutar stihova, naime, isporučuju nam surovu, ironijsku i krajnje nesentimentalnu zbilju nipošto potrošena jezika, ali i nimalo uspokojene pjesničke egzistencije. Utoliko ne iznenađuje što ovaj autor parodira mjesta vlastita intimiteta, što ironijom pa i persiflažom razdjevičuje nevinost posljednjih oaza nekompromitirane nature, koja u vazda zainteresiranoj ideološkoj manipulaciji biva točka osvete, debakl humaniteta. Poigrati se sa sobom i s drugima, imati sućutnosti za povijesni tragizam, ali uzmaknuti kada, negdje ispod svijesti, opaziš da te nema u kolektivnom nesvjesnom, biti ovdje i nigdje, opreke su s kojima vješto barata ludičko-shizoidni 'narator' ovih pjesama. Pjesnik Slavko Jendričko, zaključimo, istodobno nam se ruga i djetinje nas zaigrano zavodi. (Ervin Jahić) 02 Bukowski C., Žene - ljubavni jadi starog pokvarenjaka* Žene - ljubavni jadi starog pokvarenjaka Naš je junak za ovu priliku izdvojio tek dvadesetak dojmljivijih iz mnoštva svojih prijateljica s kojima se družio i ružio "Da sam se rodio kao žena, sigurno bih postao prostitutka. Budući da sam se rodio kao muškarac, stalno sam žudio za ženama..." – tako stari pokvarenjak pojašnjava svoju, uz alkohol i književnost, najomiljeniju fascinaciju i opsesiju. Zacijelo je stoga svoj treći (i najduži) roman nazvao njemu najlogičnije na svijetu: Žene. Radeći na ženama i Ženama,Bukowski je već bio pisac na glasu, tako da sad piše još slobodnije, sasvim neopterećen uzusima, formom, bilo čime... Honorari koje dobiva za javna čitanja – čija je prvenstvena namjena bila da napune frižider pićem – omogućavali su mu financijsku neovisnost, a cijelo čudo žena poticalo čilost i kreativnost. Po svoj prilici, bile su više fascinirane njegovim djelom nego tijelom, jer "stokilaš, stalno izgubljen i zbunjen, kratkih nogu, s trupom kao u majmuna, prsat, bez vrata, prevelike glave, mutnih očiju, nepočešljane kose...", kako sam sebe opisuje, baš i nije neki lik za kojim bi žene umirale. No 'život čudne knjige piše', što bi rekao pjesnik, a naš je junak za ovu priliku izdvojio tek dvadesetak dojmljivijih iz mnoštva svojih prijateljica s kojima se družio i ružio. Apsolutno svoj, gotovo žanr za sebe, Bukowski živi (živio!), pije i piše na samo sebi svojstven način; ravnodušno, kako dolaze, prihvaća događaje, piće, žene, ne mareći previše ni za se, kamoli za druge: "Ja sam sklon sve samim pogrešnim stvarima: volim piti, lijen sam, nemam Boga, političkog stava, ideja, ideala... imam alkoholičarski nos, majmunska usta i onaj glupi, zadovoljni smiješak smiješnog bića svjesnog da ima sreće u životu a pita se zašto." Tako, brutalno iskreno, zbori o sebi najglasovitiji pisac-probisvijet, literarni glasnogovornik neuspješnih i neambicioznih, u svojoj desetoj knjizi u izdanju Šarenog dućana. Preveo: Vladimir Gerić 03 Crnko T., Blokiraj ovo!   04 Bukowski C., Užici prokletih* Užici prokletih Prvi izbor iz ukupnog opusa Charlesa Bukowskog, u koji su uključene i pjesme iz 10 posthumno objavljenih knjiga. Charles Bukowski, pjesnički 'laureat s dna kace' i bard poniženih i obespravljenih, u ovoj je zbirci predstavljen izborom iz poezije što ga je načinio njegov dugogodišnji urednik, izdavač i prijatelj John Martin, koji je, uz samog Bukowskog, vjerojatno najzaslužniji za njegov planetarni uspjeh. Riječ je o prvom izboru iz ukupnog opusa Charlesa Bukowskog, u koji su uključene i pjesme iz 10 posthumno objavljenih knjiga. U ovom po mnogočemu posebnu izdanju, koje sadrži 275 pjesama, Martin je razgolitio Bukowskog u punom spektru njegove umjetničke i ljudske egzistencije, pa je tako uz poznate pjesme iz 'klasične' faze uvrstio i one manje poznate, neobjavljene, pa čak i one nedorađene ili netom skicirane, potvrđujući kako je Bukowski formalno, ali i sadržajno, doista bio literarna figura transgresije par excellence. Kao i to da je njegov neupitni visoki status u pjesničkom panteonu zaslužen u prvom redu njegovom silnom, gotovo bulimičnom energijom posezanja u svim smjerovima, pri čemu se opasno približava svom velikom uzoru Johannu Sebastianu Bachu. Preveo: Damir Šodan   05 Zink R., Turistička destinacija Turistička destinacija Rui Zink je u modi. To je neizbježna istina. Počeo je s televizijskom emisijom Noć zlih jezika, nastavio s pisanjem kronika za dnevne novine Independente… a onda je eksperimentalna kazališna grupa sa Sveučilišta u Aveiru, oduševljena Zinkovim pričama Stvarnost sada u boji, napravila kazališnu predstavu prema toj knjizi. (U dnevnom listu Visão, 7.ožujka 1996.) Rui Zink pripovjedač je koji uranja u kaos i apsurd svakodnevice, oštri satiričar, majstor ironije – ironije koja se ponekad obrušava i na samoga autora – i vješti zanatlija portugalskog jezika. U njegovim se djelima ogleda složenost književnosti i života, besmislenost institucija i njihovo licemjerje, tjeskoba trenutka, ljubav i seks, obitelj i sjećanje, zaslijepljenost medija, bezbrižno neznanje mnogih ljudi i, ne manje važno, stalna prisutnost smrti, koja obično stiže na glup i smiješan način. (Iz recenzije Helene Vasconcelos, 2005.) U jednom od tih turističkih programa – sedam dana polupansiona u zemlji poharanoj ratom, gdje su plaže minirane i pune granata, gdje su otmice turista svakidašnja pojava – nađe se tako i protagonist ovih stranica, Servajit Duvla, za čitatelje Greg (turistički pseudonim), ili prema lokalnom taksistu, Gereg, zbog poteškoća u izgovoru. Saznajemo da je, zbog nekih nezgoda koje su vezane za moralnu čast njegova sina,Greg uplatio tu turističku destinaciju zbog jednog jedinog razloga: on želi umrijeti, ubiti se. (Pedro Neves, 3. veljače 2009.) Turistička destinacija bavi se pitanjem odredišta, pitanjem kamo idemo, kao i idejom turista. Turist je onaj tko ne zna kako će se stvari odvijati u budućnosti, tko je samo u posjetu, samo u prolazu. (Rui Zink) Prevela: Tanja Tarbuk Publicistika 01 Eagleton T., Nevolje sa strancima*   02 Bauman Z., Tekuća modernost* 03 Smith P., Tek djeca* 04 Grupa autora, Bijela knjiga 05 Pogačar M., Jer mi smo mnogi* Proza 01 Keret E., Iznenada netko pokuca* 02 Luca E. de, Tri konja* 03 Cartwright J., Neotpjevana pjesma* 04 Sloboda* 05 Teške ljubavi* Poezija 01 Marinela, Ne želim ti ugodan dan* 02 Sidran A., Partizansko groblje* 03 Begić M., Savršen metak u stomak* 04 Šimić A.B., Blaga svjetlost zvijezda* 05 Avdić D., Kuda sestro* prema http://www.booksa.hr Kultura 2012-01-31T20:50:00+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/krsna-slava-sv.-save1/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/krsna-slava-sv.-save1/#When:16:38:51Z Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", kao krovna ustanova kulture i prosvjete Srba u Hrvatskoj, i ove godine obilježila je Krsnu slavu Društva, Svetog Savu. Ovog najvećeg i najznačajnijeg srpskog svetitelja Srbi proslavljaju kao crkveni i narodni praznik 27. 01. Sveti Sava tradicionalno se, već godinama, slavi i u pododboru kninske „Prosvjete“. U kninskom pododboru se i ove godine, kao i prethodnih, Sveti Sava obilježavao prigodno – svećenici kninske parohije Srpske Pravoslavne Crkve Vladimir Vukosavljević i Savo Majstorović održali su slavsku ceremoniju, posvetili slavski kolač i žito i udijelili blagoslov, a zatim su uz prigodan program nastupili učesnici literarno-recitatorske sekcije, koji su kroz svoje recitacije i priče veličali Sv. Savu i njegova djela. I ove godine su pripremljeni poklon-paketići za svu djecu. Naposljetku, kao što to običaj, a i tradicija nalaže, svi prisutni članovi društva, prijatelji i simpatizeri nastavili su druženje uz pjesmu i trpezu, do kasnih noćnih sati. Proslavi su prisustvovale i osobe iz kulturnog i javnog života grada Knina. SKD Prosvjeta Sv. Sava, (Rastko Nemnjić, r. oko 1174.g - +1236.g). Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i prvi srpski arhiepiskop. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od Bizanta 1219.g. i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Istovremeno se bavio prosvjetiteljskim radom. Njegova najznačajnija djela pisana djela su: „Žitije, spomen na pokojnog oca Stefana Nemanju (Simeona)“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, „Zakonopravilo“. Slava je običaj slavljenja porodičnog sveca. Najviše se povezuje sa Srbima, iako se slava obilježava u Makedoniji i dijelovima Bugarske. Slavu ćete susresti i kod katolika u Boki Kotorskoj, Konavlima, južnoj Hercegovini, Dalmaciji, Albanaca katolika, Hrvata na Kosovu,... Pored porodične slave postoje i crkvene, gradske, plemenske, stranačke i zanatlijske slave. (izvor:Wikipedia) Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net. uredio: miro Društvo 2012-01-28T16:38:51+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-dovrseno-kriminalisticko-istrazivanje-nad-maloljetnikom/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-dovrseno-kriminalisticko-istrazivanje-nad-maloljetnikom/#When:09:17:47Z Dovršenim kriminalističkim istraživanjem u Policijskoj postaji Knin nad maloljetnikom s tog područja je utvrđena osnovana sumnja da je počinio tešku krađu u pokušaju na štetu mjesne tvrtke i te tešku krađu na štetu 30-godišnjeg Kninjanina. Utvrđeno je da je osumnjičeni maloljetnik zajedno s još jednim maloljetnikom s tog područja tijekom noći 23./24. siječnja u Kninu u Ulici dr. Franje Tuđmana provalio u tamošnju poslovnicu oštećene tvrtke iz koje ništa nije otuđeno, te da su 23. siječnja u večernjim satima u Kninu u Meštrovićevoj ulici provalili u prodavaonicu 30-godišnjeg Kninjanina odakle su otuđili razne duhanske proizvode, alkoholna pića i slatkiše ukupne vrijednosti od oko 2 000 kuna. Prema osumnjičenom maloljetniku će Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Šibeniku biti podnijeta kaznena prijava. sa http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2012-01-27T09:17:47+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/noc-muzeja-2012/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/noc-muzeja-2012/#When:21:16:40Z Ovogodišnja, sedma po redu, Noć muzeja u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva će se održati u petak, 27. siječnja 2012., u više od sedamdeset gradova i naselja u zemlji. Ulaz u sve muzeje, galerije i u mnoge druge kulturne ustanove bit će slobodan za sve posjetitelje od 18:00 h do 01:00 h. Tradicionalno u toj noći se diljem zemlje u mnogim kulturnim ustanovama prikazuju izložbe, održavaju koncerti, performansi, promocije i druge kulturne manifestacije. Kao i u ostatku zemlje kninjani će također u svom gradu moći sudjelovati u ovoj kulturno-umjetničkoj manifestaciji koja će se održati u organizaciji Kninskog muzeja na kninskoj tvrđavi. Program događanja u nastavku: 18:30 h – Nastup učenika i profesora Osnovne glazbene škole Krsto Odak Drniš, PO Knin (Vijećnica) 19:00 h – Izložba fotografija akademskog slikara Svetislava Cvetkovića pod nazivom Rub (Galerija) 19:30 h – Izložba Etnografskog odjela Kninskog muzeja, Iz etnografske baštine kninskog područja (Crkva Sv. Barbare) Video najava Noći muzeja 2012.: ovdje  Izvori: http://www.hrmud.hr/ i http://www.knin.hr/   Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. Tekst: Ivan Gambiroža Obavijesti 2012-01-25T21:16:40+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/eko-tout-croatia-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/eko-tout-croatia-u-kninu/#When:17:28:45Z Danas smo se imali prilike upoznati sa projektom Eko Tour Croatia na kninskom Veleučilištu. Prezentaciju projekta je vodio njegov koordinator g. Petar Perkušić. O čemu je riječ? Projekt „EKO TOUR CROATIA“ je u organizaciji Saborskog odbora za turizam te Ministarstva turizma predstavljen u Hrvatskom saboru, 05. svibnja 2011. godine, saborskim odborima te visokim nazočnim gostima, ambasadorima, sabornicima, gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina. Nadalje, projekt je od Saborskog odbora i resornih ministarstava pozitivno ocijenjen, te je dobio nepodijeljenu podršku, nakon čega je vodstvo projekta u suradnji sa resornim ministarstvima pristupilo i pripremama za uvrštavanje projekta „EKO TOUR CROATIA“ u Dunavsku strategiju EU. Projekt predviđa, kroz period od 10 godina, gradnju 50 autohtonih sela ukupnog kapaciteta do 21.360 ležajeva, ravnomjerno raspoređenih u trima hrvatskim regijama: slavonska, sjeverozapadna Hrvatska i jadranska. Na području lokalnih samouprava. Projekt također predviđa gradnju 1.200 luksuznih vila sa bazenima, na brižljivo odabranim lokacijama, ukupnog kapaciteta do 12.000 ležajeva. Cjelokupna vrijednost projekta je 1,6 milijardi eura. Naročita pažnja je posvećena valorizaciji potencijala i pokretanju ekološke proizvodnje hrane i pića za potrebe kapaciteta. Cijeli projekt je profesionalno valoriziran i studijski obrađen, kako s aspekta financiranja tako i eksploatacije istog te je kao takav također valoriziran od strane domaćih i stranih investitora iz dvanaest emitivnih zemalja. Lokalnim samoupravama Kninskog kraja (općine i grad Knin) nudi se partnerstvo u realizaciji projekta na njihovom području. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2012-01-23T17:28:45+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/referendum-66-33/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/referendum-66-33/#When:20:57:35Z Hrvatska (sa inozemstvom) Pristupilo glasovanju 1 958 049 (43,68%) „ZA“ 1 297 490 ili 66,26% „PROTIV“ 648 851 ili 33,14% NEVAŽEĆIH I NEUBAČENIH LISTIĆA 11 708 ili 0,60% Šibensko – kninska županija Pristupilo glasovanju 45 546 ili 37,06% „ZA“ 29033 ili 63,74% „PROTIV“ 16150 ili 35,46% NEVAŽEĆIH I NEUBAČENIH LISTIĆA 363 ili 0,80% Knin Pristupilo glasovanju 5160 ili 25,64% „ZA“ 3878 ili 75,16% „PROTIV“ 1252 ili 24,26% NEVAŽEĆIH I NEUBAČENIH LISTIĆA 30 ili 0,58% Ovo su činjenice. Za neke moje kninske poznanike, tu se završava posao novinara. Ja tako ne mislim. Kad čovjek vidi ove gornje podatke, nakon praćenja većine hrvatskih medija uoči referenduma, pa tako i večeras, nameću se mnoga pitanja. Do 20 sati postavljalo se pitanje o uzroku tako slabog odaziva građana. Od 20 sati, kad je bilo jasno raspoloženje onih koji su izašli na izbore, taj podatak kao da više nije bitan. A, imali smo prilike slušati rasprave političara i intelektualaca. Za političare mi je jasno, ali kad intelektualac prihvati, ono što je političarka kazala: „…tko je htio glasovati, glasovao je…“, to je ono čega me je strah. Budućnost demokracije? U općem veselju i zadovoljstvu omjerom 66:33 voditelji dalekovidnice, uskakali su sebi u usta, samo tako. Da bi podigli večerašnju euforiju, podsjećaju nas na prvi hrvatski referendum na koji je izašlo 84% građana (ako se dobro sjećam), od čega je 94% glasalo ZA. Pri tom kažu kako su građani Hrvatske time jasno pokazali što misle. Što misle građani Hrvatske, uz odaziv na Referendum od 43,68%? Ili, ako vam je draži drugačiji izračun, 29% hrvatskih glasača je glasalo "ZA". Strah me je da je večeras je u Hrvatskoj otvorena Pandorina kutija. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2012-01-22T20:57:35+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/brdo-sveti-spas/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/brdo-sveti-spas/#When:09:34:05Z Brdo Spas sa kontinuitetom ljudskog staništa od 5500 godina nije u registru spomenika kulture, odnosno nije zaštićeno kao kulturno dobro. Međutim u Prostornom planu Šibensko – kninske županije predlaže ga se za takav status. Stoga, neka ovo bude skromni prilog tim nastojanjima. Starije kameno doba, paleolit, (2. mil. god. – 10000. God). Počinje upotrebom prvih kamenih oruđa. Čovjek je ovladao vatrom, bavi se skupljanjem plodova i lovom. Na području Knina je slabo istraženo, pa ljudski ostaci nisu pronađeni. Najbliže paleolitsko nalazište je otkriveno u Pećinama u Brini kod Drniša. Slična nalazišta su otkrivena u Islamu Grčkom, području od Posedarja do Ljupča, u Cerovečkim pećinama kod Gračaca. Temeljem tih nalaza može se govoriti o jedinstvenim kulturnim svojstvima na ovom području. tj. kulturni razvoj u Dalmaciji starijeg kamenog doba se ne može teritorijalno dijeliti. Što više, to vrijedi za cijeli primorski pojas Jadranskog mora. Slično vrijedi i za srednje kameno doba, mezolit (10000.-6000.g). Datiranje ovisi o podnebljima. Uglavnom traje od kraja ledenog doba pa sve do neolita, mlađeg kamenog doba. Riječ je o mediteranskoj kulturi, vjerojatno s jednakim mediteranskim stanovništvom, načinom života vezanog uz sakupljačku privredu, počecima poljoprivrede i lovu. Ljudi grade prva trajnija naselja. Mlađe kameno doba, neolit (6000.-3500.god). Obilježen je počecima stočarstva. Grade se stalna urbana odn. protourbana naselja uz sjedilački način života. Upotrebni predmeti se ukrašavaju, a javlja se prva figuralna plastika. Vjeruje se da je iz ovog perioda, Jerihon na Jordanu u Palestini, najstarije naselje na Zemlji. Razlikujemo: stariji, srednji i mlađi neolit. Ustanovljena su dva stupnja starijeg neolita na našoj obali: stariji s još mezolitskom privredom i načinom života i mlađi stupanj s razvijenom privredom i kulturom. Razlikuju se i dvije podskupine: prva raširena uz obalu, ukrašava se školjkama; druga u unutrašnjosti, a za ukrašavanje koriste i druga sredstva. Stoga je sasvim vjerojatno da se stariji neolit i na području Knina razvijao kao i drugdje po Dalmaciji u dva stupnja i da ovo područje pripada drugoj podskupini iz unutrašnjosti. Nalazišta, najbliža Kninu, nalaze se u Bribiru, Mirloviću i Danilu kod Šibenika. Srednji neolit. Kninu najbliži nalazi su u Bribiru, Piramatovcima, Mirloviću, Danilu, … Prema nekim indicijama, među njima bi mogla biti i Biskupija. Naime, nađeni su ostaci u jedinstvenom kulturnom sloju, pa se sa sigurnošću ne može reći da li taj sloj pripada srednjem neolitu ili bakrenom dobu, eneolitu (3500.-3000.). Dosadašnji znanstveni zaključci za srednji neolit ili danilsku kulturnu skupinu, koji vrijede za cijelo primorje vrijede i za kninsko područje. Ono što je važno za njega je da se prvi put u vrijeme mlađeg dijela srednjeg neolita širi kulturni uticaj iz Dalmacije, kninskim prostorom u sjevernu Hrvatsku. Danas se čini da se danilska kultura (4500.-3900.god.) nije razvila migracijom već razvojem domaće kulture. Kasni neolit, najbliže Kninu je pronađen u Gospodskoj pećini u Kijevu. Ovo razdoblje u Hrvatskoj se naziva hvarska kultura (3900.-2500.g.) Ova faza se postupno razvila iz danilske kulture. Kao i danilska, utjecala je na ista područja u unutrašnjosti, bez sumnje preko kninskog područja. Na otocima i užem priobalnom pojasu je doživjela bogatiji razvoj. Prema unutrašnjosti je slabiji. Kninsko područje u doba kasnog neolita vjerojatno će biti vezano uz zagorski dio srednje Dalmacije, tj. imat će dosta reducirane elemente hvarske kulture, kao u Gospodskoj pećini, ali ne toliko kao u sjevernoj Dalmaciji, jer je kninsko područje više i bolje vezano uz srednju Dalmaciju. Kameno-bakreno doba, eneolit (3500.-3000. g., google). Upotreba metala dovodi do propadanja neolitskih kultura i načina života. Naselja se iz plodnih polja premještaju na povišene, prirodno branjene položaje, koja se obično i utvrđuju. Tako nastaju gradinska naselja, oblici naselja sve do kraja prapovijesti kod nas. Iz ovog perioda, potječu do danas pronađeni najstariji nalazi čovjeka na području Knina. Na brdu Spas, Topolju i vjerojatno Biskupiji. Godine 1932. Fra Lujo Marun, kao upravitelj Muzeja hrvatskih starina izvodi probna iskapanja na gradini Spas. Prapovijesna gradina je bila opasana bedemom, dužine oko 300 m i širine oko 160 m. Tada je nađen eneolitski kulturni sloj (oko 50 cm debljine), sa brojnim ulomcima keramike i pojedinim kamenim i bakrenim predmetima. Keramika je pripadala tipičnom obliku te faze. Ukrašavanje je izvođeno raznim tehnikama udubljivanja. Werner Buttler je objavio osnovne podatke o keramici. O kamenim i bakrenim predmetima nema podataka. Prema ovim oskudnim arheološkim podacima može se pretpostaviti da se život na Spasu odvijao od kameno-bakrenog doba. Najveća sličnost keramike sa Sv. Spasa (kao i još nekih nalazišta u Dalmaciji) je sa kulturom Ljubljanskog Barja. Utjecaji su dolazili vjerojatno preko Istre, obalom u Dalmaciju. Krajem mlađeg kamenog doba , ili u kameno-bakarno doba iz unutrašnjosti, s Istoka spuštale su se na Jadran indoeuropske narodne skupine. S ovim se složila većina povjesničara. Međutim većina aspekata njihove kulture su predmet 150-godišnje znanstvene rasprave. Donose metal i nove oblike kulture. Pokapanje mrtvih u grobne kamene humke, tumule, postaje običaj kojim se u Dalmaciji pokapalo sve do kraja prapovijesti. Stočarstvo postaje glavna privredna aktivnost. Minimum suglasnosti bi se vjerojatno našao u njihovom podrijetlu u proto-Indoeuropljanima, koji su se služili indoeuropskim jezikom. Međutim, do danas nisu pronađeni nikakvi materijalni ostaci tog hipotetičkog naroda, koji je živio prije 6000 godina. Među brojnim predloženim lokacijama njihove proto-domovine, najčešće se čuje za prostor današnjeg Kirgistana i Uzbekistana. Potaknuti klimatskim promjenama, prema jednom od povjesničarskih prijedloga, 2000 godina pr. Kr kreću u migracije prema jugu i zapadu. Dijeli ih se prema jezicima, na satem i centum jezike. Satem obuhvaća između ostalog slavenske, pa tako i hrvatski jezik. O etnogenezi hrvata, još uvijek postoji više teorija. Modificirani oblik nekadašnje slavenske teorije, vjerojatno još uvijek prevladava. Tijekom 19. i 20. st javljaju se i druge teorije. U zadnje vrijeme gotska i iranska teorija dobivaju na popularnosti. Vratimo se Ilirima. Teorije o genezi Ilira i razvoju njihove kulture su brojni. Jedna od teza koja ima vjerojatno najviše zagovornika, govori o Predlirima u brončano doba, II tisućljeće pr.Kr. i kasnijim Prailirima. Starogrčki izvori iz I tisućljeća pr.Kr. spominju duž dalmatinskog dijela istočnojadranske obale prapovijesna plemena: Bullini, Hylaei, Mannii… Nakon ekspanzije u 4. st. na područje dalmatinske obale, Dalmati asimiliraju ova stara praplemena, kojima se od tada gubi svaki trag. Dalmati su antička etnogrupa, koja je nastanjivala današnju Srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu, sa prijestolnicom u Delminiumu u Duvanjskom polju. O pitanju njihove rasprostranjenosti nema suglasnosti. Dvije teorije su prevladavale. Od Krke do Cetine i od Krke do Neretve. Međutim novija historiografija daje prednost prvoj teoriji, do Cetine. Krka ih dijeli od ilirskog plemena Liburna, koji su duže prisutni na ovom prostoru. Smještanjem Dalmata na područje kninskog kraja, postavlja se pitanje pripadnosti, već tada starog naselja Ninie. Prvih začetaka Knina. Grčki povjesničar, zemljopisac i filozof, Strabon (63.pr.Kr-24.po.Kr.), u svojoj Geografiji, prvi spominje Niniu, pišući o Dalmatima. Za njih piše da imaju 50 naselja, vrijednih spomena. Nama su interesantni Promona i Ninia. Nad Niniom su se vjerojatno izmjenjivali Liburni i Dalmati kao gospodari u ovim prvim stoljećima prije Krista. Priču o Promoni i Ninii ću nastaviti u slijedećem nastavku. Pojašnjenje za fotografiju, 'nekropola Sv.Spas, dječji ljetni grob'. Zašto 'ljetni'? Pri određivanju orijentacije groba, tada se u obzir uzimao izlazak Sunca. Ljetni i zimski izlazak Sunca se bitno razlikuju na horizontu. Stoga i ljetna odn. zimska orijentacija groba.  Literatura: BATOVIĆ Š., Problemi prapovijesti kninskog područja BUDIMIR M., Arheološka topografija … Izdanja HAD, 15, 1990. ZANINOVIĆ M., Od Ninije do Promone BENAC A., Prediliri, protoiliri, prailiri. Google Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na http://redakcija@grad-knin.net. miro Kultura 2012-01-21T09:34:05+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dan-mimoza-sutra-u-subotu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dan-mimoza-sutra-u-subotu/#When:21:42:54Z Liga protiv raka grada Knina i ove godine se uključuje u obilježavanje Dana mimoza u suradnji sa Hrvatskom ligom protiv raka. Naš grad bit će jedan od gradova u Hrvatskoj u kojem će se prigodnom prodajom grančica mimoza i dijeljenjem edukativnih materijala ukazati na važnost prevencije raka vrata maternice. Akcija će se održati 21. siječnja na Trgu Ante Starčevića. U slučaju lošeg vremena njihovi volonteri bit će na ulazu u Konzum (robna kuća) od 9 sati. Prihod od prodaje namijenjen je ,kao i uvijek, pomoći oboljelima. Uredio: miro Obavijesti 2012-01-20T21:42:54+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-sijecanj-2012/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-sijecanj-2012/#When:11:21:45Z Otvorio sam ovu stranicu koja će objavljivati „male vijesti“-vjestice. ... Ovo između pogledajte u vjestice za studeni 2010.. U svemu ovome ima jedna manje ugodna, dosadna administrativna caka, ali trebam je navesti. Kao i na forumima, ja ne mogu provjeravati istinitost svakog posta odn. vjestice. Ovdje nema registriranja i nadam se da ćemo se ponašati kao sugrađani dobrih namjera. Ovo radim u dobroj vjeri i na sebe odn. portal www.grad-knin.net ne mogu preuzeti odgovornost za istinitost ili laž objavljenu u vjesticama i za posljedice koje prouzroči ta laž. Još samo par pitanja oko objave vjestice. Šaljite ih na redakcija@grad-knin.net  sa naznakom „za vjestice“. Potrudite se to napisati gramatički i općenito razumljivo i prihvatljivo, kako bih ja imao što manje posla. Ajmo probat, pari interesantno. Vremenom će se to isprofilirat (tako se to kaže?). Vidjeli ste da sam u fotografiju za vjestice siječanj, stavio i godinu, 2012. Znači da starimo, "siječnjevi" se ponavljaju, pa ih moram razlilikovati.  Autor: miro 8. siječnja 2012., nedjelja 1. Dobio sam mail iz SAD. Gospođa je Kninjanka, rekli bi, fetiva. Nije u redu da objavljujem ime ni mail, bez gospođine suglasnosti. Mail je emotivan, pun sjećanja na Knin njenog djetinjstva, njenog odrastanja. Nadam se da će nastaviti sa dopisivanjem. Dotle, par njenih kninskih fotografija. urednik  20.siječnja 2012., petak 1.U ime čitatelja grad-knin.net, izražavam sućut i žaljenje, našoj sugrađanki Stanki, zbog smrti njenog oca. Stanka, laka mu zemlja! urednik 2.Izražavam sućut rodbini i prijateljima Željka Didovića, dobrog čovika, hrvatskog branitelja, Sućuranina, koji je umra jučer u 48. godini života. Rano, prerano. Dida, laka ti zemlja. miro, poznanik iz davnih dana  Zanimljivosti 2012-01-20T11:21:45+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/planirano-unistavanje-ubojitih-sredstava-na-podrucju-vojarne-padene/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/planirano-unistavanje-ubojitih-sredstava-na-podrucju-vojarne-padene/#When:09:47:21Z Iz Grada obaviještavaju da je za dan 20. siječnja 2012. planirano uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava pronađenih prilikom sanacije vojarne „Pađene“. Uništavanje će se provoditi u vremenu od 9:00 do 12:00 sati. Sredstva će biti uništena na mjestu pronalaska s obzirom da nisu sigurna za transport. Molimo građane na razumijevanje zbog eksplozija koje će biti kontrolirane. Tijekom uništavanja bit će zapriječeno kretanje stanovništva u blizini vojarne. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta uništavanje neće biti izvršeno a o narednom terminu će javnost biti obaviještena.  Grad foto: požar vojarne kod Knina (Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell) Obavijesti 2012-01-19T09:47:21+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/25.-kadar/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/25.-kadar/#When:09:37:19Z   ARTHUR BOŽIĆ Naslov originala: Arthur Xmas Žanr: avantura, animirani, obiteljski Godina izdanja: 2011. Zemlja: Velika Britanija, SAD Izdavač/Distributer: Sony Pictures Animation, Aardman Animations Linkovi: službene stranice, Imdb Glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie Režija: Sarah Smith Scenario: Peter Baynham, Sarah Smith Producent/i: Steve Pegram Animirani odgovor na vječno pitanje: Kako Djed Mraz stigne u jednoj noći uručiti sve te poklone? Znate li kako Djed Mraz (Jim Broadbent) uspjeva uručiti poklone za svu djecu svijeta? Uz pomoć brojnih pomoćnika, eto kako! Na Sjevernom polu nalazi se baza iz koje djeluje prava vojska njegovih radnika-vilenjaka, a njima zapovijeda Djedov stariji sin Steve (Hugh Laurie) kojem pomaže dobroćudni, ali nespretni mlađi brat Arthur (James McAvoy). Problem nastane kada djevojčici Gwen greškom ne uruče njezin božićni poklon, pa prijeti opasnost da izgubi vjeru u Božić. Stoga Arthur odlučuje osobno ispraviti grešku i uručiti dar, a pomaže mu njegov djed, još stariji Djed Mraz (Bill Nighy) koji ima 136 godina i preferira tradicionalno uručivanje darova – kroz dimnjak! http://www.filmski.net DOM HV Knin, 19. siječnja, četvrtak i 20. siječnja, petak u 17.00 i 19.30 sati   ZARAZA Naslov originala: Contagion Žanr : drama, triler, film katastrofe Trajanje: 106' Godina izdanja: 2011. Zemlja: SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati Izdavač/Distributer: Warner Bros. Pictures Linkovi: službene stranice, Imdb Uloge: Marion Cotillard, Matt Damon, Jude Law, Gwyneth Paltrow, Kate Winslet, Laurence Fishburne Režija: Steven Soderbergh Scenario: Scott Z. Burns Producent/i: Gregory Jacobs, Michael Shamberg, Stacey Sher, Steven Soderbergh Film katastofe Stevena Soderbergha prati širenje smrtonosnog virusa koji ubija ljude u svega nekoliko dana i prenosi se zrakom. Dok se epidemija širi i prerasta u pandemiju, Svjetska zdravstvena organizacija pokušava pronaći lijek i obuzdati paniku koja se počela širiti brže od samog virusa. U isto vrijeme, obični ljudi bore se za opstanak u društvu koje se raspada. DOM HV Knin, 12. siječnja, četvrtak i 13. siječnja, petak, u 19.30 sati http://www.filmski.net Kultura 2012-01-19T09:37:19+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/putovanje-kralja-saksonskoga-po-delmatinskoj-derxavi/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/putovanje-kralja-saksonskoga-po-delmatinskoj-derxavi/#When:20:07:11Z Dalmacio zemljo ponosita! Evo tebi zvezde iz Severa Sjajna zvezda, moja ti je vera, Ҫak k mejašim tvojim zrake hita.   Eto ti je hladom po verh gore , Dedovino moja, ime krasno: Svih vekovah sjala ti si jasno, Kano iztok vatrom bele zore.   Saksonie zvezda otud sjaje, Dalmacii našoj sledi pravo. „ Mila, zemljo! da si opet zdravo" Lepu pozdrav zvezda tebi daje.   Svetla zvezda Frideriko Bane Iz daleka jutros k nami sajde: Netom mesec za berdašce zajde, Sunce granu eto na sve strane.   Raste svukud naše gore cvetje, Loza, boxje pivo, maslinica: Belo xito , zlatna naranҫica: Jer je sladko kod nas pramaletje.   Kninu 1.) tverdi, uznosito ime, Dresd-ski goste k tebi najpri dojde: Kroz varoše tvoje kada projde Slavu stixe: slava nam je svime.   Derniš 2.) grade, naša diko slavna, Kakvu slavu stixe i ti danas: Tvoja slava, ona jest i za nas. Medju nama ostati che stavna.   Odkada je Visovac 3.) na vodi, Višu slavu nije zadobio, Nego kad je putnika gostio, Gdeno kralju staše u slobodi?   Višovaҫku slavnu Mati ovu Snixno kralju pozdravio biše: Svaku milost po njoj zadobiše Svikolici kad ju serdecm zovu.   Skradin beli 4.) i ti ҫestit osta, Jer u tebi kralju stanovaše: Kadno stupi na tvoje mejaše Ti podviknu „ Вохе ! xivi gosta ".   1.) Na 5. meseca Lipnja t. g. dojde najpri u Knin, izhodeehi iz Like, Njihovo Veliҫanstvo kralj Saksonski, gde uzamši obed u kuchi Gosp.Vujatovicha, bijaše prosledilo svoje putovanje preko bojnoga polja Kosova. 2.) Isti dan s mrakom prešavši Njihovo Veliҫanstvo u Derniš dostojalo se je ostati na konaku kod Gosp. Buratti'a sudca, i jutrom sledechi dan, ode preko Miljevacah. 3.) Danas , 6. istoga meseca, sajde Njihovo Veliҫanstvo pohvaljeno na Ronski Slap, gde ušavši u brodicu dostojalo se je s velikom pomnjom obachi zamerito vodopadanje (La Cascata di Slap,) od kud prosledivši na posve ugodnu i tihu vremenu stupi ҫestito devetoga doba jutrom k manastiru Visovcu na obtoku Kerҫkomu, gde ušavši u cerkvu, i uҫinivši preduboki poklon i molitvu vruchu, i pozatim teke opoҫinuvši, sajde blagi kralj slušati S. Misu s najzameritiim bogoljubstvom, koja doveršivši bi mu prinešen doruҫak. Za tim izajde Njihovo Veliҫanstvo izviditi izokola što mu se cinjaše zameritie i vrativši se sede obedovati pervoga doba po podne , i ҫetvertoga ode videti vodopad kod Skradinskih mlinicah. 4.) U kuchi Gosp. Roxe bi mu pripravljen konak istu večer, gde dojde po velikoj kiši.   Benkovac 1) se i Vrana sad diҫe, Jer prohodi tuda Frideriko Dalmacio naša stara diko; Tvoje ime slavu višu steҫe.   Al ne manje i Karin 2) se slavi Kad mu Putnik kroz dubrave stupi, Gde se verni narod tada skupi, Za pokazat serdca poklon pravi.   Obrovacki vredni kraišnici, 3) Lepu slavu i vi dostigoste, Kad vam priđe Previsoki Goste Diҫi te se danas svikolici.    Kuda godir Bane prohodjase  Naš mu narod harna serdca spravlja „Вохе хivi Njega " svak pozdravlja; Duge dneve daruj — nazivljaše.   Taku pozdrav i pervlje on ҫuše, Kad pohodi našu Dalmaciju 4) Svud barjaci pred njim se razviju, Povetarce hladno dokle puše.   Obiҫajno naši Dalmatinci Krunu slave pletu, ljubv кахu; Nit nad serdea ljubav ҫinu draxu (Kano naši stari) ҫine sinci.   Derxava je i od sebe slavna Dalmacia naša zamerita: Eto xude od svud Bani svita Dalmaciu videt još odavna.   Da si zdravo dedovino moja, Dalmacio svukud proglašena; U teb' cvate ruxica rumena, Sjajna Zora slavska cherca tvoja.   Bilješke: 1) Dojde na Benkovac na 7 reҫenoga meseca, odkle dobrostivi kralj pojde videti Vranu, gde ostavši pri obedu kod gosp. Borelli'a, vrati se na Benkovac, odkud prosledi svoj put i dobru zdravlju. 2) Radi kratkosti vremena nemogaše Njihovo Veličanstvo obachi manastir Karinski gde bijaše došlo isti dan. Sasvim tizim dragovoljno se je dostojalo uzeti napitje lemunade; i dignuvši slikovanje reҫenog manastira, prosledi. 3) U Obrovcu uҫini naš Previsoki gost poslednji svoj konak u kratkomu pohodjenju Dalmatinskih nekoliko mestah, odkle sutra dan na 8 reҫenoga Lipnja na osvet nedelje prosledi preko Velebicha svoj put. 4) Godine 1838 biaše se dostojalo Njihovo veliҫansto pervi put pohodit našu Derxavu, i u toj okolovini lepu uspomenu svoga blagodarstva izvolilo ostaviti. Вохе poxivi ovoga neumornoga putnika Dresd-skoga, i nadodaj mu duga leta, skupa s Njegovim Pratiocim, koji našu Dalmaciu uznose po svud, i njezinu Zoru proglasuju s poštenjem. Verdoljak Ovaj tekst je objavljen u Zori Dalmatinskoj, br. 28., od 14. Lipnja 1845.g. Kritičari revni, nemojte ozbiljnost ovoga teksta, pjesme, mjeriti današnjim kriterijima. To je bilo vrijeme buđenja, stoga i ugroženosti hrvatskog identiteta. Vrijeme traženja jedinstvenog hrvatskog jezika. Kao što sam vam najavio u http://grad-knin.net/blog/hrvatska/kuca-krvavica-spomenik-kulture-u-kninu/, ovo je članak o boravku kralja saksonskoga u Kninu. Prema bilješci 1, ručao je u kući Vujatovića. Prema neprovjerenim podacima to je danas kuća Krvavica.  Tražio sam dodatne podatke o ovom posjetu, pri čemu sam sigurno puno toga previdio. Uglavnom, o ovom uglednom gostu u Dalmaciji, 1845., inače se jako malo pisalo. A o njegovu boravku u Kninu još manje. Zato, ako znate više nego što ovdje piše, podijelite sa nama. Zanimljivo je to, što je Friedrichu Augustu II, ovo drugi boravak u Hrvatskoj. O njegovom prvom boravku, 1838., na nama bliskim prostorima, piše Krešimir Čvrljak u Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. O njegovom tadašnjem eventualnom boravku u Kninu, tom prilikom, ne kaže ništa. Saksonija, Friedrich August II? Vojvodstvo Saksonija se sastojala od zemalja u kojima su živjeli saksonci u sjeverozapadnom dijelu današnje Njemačke, prije svega današnjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saksonija kao i Vestfalije i zapadnog dijela Saksonije-Ahnalta, odnosno područja koje ne odgovara današnjoj njemačkoj pokrajini Saksonija. Sveto Rimsko Carstvo je ukinuto 1806. Elektor Saksonije, saveznik Napoleona I, preduhitrio je to ukidanje postavši vladarom nezavisne Kraljevine Saksonije 1806. Friedrich August II (Dresden, 18 May 1797 – Brennbüchel, Karrösten, Tyrol, 9 August 1854), pripadnik Wettinske dinastije. Bio je najstariji sin Maximiliana, princa Savojskog, šestog i najmlađeg sina elektora Friedricha Christiana i njegove prve žene Caloline of Bourbon, parmske princeze. Vladao je 1836.-1854. Literatura: google ČVRLJAK K., Znameniti putnici u Skradinu i na Krki.  miro Zanimljivosti 2012-01-17T20:07:11+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/iz-bogate-riznice-knina-i-na-pocetku-bijase-vizija/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/iz-bogate-riznice-knina-i-na-pocetku-bijase-vizija/#When:19:02:09Z U četvrtak nam je naš sugrađanin Ante Nadomir Tadić, ili jednostavnije Šutra, predočio kratki pregled povijesti Knina do 11. stoljeća. Ilustrirao ju je arheološkim nalazima i nalazištima kninskog kraja i pisanim svjedočanstvima. Prijedlogom „iz“ u naslovu, želio je naglasiti da se radi samo o malom izboru iz prebogate kulturne baštine. Je li nam bio potreban još jedan pregled kninske povijesti? Podsjetimo se truda Gašpara Vinjalića, Stipana Zlatovića, Frane Bulića, Vjekoslava Klaića, Ferde Šišića, Stjepana Gunjače i  našeg sugrađanina pok. Paška Paića, i još brojnih hrvatskih povjesničara koji su se u većoj ili manjoj mjeri uhvatili sinteze povijesti Kninskog kraja. Bez kvalitativno novih zahvata u arhivsku građu razbacanu po Evropi, bez novog znoja arheologa na terenu, mislim da se tu malo što novoga može reći. Međutim radovi kao Šutrini, uvijek imaju određenu težinu i vrijednost. Nužni i potrebni su. Nas građane Hrvatske treba svakih 5-10 godina podsjećati gdje smo i na čemu živimo. Zašto? Pokušat ću argumentirati. Gdje smo? Za ljepotu područja grada Knina, često ćete čuti kako se govori samo u superlativima. Ako se govori o njegovoj povijesti onda ćete čuti izraze kao: živi spomenik, počeci hrvatske države, a u dijelu literature i počeci evropske civilizacije. Međutim, ako bi ostali samo na tome, to mi liči na onu pjesme „Nima Splita do Splita“ ili „Falile se Kaštelanke“. Objektivno. U Prostornom planu Šibensko –kninske županije u kninskom kraju sam pobrojao 196 spomenika kulture. Moram objasniti ovo „spomenika“. To su kulturne vrijednosti područja, službeno registrirane i zaštićene ili predložene za zaštitu navedene u Izmjenama I dopunama (III) Prostornog plana Šibensko-kninske županije. Arheološki lokaliteti, povijesni spomenici, graditeljske cjeline,… Ili, na otprilike 5km2, jedan spomenik. 5 km2? Radi orijentacije, udaljenost od Atlagića mosta (zašto svi koristimo taj pogrešni naziv?) do crkve sv. Josipa iznosi 3 km. Kvadrat stranice te duljine ima površinu 9 km2. S obzirom da se u arheološkoj literaturi, statistički nije obrađeno područje koje se ovdje naziva Kninskim krajem, moram koristiti statistiku drugačijih upravnih jedinica. Na području bivše općine Knin (od Ervenika na zapadu, do izvora Cetine na istoku; južno od Uzdolja do granice sa BiH na sjeveru) registrirano je 35 gradina (oblici naselja) iz prethistorijskog razdoblja, ili 32 arheloška lokaliteta. Unatoč tim brojevima, kao odgovor na pitanje o istraženosti tog područja naći ćete slijedeće komentare (1990. god.): mogu se očekivati i bogatiji ostaci, to područje je još uvijek nedovoljno istraženo, postoje indicije, slučajno pronađene, sporadični nalazi, nisu istraživale, željezodobna kultura je slabo poznata, postoje opravdane indicije,… Prema navedenom može se zaključiti da je ovih 196 spomenika kulture rezultat početka istraživanja Kninskog kraja. Svu ovu statistiku, netko će komentirati sa: ostavimo se mi povijesti i arheologije, dok nam je narod gladan. Uhvatimo se mi kukuruza, kapule i krumpira, ili industrije, visoke tehnologije. Ovo su civilizacijska pitanja i ovakvi komentari ne zaslužuju odgovor. Ali, radi promicanja tolerancije uzmimo ih u obzir. Nisam gospodarstvenik niti ekonomski analitičar da bi se olako uhvatio ove teme. Ali i kao laik, usuđujem se donijeti zaključak: već 17 godina se ne možemo tužiti na Beograd, već 17 godina smo suverena zemlja koja bi maksimalno trebala koristiti sve svoje potencijale, da bi njeni građani živjeli bolje. Treba li nastaviti u ovom smijeru osvrnuvši se na situaciju u Kninu. Na potrebu istraživanja nacionalne povijesti i kulture u Hrvatskoj se sistematski odgovara od sredine 19. st. Bilo bi bespredmetno da ja nastavim na taj način. Ali, umjesno je pitanje, mogu li se povijest, arheologija, kultura iskoristiti da bi nam bilo bolje. Odgovor ćete pronaći u članku „Kad bi se moglo otputovati u Odense u Danskoj“ Jelene Eterović Voroncov. Objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 9.10.2011. Odense je grad u kojem je rođen H.C.Andersen. Može živiti od pokazivanja Andersenove kužine i spavaće sobe. Slave njegov rođendan. A tek načini na koje slave svoju kulturu i povijest. Umjesno je pitanje, da li su bogati zato što znaju tko su ili znaju tko su zato što su bogati. A mi se pitamo kako komercijalizirati kontinuitet ljudskog života na ovom prostoru koji seže u nemjerljive dubine vremena. Svoje tragove su ovdje ostavili, prethistorijski čovjek, indoeuropljani, Iliri, Rimljani, Grci, Bugari, Tatari, Turci, Mlečani, Mađari,… Valjda vam je jasno da aludiram na turizam. Ali da bi doveli jednog Japanca koji bez daha ostaje u Dioklecijanovoj palači, moramo mu najprije pokazati što imamo. A da bi mu pokazali što imamo, moramo i sami znati što zaista imamo. Kad odgovorimo na to pitanje, onda ćemo se pozabaviti pitanjem prezentacije. Ali kao što piše u Bibliji, „u početku bijaše vizija“. Već trideset, pa i više godina slušamo o medijskoj moći interneta. Kako su ga neki u Hrvatskoj iskoristili pogledajte: Dicmanjanci na http://dum.hr/povijest.php, Mućani na http://www.ogorje.net/mjesto/donji-muc/5.html, Kijevljani na http://www.kijevo.hr/. A namjerno vas nisam slao na stranice Splita, Dubrovnika, Pule i sl. Riječ je o selima i to nama relativno bliskima. Hoćemo li čekati još 5-10 godina do slijedećeg pregleda povijesti Knina baveći se već rečenim ili ćemo se kao ozbiljni sljednici ovog prostora i vremena sistematski uhvatiti svoje kulturne baštine? E da, zaboravio sam. Nisam ni spomenuo 17 spomenika prirode (definiranih na isti način) na istom prostoru. U kojima je regulirana zaštita 59 divljih svojti i stanišnih tipova. … Za večeras ipak dosta. Kao što piše u Bibliji, „u početku bijaše vizija“. Nadam se da mi g. Šutra, jedan od zaljubljenika u kninsku povijest, neće zamjeriti što sam iskoristio njegovu temu za prikaz jednog kninskog civilizacijski definiranog problema. Neka ovo bude, malo drugačiji, prilog obilježavanju međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. Literatura: Prostorni plan Šibensko-kninske županije. Izmjene III, 2011. godina. BUDIMIR M., Arheološka topografija kninske općine u Arheološka istraživanja u kninu i kninskoj krajini. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 15. 1990. g. miro Kultura 2012-01-15T19:02:09+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dojmovi-sa-okruglog-stola/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dojmovi-sa-okruglog-stola/#When:10:03:02Z Dojmovi? Kakvi dojmovi? Šta dojmovi? Pa nismo dica! Dojmovi, zato što se uglavnom potvrdilo sve iz http://grad-knin.net/knin/hrvatska/okrugli-stol-u-kninu-mogucnosti-i-izazovi-europskih-integracija/. Od najavljenog „okruglog stola“, dobili smo još jednu tribinu kojoj je bio zadatak, promocija evropskih integracija. Pro (za) strana, odn. g. Šimac je uglavnom ponavljao svoje navode iz „Dvojbe, strahovi, strepnje, ali i nade glede europskih integracija“, ali dosta umjerenije. Druga, kontra (protiv) strana, je navodila svoje argumente, ali neobično slično načinu koji sam već čuo u medijima. Dvije nepomirljive strane, za koje se čovjek upita, čuju li jedni druge. A, vi koji ih slušate, čujete da su im argumenti kontradiktorni. Kad je već tako, odlučite se te argument provjeriti. Ali da bi vi to sve skupa skužili, treba vam ono dr.mr.prof.sc. itd… Za sedam dana će, imam takav dojam (opet), većina nas će izaći na referendum i igrati se onoga en-ten-tini. A sve zahvaljujući, raspravi kakva je bila i zahvaljujući priši politike. Vratimo se “okruglom stolu”! Iz g. Šimca je procurila jedna digresija, koja je možda ključ naše, odn. moje dileme. Kao što sam prvi put rekao, g. Šimac je “debelo” uključen u poslove oko evropskih integracija. Ljudi koji su stručni u nekom području često čine iste greške: sa svojim auditorijem razgovaraju kao sa sebi ravnima. Tako da je dio predavanja bio i teško razumljiv. Međutim navedena digresija je bila nedvosmislena, a još ju je i ponovio na upit o pojašnjenju. Ali, takvi ljudi, stručnjaci, su često ljudi kratka fitilja, netolerantni. Pa da ja ne bih imao kakvih nepotrebnih problema, moram se ograditi (osigurati) napomenom, prema kojoj sam ja to tako shvatio. Naime u pitanjima oko slovenskog izlaza na otvoreno more i Haaga (hrvatski generali i sve moguće loše posljedice za hrvatsku državu) hrvatska Vlada je, prema dr. Šimcu, u pregovorima zauzela izrazito loše stavove, štetne po hrvatsku državu. Barem sam ja to tako shvatio. Vi? Koliko toga još ima? Gospoda iz udruga, da bi pokazali kako su dobro naučili propagandnu praksu sa Izbora 2011., od starijih kolega, “okrugli stol” , su začinili sa domjenkom, da bi se kao, malo družili. Ma daj, pa nismo ni mi od jučer! Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili na redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2012-01-15T10:03:02+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/okrugli-stol-u-kninu-mogucnosti-i-izazovi-europskih-integracija/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/okrugli-stol-u-kninu-mogucnosti-i-izazovi-europskih-integracija/#When:21:14:47Z Sutra, u petak 13. siječnja, u 18 sati, u prostorijama Veleučilišta Knin će dr. Neven Šimac održati predavanje „Što EU jest, a što nije: pitanja, dvojbe, nade“. To predavanje je dio zamišljenog okruglog stola pod nazivom „Mogućnosti i izazovi europskih integracija“. Organizira ga Udruga za demokratsko društvo u suradnji s Centrom za održivi razvoj i Centrom za europsku dokumentaciju i istraživanje, a uz potporu Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ureda za udruge Vlade RH i Grada Zagreba. Cilj im je povećati vašu informiranost o članstvu u EU. Pozivaju pripadnike lokalne vlasti i sve zainteresirane. Očekuju i sudjelovanje predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstva poljoprivrede, kao i predstavnike regionalne razvojne agencije. U ovisnosti o interesu prisutnih, planiraju raspravu. Eto, došlo je i do nas u Kninu. Po običaju, kada dođe vrijeme glasovanja Kninjana, onda odjednom postanu interesantni. UDD ili Udruga za demokratsko društvo je udruga civilnog društva, koja je dosad radila na nekoliko interesantnih projekata: antikorupcijski projekti, Štiti okoliš, sudjelovanje u osnivanju Odbora za zaštitu Jadrana, informiranje javnosti što se krije iza E – brojeva, odnosno o aditivima u hrani. (ur. sa http://www.udd.hr). Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje "Robert Schuman" osnovan s namjerom da istraživačima i široj javnosti omogući konzultiranje europske stručne dokumentacije objavljene u periodici i drugim izdanjima te putem elektroničke mreže. CEDI ima knjižnicu i čitaonicu, koje su opskrbljene dokumentacijom i računalnom opremom za proučavanje europskih tema. ( ur. izbor sa http://www.pravst.hr). Neven Šimac, pravnik, „debelo“ uključen u poslove oko evropskih integracija. God 1971. asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon pada "hrvatskog proljeća" i zatvora gubi posao. Član delegacija francuske vlade u međunarodnim pregovorima. Konzultant za više zajmova Europske investicijske banke (EIB) Hrvatskoj. Konzultant pri vladama Češke, Litve, Letonske i Poljske za pravnu, institucionalnu i upravnu prilagodbu EU za korištenje predpristupnih programa. Autor knjige Etničko čišćenje – povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologioji (ur. izbor sa http://www.danikrscanskekulture.info) Doći ili ne (biti ili ne biti, to be or not to be)? S obzirom da nas obasipaju pozivanjima na tzv. građansku dužnost odgovora na „milenijsko pitanje“, koje će mi postaviti 22. siječnja i bez obzira na svo moje pro & kontra, ipak ću doći. G. Šimac sa svojom impresivnom biografijom i iskustvom sa područja svega onoga što nas čeka (eventualno) u EU i i sa područja evropske demokracije mi je garant da bi to moglo vrijediti. A i proljećarstvo mu je veliki plus. S druge strane, g. Šimac je autor brošure „Dvojbe, strahovi, strepnje, ali i nade glede europskih integracija“, o kojoj nemam pozitivno mišljenje. Brošuru pogledajte ovdje. S obzirom da ovo nije mjesto na kojem mogu ulaziti u analizu tog teksta, samo ukratko: pisana je na način po kojem, za moj ukus, ne poštuje inteligenciju čitača, tj. mene. Dalje, koliko su organizatori i g. Šimac sposobni napraviti nužni intelektualni odmak od teme, a da bi je prezentirali u skladu sa demokratskim stečevinama? Zašto isti nisu osigurali i uvodničara iz suprotnog „tabora“? Kakav će to biti okrugli stol? Mnogo, mnogo pitanja. Na ulici bi rekli: puno dilema i trilema. Zato nema druge nego doć. A, to je ono što vam preporučam. Znam da je besmisleno, ali apeliram na Vladu RH da nađe načina i prolongira ovo „milenijsko“ pitanje. Ova brzina kojom se moramo informirat, podsjeća me na inženjera elektrotehnike koji na blef izlazi na ispit iz Električnih strojeva. Nakon dva poslijepodneva učenja. Nikakva dobra iz toga! Kakav inženjer od njega? Fotografija je sa http://www.entereurope.hr i za moja razmišljanja lijepo ilustrira gdje smo i kuda idemo. A što sa invalidima? Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2012-01-12T21:14:47+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/udruga-antifasista-presuda-iz-knina-puna-je-netocnosti/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/udruga-antifasista-presuda-iz-knina-puna-je-netocnosti/#When:20:09:52Z JOŠ STIŽU reakcije na skandaloznu presudu Prekršajnog suda u Kninu kojom pozdrav "Za dom - spremni!" proglašen starim hrvatskim pozdravom koji datira još iz vremena "Šubića i Zrinskog". Tako se na istu osvrnula i Udruga mladih antifašista grada Zagreba zaključivši kako presuda vrvi krivim informacijama, dok s druge strane izostaju povijesni izvori na koje se sudac u presudi poziva. "Časni sud mora da se gadno zabunio jer je zapravo ponešto krivo reproducirao tvrdnju koju su ranije u obranu ustaškog pozdrava iznosili proustaški komentatori koji su navodili kako se taj pozdrav nalazi i u Zajecovoj operi "Nikola Šubić Zrinski". Kao prvo, u toj operi se nigdje ne pojavljuje fraza "Za dom - spremni!" kao pozdrav. Kao drugo, ta opera je nastala u 19. stoljeću, a nikako u "vremenu Šubića i Zrinskog". Oni koji su bili bolji u školi sjetit će se također i da je Nikola Šubić Zrinski jedna osoba, pa ne postoji "vrijeme Šubića i Zrinskog" u množini. Osim toga, Zrinski su zapravo nastavak jedne grane Šubića i te dvije velikaške obitelji nikad nisu postojale skupa, pa ni ne mogu imati zajedničko vrijeme, a kombinacija Šubić-Zrinski u prezimenu Nikole ustalila se samo kako bi se jasno naznačila razlika između tog Nikole i njegovog kasnijeg potomka i imenjaka. Znači, cijela presuda se temelji isključivo na "povijesnom argumentu" pri čemu se ne navodi niti jedan povijesno točan podatak!", upozoravaju antifašisti na pogrešne i propuste suca. Antifašisti upozoravaju kako su ovakvo obrazloženje iskoristili neki "proustaški mediji kako bi euforično proglasili da konačno imaju zakonsku potvrdu svoje teze u obranu ustaškog pozdrava". Ovo nikako nije prvi put da neznanje priskače u pomoć simpatizerima ustaša, ističu iz udruge dodajući kako Republika Hrvatska već godinama kao svoje ratne veterane, uz branitelje Domovinskog rata i borce Narodnooslobodilačke borbe, vodi i pripadnike "Hrvatske domovinske vojske". "Vojna formacija pod tim imenom nikada nije postojala na tlu Hrvatske i ovaj povijesno falsificirani naziv služi samo tome da prikrije veterane vojnih formacije tzv. Nezavisne države Hrvatske. Iako se tobožnji domoljubi tako rado pozivaju na nacionalnu povijest, očito samo netko tko o povijesti ne zna ništa može misliti kako ona banda koljača, izdajnika i slugu nacističke Njemačke koja je ostala zapamćena u povijesti kao ustaše, predstavlja nešto domoljubno", kažu antifašisti. Krajnje je vrijeme, zaključuju, da se ustaše, zajedno sa svojim crnim kapama i pozdravima pošalju u povijest, umjesto da se povijest falsificira da bi ih se oživljavalo. www.index.hr preuzeto sa http://www.braniteljski-portal.hr Društvo 2012-01-10T20:09:52+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-3-trziste-upraviteljima/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-3-trziste-upraviteljima/#When:21:44:21Z Vrijeme je rekapitulacija, svođenja računa, podvlačenja crta. Za mnoge stvari moramo donijeti ocjenu. Jesu li bile dobre, loše? Jeli moglo bolje? Pa tako i za održavanje zgrada. Ovako sam počeo u http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-1/ sa kratkim prikazom poduzeća koje održavaju zgrade. Držeći se kriterija prikaza onih koji su zainteresirani za održavanje zgrada u Kninu, nastavljam sa tim prikazom. Graditeljstvo i upravljanje d.o.o. Poduzeće sa sjedištem u Zagrebu. Osnovana 1997. sa osnovnom djelatnošću u upravljanju i održavanju zgrada. Danas su registrirani i za gradnju stambenih i poslovnih objekata. Imaju šest stalno zaposlenih. Iznos minimalne pričuve, zakonski određen, ovisi o onome tko tumači taj zakon. Kod njih je minimalna pričuva, 2,6 kn/m2. Naknada Gradideljstvu d.o.o. je 10%, s tim da se kod većih zgrada smanjuje do min. 5%. Imaju organiziranu službu za hitne intervencije, a ostale intervencije rješavaju u roku od 24 sata. Na zahtjev pojedinačnih suvlasnika e-poštom šalju stanje računa zgrade i dugovanja suvlasnika. Imaju ugovore sa zgradama na području grada Zagreba, Šibensko-kninske županije i Primorsko-goranske županije. Na ovim lokacijama, van Zagreba cijene izvođenja radova su im kao i u Zagrebu. Rade sa domicilnim kooperantima. Imaju sklopljene ugovore sa dva odvjetnička ureda, u Zagrebu i Šibeniku koji pružaju pravne usluge i informacije suvlasnicima. Koudi-stan d.o.o. Poduzeće sa sjedištem u Šibeniku, registrirano za upravljanje i održavanje poslovno-stambenih objekata i izvođenje hidroizolacija sa PVC folijama. U ovom trenutku upravljaju sa 2357 stambeno-poslovnih jedinica. Tehnička služba je na raspolaganju 0-24 sata. Izvan radnog vremena interveniraju u hitnim slučajevima. Imaju sklopljene ugovore sa suvlasnicima nekih zgrada u Kninu. Obračunavaju iznos pričuve od 1,53 kn/m2, a njihova naknada je 0,25 kn/m2. Izvođači sa kojima imaju sklopljene ugovore su sa područja grada Knina. Svoje izlaske na teren u Kninu, ne naplaćuju posebno, već je to uračunato u njihovu naknadu. Na upit svakog suvlasnika o stanju računa zgrade, odgovaraju poštom, fax-om i e-poštom. Omogućuju pravne savjete iz ove domene. Zagreb zgrade d.o.o. Poduzeće registrirano, 1998. godine, za upravljanje stambenim zgradama sa sjedištem u Zagrebu. Od tada su četiri puta uvršteni u Zlatnu knjigu najboljih hrvatskih poduzetnika Zavoda za poslovna istraživanja. Tvrtka nije bila niti jedan dan u blokadi i nije imala ni jedan sudski proces. Četiri puta godišnje, svaka tri mjeseca, suvlasnicima šalju financijsku rekapitulaciju zgrade. Organizirali su službu hitnih intervencija, 0-24 sata dnevno. Poslove održavanja zgrade, nude uz naknadu od 0,2 kn/m2 Zapad stan d.o.o. Poduzeće čija je osnovna djelatnost održavanje zgrada. Osnovano je 1998. godine sa sjedištem u Zagrebu. Imaju sedam zaposlenih. Upoznavajući se sa ovom problematikom, zaključio sam da je ovo poduzeće jedino koje nudi uvid u račun zgrade, njenim suvlasnicima, putem interneta. Znači, bez najave, 0-24 sata dnevno. Iznos pričuve određuju suvlasnici, a njihovo je mišljenje, da se ispod 2,5 kn/m2 ne može kvalitetno održavati zgrada. Njihova naknada iznosi 0,25 kn + PDV i ne ovisi o iznosu pričuve. Organizirali su službu hitnih intervencija, prema kojoj izvođač ima ugovornu obavezu, izvršiti je u roku od četiri sata od dojave. Njihovo stajalište je da problem udaljenosti ne bi povećao cijenu održavanja zgrade, primjerenom organizacijom u Kninu. Imaju stalno zaposlenog pravnika koji je na raspolaganju suvlasnicima u području pravnih savjeta pri održavanju zgrade. Opaska urednika: ove podatke sam dobio kombinirajući informacije o navedenim poduzećima sa interneta sa informacijama iz kontakata sa njima. Ja ih nisam u mogućnosti provjeriti. Iz tog razloga, urednik ne može preuzeti odgovornost za iznesene podatke niti za sve posljedice, eventualno,  proistekle iz korištenja tih podataka. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2012-01-09T21:44:21+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-s-biskupiom/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-s-biskupiom/#When:11:11:57Z KNIN S BISKUPIOM. Potla nego vojvode Hervatski (Duces Crobatiae) raširiše svoje mejaše a navlastito pod vladanjem hrabrene bratje Korbata, Kluka, Muklova, Lobela, Košena, i njihovih sestarah Juge i Buge, tad pervi put Hervati koraciše na zemlju Dalmatinsku i prognaše skitaoce Avare, pak osvoiše sva mista od rike Arsia, tia do Cetine (Tilurus), ter razdiliše svu tu krainu u ҫeternajst Xupaniah. Tako ova neumerla bratja usijaše u nasu otaҫbinu slavni narod Slovinski, koga više maҫ i progonstvo nepriateljsko ne iskorenu. Varoš poglaviti (oppidum) jedne Xupanije zvaše se Tnena, koi s vrimenom u jezik hervatski bi prozvan Knin (Tinnium). Niki pak cine, da današnji Knin biaše Arduba varoš starinski i glasoviti, koga Jermanik sinovac Tiberiov, poslan od Cesara Augusta u šestome i najposlidnjem boju Dalmatinskom sori i razruši. Mnenjc onizih koji tako derxe, potverdjuje narav istoga mista, dopisujuchi Dion-Kašio, da Arduba biaše varoš pritverdi s bedenom opasan, iz pod kojega rika berza teciaše i obastiravašc ga. Knin daklen s ostalom Dalmacijom s' ove strane Cetine godine 641 pade pod vladanje Hervatsko, i to po pripuštenju Eraklia I. Cara Carigradskoga, kako svidoҫj Porfirogenit na poglavju XXXI. Na sverhi vika XI buduehise iskorenulo kraljestvo Hervatsko po smerti kralja Zvonimira, pride pod Madjare (Hungari). Godišta 1520 Soliman Car Turski zgrabi ga s ostalim mistim, te pod njegovim nemilim jarmom kruto cviljaše tia do godišta 1648; jer te godine Foškolo vojvoda Mletački na silu osvoji ga, ter s njime vladaše Mletҫani do godišta 1797; a kad propade vladanje Mletaҫko, sa svom Dalmaciom pridje pod Austriu; pak do malo pade pod jaram Francuski. Napokon godine 1813 Austria slavodobitna prognavši nepriatelje, primi ga opet kao i svu Dalmaciu pod svoje krilo; ter posli tolikih bojevah i progonstvah, mišchani tamo amo rasterkani k svojoj bataljenoj kuchi povratiše se. U onoj okolovini biaše veoma aer pokvaren od velikih blatah i baretinah, te s toga su se ljudi priseljavali, i tako do 1769 godine ne ostade u Kninu nego samo 36 obitilih. Dali po naredbi Frane I. našeg Cara priblagog i dobrostivog, od ҫestite uspomene, Kninska tverdja bi s velikim troškom napravljena i utverdjena, i u njoj velike kule sagradjene, koje, iz daleka gledajuch, rekaobi daje u njoj drugi grad. Još su pukle teste sa sviju stranah. a navlastito skoro stopro ona što vodi na grab, koja che biti za narešenje i veliku korist ovog varoša poradi tergovišcha s' Turskom. Suviše po nastojanju našeg priuzvišenog Vladanja biahu prokopane i rasiҫene jaruge na sve strane za da voda slobodno otiҫe, tako da gdi pervo biaše baretina i glib, sada kukuruz, pšenica i sjeno raste, a što je još više i kuche vide se sagradjene. Na dan današnji ovi varoš na toliko je izašao, da slobodno moxe se broiti medju pervim naše Derxave, koliko poradi njegova napridka, toliko poradi lipote poljah, mistah, riҫicali i glaviҫicah okolo stojechih. A sverhu svega sadanje najplemenitije urešenje njegovo jest ljubav, mir, i sklad, koji kraljuje medju onizim ҫastnim mišchanim; stvari doistine, brez kudit druga mista, ritke i svake pohvale dostojne, kako svidoҫit moxe svaki koi je onamo dohodio . Sad chemo pak vidit u kratko kad i kakav poҫetak imade njegova Biskupia. Hervati buduchi vika VII. primili sveto kerštenje i zagerlili pravu viru , po trudu i nastojanju Ivana iz Ravene Arkibiskupa Splitskoga; od toga vrimena tia do godine 900, kako svidoҫi Ivan Lucio u knjigi I. na pog. XIV (de regno Dalmatiae et Crobatiae), u svemu njihovu kraljestvu neimadoše izvan jedinog Biskupa Ninskog (Nonensis), ali ne samo dotle, dali jošter do vika XI drugoga neimadoše: nenahodechise niti u Hervatskoj niti u Dalmacii ikakvo pismo oli svidoҫanstvo pria toga vrimena. Kralj dakle Hervatski Kresimir IV raširivši i razmaknuvši mejaše svoga kraljestva, po kopnu i po moru, godine 1050 priloxi k sebi svu Slavonju iz medju rike Drave i Save, nikoliko gradovah pri moru u Dalmacii, kakono Biograd (Blandona) Šibenik, i nikoliko otokah , ter od toga vrimena hoti pervi nazvat se kralj Hervatski i Dalmatinski. (Cresimirus Rex Crobatorum et Dalmatinorum. ) Ovi kralj hrabreni i blagodarni videchi uzmnoxano i cvatuche svoje kraljestvo i svaka u miru, ali znajuchi da na dugo to nemogaše sliditi nebuduchi zadosta svemu kraljevstvu jedan Biskup, koi bi podloxnikc zakon Boxji uҫio; odluҫi uzmnoxati broj Pastirah duhovnih, ter imenova druga dva, to jest, Biskupa Kninskog i Biogradskog. Ta njegova dobra misao i xelja bi pohvaljena i sasvim serdcem potverdjena od glavara cerkve opchene. Naumi dakle Kresimir novog Biskupa Kninskog nadariti s velikom ҫastju i dostojanstvom, kako i uҫini davši mu pervostolje sverhu Ninskog i Biogradskog, mnoga dobra, i š njima jednu Derxavu (Dioecesis) priprostoritu, koja obuhitaše, kako svidoҫi Toma Arkidiakon Splitski na pog. XV. (Hist. Saloni.) sva mista kraljevstva Hervaskog, toliko s ove koliko s one strane Velebicha (Bebio), izvan Derxave Ninske i Biogradske. Suviše Kresimir hoti sagraditi novom Biškupu u polju na jednoj glaviҫici priplemenitoj kraj rike malo podalje od Knina, cerkvu stolnu S. Marie i polaҫu za njega i njegove kanonike; i to sve na svoje troške. Koi izgled slidechi kašnje S. Ladislav kralj Madjarski, sagradi cerkvu i dvore Biskupu Zagrebaҫkome po isti naҫin podalje od grada, koja strana grada i dan današnj zove se ( Civilas capituli ). Po taj naҫin utemeljena i uredjena ta nova Derxava, Kresimir odredi da Biskup Kninski ne pribiva u svojoj Derxavi, nego da stoji svedjer uz kralja i njega slidi, gdigod bi išao i ustanio se sa svojimi dvoranim, i izvan samo kad bi bila velika potreba njegovoj Derxavi s kojiom na jme njegovo Kanonici vladaše i upravljaše. Reko, kudgodbi kralj krenuo, buduchi da kralji Hervatski stavno i zabilixeno pribivanje nisu imali, nego primišchivali bi se s jednog mista na drugo, na jedan primir u Knin, u Nin, u Biograd i. t. d. gdi bi bila viša potreba, i to kako svidoҫi Lucio u knjigi II. na pog. XV. Još tome ne zadovoljan Kresimir, odluҫi i drugo dostojanstvo podiliti ovome Pastiru i njegovim nastupnicim, ne malahno navlastito onog vrimena: uҫini ga to jest Tajnikom (Cancellarius) i prigledalcom njegovih stvarih najskrovitiih , kojega posao biaše pomljti verhu peҫata i hazne kraljske, verhu naredbah i zakonah, odredah skupštinah kraljevstva (Comitiorum regni) i svidoҫnih knjigah (Diplomata). U nika doba na to dostojanstvo biahu pristavljeni ljudi svitovniaci, ali s vrimenom pojde na takovu izversnost, da jedini Arkibiskapi, Biskupi i Opati (Abbates) tu ҫast primaše. Uzrok takovog prominjenja plemenito dokazuje Tommasinus u knjigi III. na pog. XXV, da potle vrimena Dragutina Velikog (Carolus Magnus) ovo Tajnistvo (cancellariatus) iziskujuchi mnogu virnost i dobrotu, koja ritka biaše medju svitovniacim, usve i posve bi ta ҫast odredjena za same Pastire duhovne, Sva ta dostojanstva biahu dana od Krešimira Biskupu Kninskom, da bi on nahodechi se uz kralja, za njega i njegove dvorane Boxju pomoch prosio, prisveto posvetilište prikazivao, svetotajstva (Sacramenta) podiljivao, i od svakoga griha i pomanjkanja opominjao, i karao; znajuchi verlo dobro Krešimir, da brez pomochi i blagosova Svemogucheg, njegovo kraljestvo temelj imalo bi na perxini a ne na xivcu; drugo pak, da izgled ljudih velikih i Vladaocah imade ne malu moch verhu podloxnikah. (Regis ad exemplum totus, componitur orbis. Ovid.) Radi ҫesa ovi Biskup bi zvan, kraljski (Regius Palatinus) i kao da bi bio svega kraljestva, Hervatski (Crobatiensis). Evo dakle kad i kakav poҫetak imaše ova Biskupia, na kojeli ҫasti i veliҫanstva biahu uzneseni njezini Pastiri. Ali oh! koliko su laxne i mlohave stvari ovog svita.... Sa skonҫanjem kraljestva Hervatskog, poҫe i vlast Biskupah ove Derxave na manje slaziti, ter kako Madjari sgrabiše sve kraljestvo Hervatsko, od toga vrimena Biskupi Kninski poҫeše pribivat u svojoj Derxavi, i to sve do vrimena kako chemo sad viditi. Potle kako Turci godine 1520 osvojiše Knin i druga mista po Dalmacii, nevoljni mistjani vech mira nenahodechi ni u dnevu nit u nochi, nego od onizih kervopilicah i neznaboxacah prognani od nemila do ne draga, izgubiše vechi dio dobarah, koja biahu s kervavim trudom i znojom skupili i stekli — Od toga vrimena nit Biskup više ne moguchi podnosit silu i jogunluk Turski, niti gledat svojim oҫima zlobu i nepodobštine koje ҫinjahu oni hudi i opaki ljudi, bi usilovan s velikom xalostju, i ҫemernosti ostavit svoju Derxavu, ter prijde u Šibenik , gdi Turski zulum još ne biše dopro. A medju to sasvim da Biskupi Kninski više nepribivaše u Turskoj Derxavi nego po drugih mistih, ništa nemanje svaku pomnju i nastojanje ulagaše za korist duhovnu njihovih rasterkanih podIoxnikah; dajuchi naredbe i opomene spasonosne redovnicim S. Frane, kojizim tada biaše priporuҫeno ono stado Gospodinovo. Ovi dakle ҫastni i ljuborodni sveštenici, vele dobro poznajuchi xalostno i nevoljno stanje njihovih domorodacah , ne pazech pogib njihova xivota, na koju se stavljaše, niti trude, led i vruchinu sunҫenu, idjahu brez pristanka xedni i gladni od sela do sela, od stana do stana, od vratah do vratah, tišechi one nevoljne, podiljujuchi njima kruh nebeski, i ostala svetotajstva, kripechi ji u pravoj viri, i nukujuchi na usterpljenje, jedabi došlo vrime da bi se izbavili od te nevolje i progonstva, kako se i dogodi; tako od toga vrimena ovi redovnici ostadoše u tizim mistima do današnjeg dneva. Cerkva dakle Kninska godine 1050 imade pervog Biskupa imenom Marko Zudigo, a najposlidnji godišta 1728 bi Gergur Gijlanijc imenovan od Dragutina VI a potverdjen od Klementa XI, a usve imade Biskupa 93. Daniel Farlat spominje još dva druga t. j. AIexandra Mariašv i Josipa Zbisko (ovi drugi bi imenovan godine 1775 od Marie Terexe), dali kako svidoҫi isti Farlat nikakvu oblast u ovoj Derxavi ne imadoše izvan ime, ali oba biahu Nadmisnici Arkibiskupa Ostrihonskog (Strigoniensis , Gran). Tako do današnjeg dana Madjari uzderxaše u toj cerkvi ime Biskupa Kninskoga. Sadašnji pak koi nosi to ime, jest prisvitli gospodin Martin Miskoltzv posvechen Biskup Kninski, Opat (Abbas) B. D. M. od Koloca, kanonik cerkve pervostolne, pomochnik u svetosluxenju (in Pontificalibus) Prisvilloga Gospodina Josipa Kopakscv Arkibiskupa Oštrhonskog naҫalnika(Princeps) i pervostolnika (Primas) svega kraljevstva Madjarskoga. Ova Derxava priprostorita bi razdiljena na više dilah, Knin s mistim blixnim prodje pod Derxavu Sibeniҫku, a od cerkve stolne i polaҫah drugo nevidi se nego zidine, jedini ostanak Turske obisti. Eto dakle kako, i kad sverši ta glasovita Biskupia. D. Ante Petranovlch Rječnik: potla: poslije Arsia: Raša (Istra) aer: zrak teste: ? stopro: ? polaҫa: palača hazna: blagajna, kasa ҫemer: jadno, tužno, žalosno Još malo o Kninskoj biskupiji. Kao i kod dosadašnjih tekstova iz Zore Dalmatinske, nije ovo, prije svega, povjesničarski tekst. Iako je to prilog povijesti Knina, Kninske (hrvatske) biskupije, Dalmacije, Hrvatske … Kao i dosad, zanimljiv je stoga što je pisan prije 168 godina, što je tiskan u Zori Dalmatinskoj, god. I, broj 33., od 1844. godine. Što ga je pisao, meni anonimni autor, vjerojatno župnik Murtera 1858.-1861. Zanimljiv je i kao trud A.P. da napiše nešto o povijesti (vjerojatno) svoga kraja. Zanimljiv je i stoga što ga Marguš D., ne spominje u Bibliografiji o rijeci Krki. Ovo uostalom nije ni priča o Krki, već o Kninskom kraju. Stoga, neka to bude mala pomoć onome tko bude radio bibliografiju Kninskog kraja. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. uredio: miro Kultura 2012-01-08T11:11:57+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/nacelnik-opcine-kistanje-na-dvije-stolice-/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/nacelnik-opcine-kistanje-na-dvije-stolice-/#When:10:43:15Z Slobodan Rončević, načelnik općine Kistanje je 3. siječnja podnio ostavku na svoju dužnost. O čemu se radi? Članovi biračkog odbora Đevrsaka su uočili da načelnik Rončević nije na popisu birača u mjestu svog prebivališta, te stoga nije mogao ostvariti ni svoje pravo na glasovanje. O tome su obavijestili kistanjski HDZ, a ovi, javnost. Saznalo se kako je S. Rončević, u studenome, lani, odjavio svoje prebivalište u Đevrskama i prijavio novo u Zadru radi ostvarenja stanarskog prava. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, mandat mu je prestao danom odjave prebivališta u Đevrskama. Svoje povlačenje nije najavio, ali je u telefonskom razgovoru potvrdio da je svoj mandat dao na raspolaganje. Vršitelj dužnosti načelnika općine Kistanje je sada njegov zamjenik, stranački kolega iz SDSS-a. Da bi stvar bila bizarnija, a prema istim izvorima iz kistanjskog HDZ-a, g. Rončević je 30. prosinca ponovno prijavio prebivalište u Đevrskama, na adresu svoje majke. Pitanje načelnikovanja u Kistanju je za njega gotovo. Hoće li itko postaviti pitanje o ovom stanarskom pravu u Zadru? Ili se takva pitanja ne postavljaju gospodi kao S.R.? Slučaj je proslijeđen Ministarstvu uprave i čeka se imenovanje povjerenika. Fotografija preuzeta sa http://www.slobodnadalmacija.hr, pogledajte ovdje Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Društvo 2012-01-08T10:43:15+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/najava-koncerta-luka-belani-a3/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/najava-koncerta-luka-belani-a3/#When:18:05:19Z Nakon što je prethodni vikend u kultnom kninskom klubu ''A3'' nastupio splitski hip-hop/rap/rock sastav TBF, ovog vikenda vas očekuje nešto laganije ozračje uz koncert akustičnog rocka u izvedbi Luke Belania i njegova pratećeg benda. Ovaj 24-godišnji kantautor dolazi iz Križevaca, a iza njega su već dva albuma ''B-Side Of My Mind'' (2009.) i ''Changing Chapters'' (2011.). O Lukinom dosadašnjem glazbenom radu više informacija možete potražiti na službenoj web stranici http://www.lukabelani.com/ ili http://www.myspace.com/lukabelani. Pregledom domaće glazbe u 2011. godini Jutarnji list ga je uvrstio na drugo mjesto kao ''najkompletniju osobu domaće i regionalne glazbene ( rock ) scene'' (http://www.jutarnji.hr/najbolja-glazba-2011-/995661/). Luki Belaniu (vokal, gitara) i njegovom pratećem bendu - Frano Homen (bubnjevi, percussion – vrsta udaraljki, u ovom slučaju tradicionalni južnoamerički udarački instrument) i Miodrag Prelec (bass), ovo je drugi ovogodišnji nastup pred kninskom publikom. Koncert će se održati u klubu ''A3'' u subotu, 07. siječnja 2012. s početkom u 22 h. Za sve posjetitelje ulaz je besplatan. Tekst i foto: Ivan Gambiroža Obavijesti 2012-01-07T18:05:19+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka2/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka2/#When:19:22:01Z Sretan Božić, građanima Knina pravoslavne vjeroispovjesti, čestita www.grad-knin.net. Društvo 2012-01-06T19:22:01+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/pohod-francuzah-u-liku-1809-god/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/pohod-francuzah-u-liku-1809-god/#When:11:48:12Z Pohod Francuzah u Liku 1809 god. Poҫem su Francuzi celu Dalmaciju pod svoj maҫ podvergnuli, zaxele i Liҫku zemlju ovoj prisajediniti. Marmont, francuzki polkovodac buduchi tadaj u Skradinu, u kom uҫini smer (plan) svoju vojsku preko Kistanje u Erveniҫko polje spustiti, a odatle, doklen vojska se sa svima potrebama namiri, preko Vuҫijaka u Liku spustiti se. Dok su Francuzi iz Skradina na Kistanje prispeli, posete i manastir Kerku te odatle 80 biljacah odnesu (?) A potom po celoj okolici što god najdu od stoke (blaga) i hrane oplene i u Ervenik napervo opreme, kako bi tamo gotovo vojsku doҫekalo. Ličani doznadu nameru Francuzah, sakupe vojsku i razrede na one staze kuda bi neprijatelj na njih nasernuti mogao. Jedna se ҫast vojske odmah preko Vuҫijaka u Erveniҫko polje spusti, a druga preko Cerovacah i Zermanje Kraviem-Brodu. Kod KraviegBroda bio je upravitelj vojske general Stojcevich, on svoju vojsku razredi na dve strane: jedna je na Kraviem-Brodu , a druga na Xuinu Poljcu zasela bila. Vojsku, koja je preko Vuҫijaka otišla, predvodio je kapetan Cholich, koi je mesto majora upravljao. Cholich, po opredelenju svoga poklovodca, krene se sa vojskom u Ervenik i tu prispije oko 11. ҫasa. On dok prispije u Ervenik, zateҫe hranu, volove, celu zairu, koje su Francuzi za svoju vojsku napred za doҫek opremili bili; pokupi sve i u prisvojenje uzme, te medju svoje vojnike podeli. Sad je oҫekivao kad che neprijatelj banuti (kao na jedan put pomoliti se). Marmont fr. polkovodac vech pred veҫe u Ervenik prispije i tu sa celom vojskom spusti se, ali ništa od zaire nenajde! te tu sruši tri kuche i naredi po celom polju vatru naloxiti. Naša je vojska cele nochi na oprezu sa straхаmа osmotravala neprijateljsku vojsku: da nebi kuda tavnom nochju proderla. Pred zoru poҫne se vatra tmiliti, a kad se veche belocha dana ukaza, celo polje od Francuzah, pusto osta, Liҫani na svom opredelenju ostanu. Francuzi kako su se prije dana iz Ervenika krenuli, prispiju Kraviem-Brodu i tu se za našima sraze, no zalud im napadanje bude, buduchi su naši u podnoxiju Koma dobro poloxenje obseli bili. — Po skazivanju Liҫanah, koji su tadaj u toj bitki' se nalazili, bilo je Francuzah na 6000, a naših na 3000, i to primetiti valja, da su ove tri hiljade na tri toҫke predusretanja neprijateljskog, kao što sam gore kazao , razdeljene bile. Na Kraviem-Brodu dobro se je Stojҫevich odpirao i ҫešche je Francuzke lubarde sa svojim (lubardenim zerama) zatvorao. Stojҫevich, xelechi ҫas prije boj sa Francuzima okonҫati, pojde jednom, da pregleda svoje straxe. i da li su sva poloxcnja njegovim ljudma obsednuta , a sta više i samo stanje neprijatelja, kako bi ga lakše od svog stana otisnuti mogao; no nesrechom bude od Francuzah uhvatjen i zarobljen. Sad je preduzeo upravljanje vojske polkovnik Rebroevich, te se po uҫinjenom Generalovom smeru hrabro protiv Francuzah borio. Francuzi videchi, da nemogu na Kraviem-Brodu sebi put otvoriti, krenu se dalje k iztoku, te projdu na Rastiҫevo, gde ni jednog našeg vojnika nije bilo, takodjer i Generala sobom odvedu, a naša vojska berxe pospeši na Tiškovac, nadajuchi se da che neprijatelj tamo udariti, al tako ne bude, vech Francuzi na Rastiҫevo te prekoPribudicha u Zermanju se spuste. — Rebroevich dok dozna, da su Francuzi u Zermanji, krene se i on sa ostalom vojskom za njima, Francuzi dok ҫuju, da vojska za njima ide, dignu se odatle te preko Cerovacah u Gradac (Graҫac) te su jih naši kod Jablana vode sastigli, tu prispije i ona vojska, koja je u Егveniku bila, te se na Gradaҫkom polju, zvanome Grabom, ogledaju. Obe dve vojske k bitki priugotove se; bitka je trajala kratko vreme, al i za kratko bilo je Grabsko polje mertvim telesama pokrito. Naposledak Francuzima se dosadi, te se onaki gladjani povuku napred, a naša vojska za njima nastane preko Lovinjca, Medka te u Bielaj. U Bielaju opet stave se obe vojske u red k sraxenju i tu mnogo više nego na Grabskom polju mertvih telesah ostalo je; Francuzah je dva put više izginulo. Ovde je našima u pomoch major Ugarkovich od slobodnjakah upravitelj došao. Gladni Francuzi svagda su se odmicali, nebili gde što za jesti našli; buduchi su poslednji put u Skradinu kruv dizali, a nigde ništa, osim ako su putem gde što našli, dobivali nesu , jer u Erveniku, kao što sam kazao, svu su zairu Ličani pokupili i sobom odneli, a oni gladni jadnici vadili su kumpire, kolik orah velike, buduchi im nije ora bila za radjati, s bodlami (bajonetama) iz zemlje, te su onako niti varene nit peҫene vech presne jeli. Svuda, gde su god Francuzi došli, sve su opustošili: kuche, sena, slame rušili su; ambare premetali, čeljad napastvovali, da bi gdegodj što za jesti našli. — Posle Bielajske bitke nesu se Ličani sa Francuzima srazivali, nego su jih ҫak do Malog Beҫa (Wiener Neustadt)(?) pratili i tu učine mir, te se odatle Ličani mirno svojim kuchama povrate, gde sve u velikom neporedku opustošenjem Francuzah najdu. M. Medakovich Na ovim web stranicama ste imali već priliku čitati o vremenu Francuza u kninskom kraju (http://grad-knin.net/blog/hrvatska/matutinovic-lujo-ogled-o-ilirskim-provincijama-i-crnoj-gori-1/, http://grad-knin.net/blog/hrvatska/matutinovic-lujo-ogled-o-ilirskim-provincijama-i-crnoj-gori-2/, http://grad-knin.net/blog/hrvatska/gabrijela-vidan-lujo-matutinovic-novi-gradanin-europe-g.-1811.-u-sluzb1/, http://grad-knin.net/blog/hrvatska/gabrijela-vidan-lujo-matutinovic-novi-gradanin-europe-g.-1811.-u-sluzb/). Ostavili su iza sebe prilično šarolike uspomene. S jedne strane slogan „liberte, egalite, fraternite“ i sve ono što on predstavlja. Na drugoj stranise sjećanja Poljičana i ovih naših Ličana iz ovog teksta. Ovom prilikom ne mogu ulaziti u povijeno-sociološku raspravu. Ne znam ni koliko je ovaj tekst povijesno utemeljen, ali svjedoči o tome kako je naš narod doživljavao Francuze u tim vremenima, prije 203 godine. U svakom slučaju, objavljivanje ovog teksta, obvezuje me na kritičniji pristup o „Pohod Francuzah u Liku 1809 god.“ Za sada je dovoljno to što je ovo priča o kninskom kraju, što je ta priča stara 203 godine, što je objavljena prije 167 godina u Zori Dalmatinskoj, god. II, broj 15. od 14. travnja 1845. O drugim njenim aspektima, ako vas bude zanimalo. Njegova zanimljivost, između ostalog, je i u tome, što nije spomenut u Bibliografiji o rijeci Krki, D. Marguša. Možda mu i nije mjesto u jednoj takvoj bibliografiji, jer ovo nije priča o rijeci Krki. Ali, mali je prilog, nekoj budućoj bibliografiji kninskog kraja.  Tekst, sam prenio onako kako je bio tiskan, sa svim njegovim (eventualnim) greškama, baš zbog te njegove arhivske vrijednosti. Osim, što sam odvoji poglavlja, vodeći se onim crticama na početku svakog, u originalnom tekstu.   Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. uredio: miro Zanimljivosti 2012-01-03T11:48:12+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-2.-pitanje-bankama/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-2.-pitanje-bankama/#When:14:48:02Z U gradu Kninu ima, prema neslužbenim podacima, 2200-2300 stanova u zgradama. Grubom računicom, uz pretpostavku od 13 stanova po ulazu, dobivamo oko 180 ulaza. Slijedećom pretpostavkom, 3 ulaza po zgradi, dobivamo 60 zgrada. Prema Zakonu o vlasništvu, to je 60 žiro računa. Je li vam poznato, je li vaš upravitelj, otvorio posebni račun za zgradu, ili je cijela ulica, kvart, dio grada na istom računu? Po Zakonu, jedna zgrada, jedan račun. Ali to nije tema ovog teksta. Zgrada sa 40 stanova, za održavanje (i promet) svog žiro računa plaća, mjesečno, oko 90 kuna. Ukupno, to je godišnje 64800 kuna, za Knin prema gornjoj računici. A banke, „nit luk jele, nit luk mirisale“. Hoću reći, da one rade svoj posao po računima, ali nas (vlasnike stanova) nitko nije pitao želimo li imati posla sa bankom i želimo li imati posla baš sa tom bankom. Ali, ni to nije pitanje ovog članka. Osim toga, koliko god ne/voljeli banke, ovako kako je to riješeno sa održavanjem zgrada, bolje je nego nikako. A i pitanje je kako bi se drugačije moglo riješiti. Znači, nužno zlo. Ljudski je, poprijeko gledati, kad ti netko upravlja tvojim novcima. I uopće nije riječ o paranoidnosti. Nakon svakog večernjeg Dnevnika, nepovjerenje dođe prirodno, kao supruzi reći dobro jutro (u jutro). Zbog toga mi, svi upravitelji u Kninu, a i šire, ako pročitate ovaj članak, nemojte zamjeriti na mogućem nepovjerenju. Uostalom nije riječ, samo o nepovjerenju, već jednostavno o želji da se na području održavanja zgrada, pa tako i mog stana, može kazati „čist račun duga ljubav“. U prethodnom članku (http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-1/) propitivao sam mogućnost internetskog pregleda računa zgrade, svih suvlasnika zgrade. Uz pretpostavku, da to omoguće upravitelji zgrada. S obzirom na kninsko iskustvo i praksu, načekat ćemo se. Neki od njih, još i na mail gledaju poprijeko. I s njima pričati o web stranicama, korisničkim imenima, šiframa? Stoga mi je palo na pamet, pitanje, može li realizaciju te ideje, omogućiti poslovna banka. Ijedna od njih? U Kninu su: Zagrebačka banka, Splitska banka, ERSTE banka, OTP banka. Jesam li zaboravio koju? U cilju odgovora na ovo pitanje, bio sam u svim kninskim poslovnicama i razgovarao sa onima na koje su me uputili. Bilo je različitih reakcija. Od onih, „bože moj, što me to pitate, pa to je nemoguće“ koji bi nakon 10-15 minuta ipak uvidjeli umjesnost pitanja, pa do onih koji su odmah skužili o čemu je riječ i potvrdili da je pitanje na mjestu. Zaključak je da nijednoj od banaka to dosad nije palo na pamet. Oni omogućuju dvjema osobama internetski pristup računu. Predstavniku upravitelja održavanja zgrade i predstavniku suvlasnika. Ali uz mogućnost uvida u račun imaju i mogućnost transakcija na računu. Svaka vam čast kolege suvlasnici, ali ja prvi se ne bih prihvatio odgovornosti za račun, na kojem se može petljati još 40 ljudi. Sve banke imaju svoje web stranice. S obzirom na prihode, za koje čujemo da ostvaruju, trošak jednostavnog redizajniranja web stranica, za njih je zanemariv. Pogotovo stoga, što je to jednom za svagda. Uz stajalište, sa kojega apeliramo na njih, može se postaviti i pitanje vlasništva žiro računa. Nitko ne osporava pravo vlasniku žiro računa da ima uvid u svoj žiro račun. Zašto tako ne bi bilo sa vlasnicima žiro računa zgrade. Unatoč tome što ih je puno. Valjda su i banke obavezne prema društvu, posebno prema svojim klijentima. Pa banke, uzmite u obzir potrebe koje pred nas postavlja Zakon o vlasništvu i prilagodite se malo. Hoće li poslušati? Zato je ovaj drugi dio teksta namijenjen vlasnicima stanova, odnosno suvlasnicima zgrade, njihovim predstavnicima, upraviteljima. Uprite da bi banke dale svoj mali prilog smanjenju paranoidnosti našeg društva, ali i prilog transparentnosti upravljanja našim sredstvima. Da bi sa pravom mogli reći, „čist račun duga ljubav“. Ovaj tekst je bio namijenjen svima, znači prilično neobavezujući, hipotetičan, teoretski. Jedno pitanje Gradu Kninu i poduzeću Upravitelj d.o.o. u vlasništvu Grada Knina, koje je poduzeće za najvećim brojem zgrada kojim upravlja u Kninu. Zahtjev Upravitelju d.o.o. da otvori svoje web stranice, možda je iluzoran, možda nije racionalan. Grad Knin je možda malen grad i nema financijskog opravdanja za ovu inicijativu. Iako mnoga poduzeća koja se bave upravljanjem imaju svoje web stranice. Međutim Grad Knin ima svoje službene web stranice. Bi li Grad Knin mogao redizajnom tih stranica, omogućiti, svojim klijentima ili mušterijama (ako hoćete) uvid o financijskim kretanjima na ovim računima? Osobno, bilo bi mi draže da nam to omoguće banke. Što je pisac htio reći fotografijom na početku? Narodna, kaže: „zrno po zrno pogača“. U našem kontekstu, može se kazati: „kuna po kuna pričuva“ (ne zvuči baš kao ona narodna, ali …) ili preciznije „1,53 kn/m2 po 1,53kn/m2 pričuva“. Mislite li da ste dobro prošli sa 1,53 kn/m2? Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Društvo 2011-12-31T14:48:02+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/25-kadar/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/25-kadar/#When:15:12:31Z   SPY KIDS 4: U VRTLOGU VREMENA Naslov originala: Spy Kids: All the Time in the World Žanr: akcija, avantura, komedija, obiteljski, dječji, pustolovni Trajanje: 89' Godina izdanja: 2011. Zemlja: SAD Izdavač/Distributer: Dimension Films, Troublemaker StudiosLinkovi: službene stranice, Imdb Uloge:Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard Režija: Robert Rodriguez Scenario: Robert Rodriguez Producent/i: Robert Rodriguez, Elizabeth Avellan Avanturistički film o doživljajima tajne agentice koja čuva brak, odgaja djecu i spašava cijeli svijet. Marissa Cortez Wilson (Jessica Alba) naiz¬gled ima sve. Udana je za slavnog televizijskog reportera koji je lovac na špijune, rodila je bebu i pomajka je inteligentnih blizanca. No, u stvarnosti, dok im pokušava biti majkom, Rebecca(Rowan Blanchard) i Cecil (Mason Cook) jasno joj daju do znanja da ju ne žele gledati. Osim toga, njezin suprug Wilbur (Joel McHale) ne bi prepoznao špijuna čak ni da živi s njime – što je upravo i slučaj jer je Marissa umirovljena tajna agentica. Njihov se život potpuno preokrene kad manijakalni Timekeeper (Jeremy Piven) zaprijeti zauzeti planet i Marissu iz sjedišta OSS-a (doma najvećih špijuna u kojem je osnovan odjel Spy Kidsa) pozivaju natrag u službu. Uz već standardnu 3D kino tehnologiju, ovaj film će se moći i mirisati. Posjetitelji će uz kupljenu ulaznicu dobiti specijalnu Aromascope karticu, pomoću koje će njihov doživljaj filma biti još intenzivniji, odnosno dodat će mu još jednu dimenziju. Aromascope kartica se ogrebe i miriše u trenutku kada se na platnu pojave određeni brojevi vezani uz brojeve na karticama. http://www.filmski.net DOM HV, Knin, 29.prosinca, četvrtak i 30. prosinca, petak u 17.00 i 19.30 sati.      JEDAN DAN Naslov originala: One Day Žanr: drama, romansa, melodrama Trajanje: 108' Godina izdanja: 2011. Zemlja: SAD, Velika Britanija Izdavač/Distributer: Focus Features Linkovi: službene stranice, Imdb Uloge: Anne Hatthaway, Jim Strugess, Patricia Clarkson Režija: Lone Scherfig Scenario: David Nicholls Producent/i: Nina Jacobson Romantična komedija o Emmi i Dexteru koji se prvi put sretnu 15.07.1988., a njihovi se životi nastavljaju ispreplitati narednih dvadeset godina. Nakon zajednički provedene noći na dan diplome, 15. srpnja 1988., razmaženogDextera (Jim Sturgess) i radišnu Em (Anne Hathaway) život odvodi u raznim smjerovima. Prolaze godišnjice tog istog datuma, a Dexter i Ema se zbližavaju i razdvajaju... http://www.filmski.net DOM HV, 22. prosinca, četvrtak i 23. prosinca, petak u 19.30 sati.                                             Kultura 2011-12-29T15:12:31+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-27.-prosinca/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-27.-prosinca/#When:20:24:45Z Top 5 Alternativa 1.jane cobbald VIKTOR SCHAUBERGER - ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE 2.victoria boutenko ZELENO ZA ZDRAVLJE 3.krešimir mišak SVE PIŠE U NOVINAMA - A PONEŠTO I NE   4.bruce h. lipton BIOLOGIJA VJEROVANJA* »Kada biste mogli biti bilo tko ...tko biste bili?« Razmišljajući o odgovoru na to pitanje znao sam provoditi neobično mnogo vremena. Bio sam opsjednut maštarijom da mogu promijeniti vlastiti identitet jer sam želio biti bilo tko samo ne ja. Imao sam dobru karijeru kao stanični biolog i profesor na Medicinskom fakultetu, međutim to nije mijenjalo činjenicu da je moj osobni život bio, u najboljem slučaju, u rasulu. Što sam se više trudio pronaći sreću i zadovoljstvo u osobnom životu to sam postajao više nezadovoljan i nesretan. U trenucima kada sam bio skloniji razmišljanju, odlučio sam se predati svom nesretnom životu. Da mi je sudbina podijelila loše karte koje jednostavno trebam iskoristiti najbolje što mogu. Žrtva života. Che sara, sara. Moj depresivni, fatalistički stav promijenio se u jednom tran-sformacijskom trenutku ujesen 1985. Dao sam ostavku na svoje stalno mjesto profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Wisconsinu i počeo poučavati na inozemnom Medicinskom fakultetu na Karibima. Budući da je fakultet bio toliko udaljen od akademskog mainstreama, počeo sam razmišljati izvan rigidnih granica vjerovanja koja prevladavaju u konvencionalnoj akadem-skoj zajednici. Daleko od tih kula od bjelokosti, izoliran na smaragdnom otoku u tamnom plavetnilu Karipskog mora, doživio sam znanstveno otkrivenje koje je skršilo moja vjerovanja o prirodi života...   5.louise l. hay KAKO ISCIJELITI DUH I TIJELO* Kada bih trebao samo jednu knjigu ponijeti sa sobom na pusti otok, najvjerovatnije bih odabrao knjigu Louise L. Hay "Kako iscijeliti duh, i tijeio".Ona nije samo veliki učitelj, već snažna i velika dama. U ovoj prekrasnoj knjizi Louise dijeli s nama neka od svojih iskustava. Osjećam divljenje i suosjećanje s njenom životnom pričom, ovdje ukratko iznesenom, iako bi to možda ipak mogla biti druga knjiga. U ovoj je knjizi sadržano sve što trebate znati o životu, u njoj su temeljne poduke kako raditi na sebi. Također je prikazan i Louisin vodič kroz vjerojatne mentalne uzroke određenih zdrastvenih problema, što je, prema mom iskustvu, vrlo značajno i jedinstveno. Osoba koja bi pronašla ovaj tekst na pustom otoku mogla bi naučiti sve što joj je potrebno da život učini onakvim kakav bi trebao biti. Ako ste vi, slučajno, pronašli svoj put do Louise Hay, bilo to na pustom otoku ili negdje drugdje, na dobrom ste putu. Louisina knjiga, njene izuzetne vrpce iscjeljivanja i radionice koje nadahnjuju prekrasan su dar ovome svijetu problema. Prilikom rada s osobama oboljelim od AIDS-a upoznao sam se s Luisinim radom i koristio se njenim idejama pri liječenju. Svaka osoba s kojom sam radio i koja je slušala Louisine vrpce "Pozitivan pristup AiDS-u" primila je Louisinu poruku već pri prvom slušanju - i većina ih koristi kao dio svog dnevnog programa iscjeljivanja. Moj pacijent Andrew rekao mi je: "Idem u krevet s Louise i ustajem s njom svaki dan." Moje poštovanje i ljubav za Louise porasli su kada sam primijetio da su osobe oboljele od AIDS-a ubrzale svoje pozitivne promjene i uz Louise pronašle više ljubavi i opraštanja za sebe. Zato vas i pozivam da i vi ovu knjigu napravite dijelom svojeg života. Vi ste to zaslužili i to je vrijedno vašeg truda. Top 5 Znanstvena   1. lindsey biel, nancy peske SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN - obiteljski priručnik za pomoć djeci s teškoćama senzorne integracije* Ova revolucionarna knjiga neprocjenjiv je izvor praktičnih informacija za pomoć djeci sa smetnjama senzorne integracije – onoj koja imaju teškoće obrade svakodnevnih podražaja i koja manifestiraju neobična ponašanja, poput izbjegavanja ili traženja dodira, pokreta, zvukova i prizora. Premda se dugo vremena mislilo da poremećaj senzorne integracije pogađa samo autističnu djecu, i iako se često pogrešno tumačio kao ADHD, danas je poremećaj senzorne integracije napokon prepoznat kao zasebno stanje. Knjiga Senzorna integracija iz dana u dan, koju su pisale dječja radna terapeutkinja i majka djeteta sa smetnjama senzorne integracije, topla je i pristupačna zbog stručnosti i detaljnosti. NAUČITE: - kako zapravo funkcioniraju osjetila i kako se međusobno integriraju; - kako i gdje potražiti najbolju stručnu pomoć; - aktivnosti „senzorne dijete“ koje zadovoljavaju senzorne potrebe vašeg djeteta; - praktična rješenja svakodnevnih problema, od češljanja i odijevanja do obiteljskih izlazaka; - kako koristiti „senzornu inteligenciju“ u pomaganju djetetu s teškoćama u razvoju, u učenju i u slučaju problema s koncentracijom; - kako zastupati svoje dijete u školi i postići da škole postanu „senzorno inteligentne“; - kako poticati svoje dijete ili tinejdžera da kvalitetno živi; - komplementarne terapije, preporučene izvore i korisne web stranice. „Ovu knjigu moraju pročitati svi roditelji koji imaju djecu sa smetnjama senzorne integracije.“ Larry Silver, M.D., autor The Misunderstood Child „Prekrasna kombinacija stručnih informacija i praktičnih primjera.“ Mary Sheedy Kurcinka, autorica knjige Raising a Spirited Child „I roditelji i učitelji opsežno će se upoznati s poremećajem senzorne integracije i dobiti mnoštvo savjeta za pomoć našoj prekrasnoj, premda ponekad zahtjevnoj, djeci.“ Patty Romanowski Bashe, MSEd., izvršni direktor, The David Center, koautor The Oasis Guide to Asperger Syndrome    2. john virapen NUSPOJAVA - SMRT* Autor poručuje kako glad za profitom dovodi do apsurda u kojem je interes kapitala iznad osnovnih ljudskih interesa. U interesu je kapitala da ljudi budu sve više bolesni i da ostanu što dulje bolesni, jer se samo na taj način može povećati prodaja supstanci sumnjivog djelovanja. Usputne žrtve tih supstanci nisu bitne, sve dok ostvareni profit višestruko nadmašuje visinu sudskih nagodbi i odšteta. Dr. John Virapen se posebno užasava jer se Big Pharma sve više orijentira na djecu, kao novo tržište svojih patentiranih lijekova. Recenziju knjige napisala je dr. Lidija Gajski rekavši: "O golemom i neprimjerenom utjecaju industrije lijekova na medicinu i zdravstvene sustave, te o njezinoj sprezi s medicinskim stručnjacima i političarima, kritički pišu i govore znanstvenici, liječnici i istraživački novinari. Rjeđe se na to odlučuju zaposlenici farmaceutskih tvrtki, obzirom da ih obvezuje ugovor o šutnji, a vlastitim svjedočenjem riskiraju moralnu osudu, pa i krivični progon. Stoga, a i zbog činjenice da upravo iskazi insidera najizravnije i najvjerodostojnije demonstriraju što se u farmaceutskim "radionicama" doista događa, oni imaju posebnu vrijednost." 3.mirjana krizmanić TKANJE ŽIVOTA* 4.radomir konstantinović FILOSOFIJA PALANKE   5.janet hopson, marian diamond ČAROBNO DRVEĆE UMA - kako razvijati inteligenciju... djeteta / 2. izdanje* Kako se razvija djetetov um? Jesu li kapaciteti za učenje i kreativnost ograničeni našim genetskim naslijeđem? U Čarobnom drveću uma svjetski poznata istraživačica mozga, dr. se. Marian Diamond, na temelju nekoliko desetljeća iskustva i znanstvenih istraživanja otkriva kako djetetov mozak fizički odgovara na utjecaj okruženja - i kako svojoj djeci možemo omogućiti odgoj i stimulaciju koji su im potrebni za rast i razvoj. Top 5 Biznis   1.scott kelby KNJIGA O DIGITALNOJ FOTOGRAFIJI* Scot Kelby, čovjek koji je zauvijek promijenio svijet digitalne fotografije svojim revolucionarnim i višestruko nagrađivanim bestselerom Photoshop CS2 za digitalne fotografe, u ovoj knjizi daje odgovor na najvažnije pitanje vezano uz digitalnu fotografiju - kako dobiti snimke profesionalne kvalitete koristeći trikove koje koriste vrhunski profesionalni fotografi (to je lakše no što mislite). Evo kako Scot Kelby opisuje premisu na kojoj se temelji ova knjiga: "Recimo da me tijekom snimanja upitate Kako postići da ovaj cvijet na fotografiji bude izoštren, a pozadina mutna. Ne bih vam održao predavanje o fotografiji. Da zaista zajedno snimamo rekao bih: "Stavi zoom objektiv na fotoaparat, namjesti blendu na f/2,8, fokusiraj cvijet, a zatim pritisni okidač". Tako je zamišljena ova knjiga : vi i ja zajedno snimamo, ja odgovaram na pitanja, dajem savjete i otkrivam tajne, kao prijatelju - bez preopširnih objašnjenja i stručnih izraza." U ovoj knjizi nema nmogo teorije, zbunjujućih pojmova i složenih koncepata. U njoj ćete saznati koji gumb treba pritisnuti, koju postavku koristiti i kada je koristiti. S gotovo 200 najstrože čuvanih fotografskih "tajni zanata", uz ovu ćete knjigu dobivati drastično bolje, oštrije, živopisnije i profesionalnije fotografije nego ikad prije. Na svakoj je stranici obrađen određeni koncept koji će vam pomoći da dobijete bolje snimke. Kad god okrenete stranicu, upoznat ćete neku novu postavku koju koriste profesionalci, alat ili trik koji vaš fotografski uradak može pretvoriti u umjetničko djelo. Ako ste siti snimanja prosječnih fotografija i ne želite više listati fotografske časopise misleći "Zašto moje fotografije ne izgledaju ovako?", ovo je knjiga za vas.   2.malcolm gladwell IZVAN PROSJEKA - Priča o uspjehu* Zašto su neki uspješniji a neki manje uspješni? O iznimno uspješnim ljudima obično kolaju priče o njihovoj pameti i ambiciji. U knjizi Izvan prosjeka Malcolm Gladwell pokazuje da je istina o uspjehu sasvim drukčija - ako želimo shvatiti zašto nekima toliko ide u životu, trebamo obratiti pažnju na ono što se događa oko njih, na obitelj, mjesto ili čak datum rođenja. Priča o uspjehu je kompliciranija i mnogo zanimljivija nego što isprva izgleda. Izvan prosjeka govori o tome što je zajedničko Beatlesima i Billu Gatesu, o izvanrednim postignućima Azijaca u matematici, o tajnim prednostima velikih sportaša, o tome zašto svi najmoćniji njujorški odvjetnici imaju istu profesionalnu biografiju, i o tome zašto nikad niste čuli za najpametnijeg čovjeka na svijetu. Život vanprosječnih ljudi, čiji uspjeh nadilazi uobičajene razmjere, ima svoju osobitu i neočekivanu logiku koju Gladwell jasno izlaže. Knjigom Točka preokreta Malcolm Gladwell nam je promijenio pogled na svijet. Nakon Treptaja o mišljenju više nismo razmišljali na isti način. Izvan prosjeka će naglavce preokrenuti naše shvaćanje uspjeha. Malcolm Gladwell je povjesničar, autor dvaju svjetskih bestselera i redoviti pisac u časopisu The New Yorker.   3.tim harford EKONOMIST NA TAJNOM ZADATKU - Zašto su bogati bogati, a siromašni siromašni i zašto nije moguće kupiti dobar rabljeni auto* Praktična ekonomija, ekonomija za početnike, priručnik za ekonomiju, svakodnevna ekonomija. Više je načina kako možemo opisati svjetski bestseler kojime je Tim Harford, svojim tumačenjem ekonomskih načela sakrivenih iza svakodnevnih situacija - od prometne gužve do viskoih cijena kave - oduševio čitatelje diljem svijeta, kako ekonomiste tako i laike. Zašto postoji tako velik raskorak između bogatih i siromašnih država? Zašto je teško pronaći rabljeni auto? Kako pobijediti konkurenciju? Na ta i druga pitanja autor odgovara tumačenjem primjera iz Afrike, Azije i Europe i otkriva nam robne kuće, zrakoplovne tvrtke, lanci trgovina i mnogi drugi izvlače novac iz džepa. Harford opisuje mitove o nekim od najspornijih pitanja današnjice poput visoke cijene javnog zdravstva, tumači kako zakoni za zaštitu okoliša mogu ići u korist vlasnika zemljišta te kako neke industrije uspijevaju golemu dobit steći na pravedan način dok druge zarađuju nepoštenim sredstvima. Kroz analizu ekonomskih pojmova kao što su manjak resursa, tržišna moć, učinkovitost, nabijanje cijena, tržišni neuspijeh, informacije iz prve ruke i teorija igara, Harford razjašnjava kako te, odoka apstraktne, sile oblikuju naš svakodnevni život, a da tog često uopće nismo svjesni.   4.leon richardson INVESTIRANJE I. dio - Zlatna pravila uspješnog ulaganja* 5.robert t. kiyosaki POVEĆAJTE SVOJ FINANCIJSKI IQ Top 5 Kids 1.lindsey biel, nancy peske SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN - obiteljski priručnik za pomoć djeci s teškoćama senzorne integracije* 2.branko ćopić, vilko selan gliha (ilustr.) JEŽEVA KUĆICA + CD* Naša djeca d.o.o. i Croatia records d.d. predstavljaju vam najpoznatiju i najomiljeniju slikovnicu za djecu sada dostupnu i u poznatoj uglazbljenoj verziji Hrvoja Hegedušića! 3.filip (prir.) kozina SNJEŠKO SNJEŽIĆ - s naljepnicama 4.janet hopson, marian diamond ČAROBNO DRVEĆE UMA - kako razvijati inteligenciju... djeteta / 2. izdanje* 5.filip (prir.) kozina SLIKOVNICA ZA BEBE - Božić Top 10 Publicistika 1.alenka mirković GLASOM PROTIV TOPOVA - Mala ratna kronika   2.dražen rajković KAKO JE IVO SANADER UKRAO HRVATSKU* Knjiga Dražena Rajkovića opisuje jedan od najmučnijih i najbesramnijih pothvata u kratkoj povijesti samostalne Hrvatske. Političari, njihovi pobočnici, ljubavnice, carinici, savjetnici i raznorazni poduzetnici – svi su smatrali da se njihov udio u zamračenom novcu podrazumijeva. Međutim, dojam je da vrtoglave svote koje su se odlijevale iz državnog proračuna nisu ni do koljena drskosti i pohlepi s kojom su ljudi iz kruga bivšega hrvatskog premijera rasipali javno dobro i novac hrvatskih građana o kojem su trebali brinuti. Dražen Rajković je novinar specijaliziran za područje financija i ekonomije, a odnedavna izvršni direktor Hrvatskog helsinškog odbora. Piše dokumentirano, trijezno i pragmatično i savršeno nas sustavno uvodi u dobro organizirani svijet iza kulisa HDZ-ovih političkih predstava. Posebno su vrijedni pregledni tablični prikazi i iscrpna bibliografija.   3.bruno šimleša LJUBAVOLOGIJA* Koja je razlika između ljubavi i zaljubljenosti? Postoje li bezuvjetna ljubav i srodne duše? Možemo li odlučiti da ćemo nekoga zavoljeti i je li istina da se suprotnosti fatalno privlače? Zašto se događa prevara i je li je moguće preboljeti? Ovo su samo neka od pitanja koja postavlja i na koje precizno odgovara Bruno Šimleša, vodeći hrvatski autor duhovne literature, u svojoj novoj knjizi Ljubavologija koja nas uči kako izgraditi zdrave, sretne i strastvene odnose s drugima. Bilo da je riječ o partnerskoj ljubavi ili obiteljskim, prijateljskim i poslovnim odnosima, autor upozorava na uobičajene zablude i pogrešna očekivanja koja namećemo jedni drugima, ali isto tako predlaže i rješenja koja će vratiti povjerenje i zadovoljstvo u ova najbitnija područja života. Kad bi postojala znanost o ljubavi, onda bi ova knjiga bila udžbenik! Za kreiranje istinskog ljubavnog odnosa ključna su tri faktora – ravnoteža davanja i primanja ljepote, visok stupanj kompatibilnosti i iskrenost. Autor, po prvi put u nekoj domaćoj knjizi, čitateljima predstavlja jedinstven test ljubavne kompatibilnosti koji će partnerima pomoći da otkriju koliko se njihove ljubavne želje i nadanja podudaraju te imaju li temelja za stvarnu, ispunjavajuću vezu. 4.lindsey biel, nancy peske SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN - obiteljski priručnik za pomoć djeci s teškoćama senzorne integracije*   5.bruno šimleša ŠKOLA ŽIVOTA* Sreća je nadohvat vašeg srca i uma. Raširite krila i prepoznajte zakone života ispisane baš za vas! Ova škola ima najambicioznije moguće gradivo i najuzvišeniji cilj – ona vas želi naučiti kako da živite sretno! Kako da doista živite, a ne samo preživljavate. U ovoj ćete školi naučiti kako da svoj život ne shvaćate kao generalnu probu, već da ga živite vrhunski punim plućima. Od vas tražim samo jednu stvar. Kad već imate ove stranice pred sobom, poklonite im priliku da uđu u vaše umove i srca. Nećete uzeti najbolje od nje ako je samo čitate. Molim vas da ozbiljno shvatite savjete iz knjige, nemojte ih odbaciti prije nego što ih testirate, budite uporni i otkrit ćete da doista možete živjeti život svojih snova! Ako su vam suđene najviše visine, šteta je ne letjeti. Dragi moji, uživajte u kreiranju svojih krila! Top 5 Beletristika 1.haruki murakami LJETOPIS PTICE NAVIJALICE*   2.michel houellebecq KARTA I TERITORIJ* Dok promatra satelitsku fotografiju jednog dijela Alsacea i Michelinovu kartu iste zone obuzet njezinom ljepotom, slikar Jed Martin, glavni junak Houellebecqova romana, postaje uvjeren da je "karta zanimljivija od teritorija". Iza karte nije zemlja za kojom se čezne, rijeka, planina, more, nego predodžba o njima, maštovitija od same stvarnosti. U toj zrcalnoj igri, Michel Houellebecq pojavljuje se u dvostrukom svojstvu autora romana i književnog lika koji piše predgovor katalogu likovnog djela te bitno utječe na sva romaneskna zbivanja. Oko ta dva lika autor će konstruirati roman savršeno fluidne arhitekture s nosivim elementima slike svijeta u kojoj caruju novac, vulgarnost i medijsko-manipulativne igre, pretresati većinom vladajuće slojeve suvremenog društva. Umjetnost, ljubav, novac, odnos prema ocu, smrt, posao, roba, neke su od tema ovog romana koji je Houellebecqu donio uspjeh i konačno najveću francusku književnu nagradu "Goncourt" koja mu je već u više navrata izmicala iz ruke. Umjesto seksualnih opsesija, vizionarskih predskazanja, ideoloških obračuna po kojima je poznat, ovaj roman nudi nam jednog drugog, nepoznatog Houellebecqa koji će biti pravo otkriće hrvatskoj čitalačkoj publici.   3.cormac mccarthy CESTA* Nakon neimenovane kataklizme, slijedeći opustjele autoceste, otac i sin putuju Amerikom. No svijeta kakav poznajemo više nema - klima se promijenila, životinje nestale, sve je prekriveno debelim slojem pepela, a zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi... Između njih i očaja koji ih okružuje tek su jedan revolver s tri metka i puno ljubavi, a put koji se nalazi pred ocem i desetogodišnjakom ubrzo će na kušnju staviti i jedno i drugo... McCarthyjeva Cesta pravi je književni dragulj. Knjiga koja je u pohvalama ujedinila Čitatelje i književne kritičare diljem svijeta, okrutna je, uzbudljiva i mračna odiseja, agonija bijega i skrivanja, no ponajprije - priča o snazi roditeljske ljubavi, o želji da se usred tame i beznađa očuva iskra čovječnosti. Elementarna, mračna i eliptična, McCarthyjeva rečenica ima snagu poezije, a roman u koji je utkana jedna je od najmoćnijih vizija svijeta od kakvog nas dijeli možda tek slučaj. 4.branko ćopić, vilko selan gliha (ilustr.) JEŽEVA KUĆICA + CD 5.filip (prir.) kozina SNJEŠKO SNJEŽIĆ - s naljepnicama prema http://www.superknjizara.hr Kultura 2011-12-27T20:24:45+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/najava-koncerta-the-beat-fleet-tbf-a3/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/najava-koncerta-the-beat-fleet-tbf-a3/#When:19:09:26Z U petak, 30. prosinca 2011., dan prije najluđe noći u godini kninski klub ''A3'' će ugostiti splitski hip-hop/rap/rock bend The Beat Fleet (TBF). Nastali su 1990. godine, te do kraja 90-ih postaju jedan od najpoznatijih hrvatskih bendova urbane glazbe. Svojim posljednjim albumom ''Pistaccio Metallic'' postali su najizvođeniji hrvatski bend u 2011. godini, a hitovima ''Mater'', ''Veseljko'', ''Grad spava'' popeli su se na sam vrh hrvatskih glazbenih top lista. Kninska publika ih je do sad mogla čuti na dvama nastupima, 2003. godine na NNC 4 i 2007. godine u klubu ''A3''. Bend je do sad izdao šest albuma ''Ping-pong'', ''Uskladimo toplomjere'', ''Maxon Universal'', Galerija Tutnplok'', ''Perpetuum Fritule'' i ''Pistaccio Metallic''. Cijelu biografiju i diskografiju TBF-a možete pročitati na njihovoj službenoj web stranici http://www.thebeatfleet.com. Tekst i foto: Ivan Gambiroža Obavijesti 2011-12-27T19:09:26+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ukraden-bozic-u-kistanju/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ukraden-bozic-u-kistanju/#When:18:01:55Z Božić – najradosniji je katolički blagdan kad brojna mjesta na poseban način uređuju svoje ulice, trgove i na taj način svjetlom i ukrasima predočuju sjaj zvijezde repatice i dolazak još većeg svijetla – novorođenog Isusa Krista. Ukrašavanje domova, ulica i trgova katolička je tradicija vezana za državni blagdan Božić u kojem najviše uživaju djeca. Nažalost, taj opće prihvatljiv ritual zaobišao je općinu Kistanje. Naime, načelnik Slobodan Rončević kao izvršna vlast u općini u kojoj je na vlasti SDSS samovoljno je odlučio da će jedan skromno okićeni bor od 2.5 metra u centru mjesta biti dovoljan - za što je izdvojeno oko 2.000 kuna. Vjerojatno bi ovakva skromnost bila pohvalna kada bi se i na drugim stavkama proračuna štedjelo ali to nije slučaj proračuna Općine Kistanje. Tako je u ovoj godini općina na reprezentaciju, protokol i promidžbu utrošila preko 80.000 kuna, za udruge koje djeluju izvan općine Kistanje (Udruga antifašista - Šibenik, Nogometni klub „Šubičevac“ - Šibenik, Centar za razvoj SNV - Knin, Privrednik – Zagreb) preko 35.000 kuna. Načelnik Rončević bi trebao biti načelnik svih građana Općine Kistanje ali u ovom slučaju glas preko 500 djece ali i svih onih koji bi uživali u okičenim ulicama po tko zna koji put NIJE ČUO već u svojoj već poznatoj maniri ignorira i zaobilazi sve zahtjeve kistanjskih Hrvata a zadnje odbijenim zahtjevom za prigodnim kićenjem mjesta za božićne i novogodišnje dane (koji su državni blagdani u Republici Hrvatskoj) dobio je ime Grinch – po poznatom animiranom i filmskom liku koji je svojim sugrađanima ukrao Božić. No unatoč tome što kistanjske ulice izgledaju sivo i ne odaju veseli duh Božića, uvjereni smo da će Božićna pjesma iz katoličke crkve u centru Kistanja na polnoćni i u nadolazećim danima otopiti sva hladna srca onih koji ne skrbe i ne primjećuju potrebe svojih bližnjih. Veseli duh Božića baš kao i u spomenutom filmu pobijedit će zlo a nadamo se da će načelnik Rončević koji je i sam jednom bio dijete svoje greške uvidjeti i ispraviti. UDRUGA MLADIH ATLAS Opaska urednika. Ovaj tekst sam primio uoči Božića. Za moj ukus ne odražava „duh Božića“ i iz tog razloga ga objavljujem po završetku Božićnih blagdana. Unatoč tom mom dojmu ono je stajalište određenog broja mladih u Kistanju. Kao takvog, treba ga saslušati, jer svjedoči o poremećenim međuljudskim odnosima, što ima za posljedicu niz drugih problema u Kistanju. A, to ne donosi dobro, nikome od nas. Posebno ne Kninu, prvom susjedu. Nemam uvid u problematiku Kistanja. Stoga ovaj tekst ne odražava stajalište ni razmišljanja urednika www.grad-knin.net, ali sam mišljenja da može biti mali prilog uspostavljanju javnog dijaloga, tako potrebnog svima, uvijek i svugdje. Pogotovo stoga što Udruga mladih Atlas, pokazuje nužni minimum tolerancije i pristojnosti u javnim komunikacijama. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2011-12-26T18:01:55+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-1/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/odrzavanje-zgrada-u-kninu-1/#When:16:51:14Z Vrijeme je rekapitulacija, svođenja računa, podvlačenja crta. Za mnoge stvari moramo donijeti ocjenu. Jesu li bile dobre, loše? Jeli moglo bolje? Pa tako i za održavanje zgrada. Kud god se okrenemo, svjedoci smo slabog gospodarenja svojim vlasništvom. U Kninu je posebna situacija. Što zbog siromaštva, što zbog svog nediefiniranog odnosa prema svom vlasništvu, što zbog drugačijeg profila vlasništva u gradu. Htjeli vi to ili ne Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa svojih 396 članaka pred vas postavlja prava i obaveze. Iako ne sa svih 396 članaka. Člancima: http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kako-upravljamo-zgradom/, http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kako-upravljamo-zgradom-ii/, http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kako-upravljamo-zgradom-iii/, http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kako-upravljamo-zgradom-iv/, pokušao sam vam predočiti osnove pravne regulative u ovom području. Prošlo je više od godine dana, što smo naučili? O kapitalizmu se može ovako i onako, ali na ovom području, načelo o konkurenciji je načelo zlata vrijedno. Konkurencije nikad dovoljno i svaka nova konkurencija donosi poboljšanje. Ukucajte na google, održavanje zgrada, pa Split, Šibenik, Zagreb, … preplavit će vas ponude poduzeća koje se bave ovim poslom. Oduvijek je vrijedilo „svaki Mujo svoga konja fali“. Kako se snaći u svemu tome? Garancije nema. Unatoč tome, priličnom broju tih poduzeća (pa i kninskim) sam uputio isti upit za njihovo predstavljanje građanima Knina, ako su zainteresirani za održavanje zgrada u Kninu. U upitu je bilo šest pitanja, na koja sam tražio odgovor. Dobio sam lijepi broj odgovora u kojem ta poduzeća, uz odgovore na postavljena pitanja predstavljaju sebe. A, kako su odgovorili na ta pitanja, uvjerite se sami. Temeljem tih njihovih dopisa, predstavit ću vam ih kroz nekoliko članaka, prema vremenu dobivanja njihovih odgovora. Ukratko, pitanja koja sam postavio su: o iznosima pričuve i njihove naknade, brzina odaziva na poziv zbog kvara, komunikacija internetom, troškovi s obzirom na udaljenost od Knina, pravni savjeti. Još nekoliko pojašnjenja. Najniži iznos pričuve je propisan Zakonom, 1,53 kn/m2 stana (iako i tu postoje razna tumačenja). Zbog gabule u kojoj se nalazimo kao društvo, bez razmišljanja prihvaćamo ponude sa ovim, najnižim iznosom. Bez propitivanja, može li se i kako održavati zgrada sa tolikim prikupljenim iznosom. U poštenim, čistim odnosima, tako prikupljena sredstva se koriste samo za održavanje zgrade. A tu vrijedi ona, „koliko para toliko muzike“. Naknada poduzeću, koja vam upravlja održavanjem zgrade, se dogovara posebno. U Hrvatskoj iznosi u prosjeku 10-30% od ukupnog iznosa pričuve. Ako mislite da su to sredstva koja se bacaju u vitar, postoji zakonska mogućnost da sami organizirate održavanje zgrade. U pitanju o komunikaciji internetom aludirao sam na mogućnost uvida vlasnika na novčana kretanja na računu njihove zgrade, internetom. Ta mogućnost postoji i ako potencijalni upravitelj ima svoje web stranice, to je prilično jednostavno izvesti. Zbog dužine teksta, u ovom članku ću vas upoznati sa dva poduzeća, jednim iz Zagreba, drugim iz Splita. Ponavljam, ovi tekstovi ne odražavaju stavove urednika, niti su provjereni. Ja sam ih dobio, skratio i predstavljam vama. Zapad – stan d.o.o. zajedno sa predstavnikom suvlasnika, a temeljem pregleda zgrade dolazi do visini pričuve po m2. Iznos njihove naknade je fiksan i iznosi 0,25 kn/m2. Imaju organizirano dežurstvo 0-24 sata i obavezu na intervenciju u roku od 4 sata. Na internetu su otvorili web stranicu tako dizajniranu da suvlasnici mogu dobiti uvid u stanje prihoda i troškova zgrade za tekuću godinu. Financijsko izvješće u tiskanom obliku svaki suvlasnik dobiva u ožujku za prethodnu financijsku godinu. Primjerenom organizacijom i tehnološkim mogućnostima kojima raspolažu, a koje su bazirane na stalnom unapređenju vlastitog softwarea i korištenja informatike , smatraju da bi se u velikom dijelu problem udaljenosti riješio na taj način. Imaju stalno zaposlenog pravnika koji je zadužen za pravne savjete suvlasnicima. Novi dani d.o.o., tvrtka osnovana 2000. g. , sa sjedištem u Splitu. Održavaju oko 540 zgrada u 15 gradova i općina. Prema tom broju su šesti na skali upravitelja u Hrvatskoj. Imaju 12 djelatnika i 3 stručna suradnika. Svojim djelatnicima pokrivaju sve struke nadzora nad određenim poslovima na zgradama. Naplata pričuve im iznosi 97%. Suvlasnicima nudi pravnu pomoć, bez plaćanja, za poslove vezane uz vlasništvo nad zgradom. Iznos pričuve je od 1,54 kn/m2, pa naviše, a njihova naknada za Knin, iznosi do 0,32 kn/m2. U Kninu imaju 6 ugovora o održavanju. Surađuju sa kninskim zanatlijama, a od splitskih izvođača radova u Kninu inzistiraju na splitskim cijenama. Sa suvlasnicima i predstavnicima komuniciraju e mailovima. Pružaju pravnu podršku bez dodatnog plaćanja. Zasad toliko. U nastavku slijede ostali upravitelji koji su se javili na moj upit. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2011-12-26T16:51:14+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/do-betlehema-kroz-knin/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/do-betlehema-kroz-knin/#When:19:43:09Z Uoči najvećeg kršćanskog blagdana, Božića, kao i mnogi od vas upućen sam (a i uputilo me) na izvršavanje uobičajenih, za ove dane, obiteljskih obaveza. Obilaženje trgovina, mesnica. Prije nego nastavim sa naumljenom temom, kratki komentar. Jučerašnji i današnji dan pamtim kao dane gužve i tankih živaca po trgovinama. Svatko od nas bi bio onaj najvažniji, onaj kome se najviše žuri. Prvi put, u svom srednje dugom životu (drugim riječima u srednjim godinama) doživio sam situaciju, da uđem u mesnicu, a u njoj, osim mesara, nikoga. Mesa samo tako. Slično je bilo i sinoć u jednoj od kninskih veletrgovina . Najava onoga što nas čeka u 2012., uvjerljivija od bilo kakve ekonomske analize ili sinteze. Ali, ekonomija nije povod ovom tekstu. Putem, preko željezničkog mosta, susreo sam jednu vanvremensku šaroliku, grupicu sa tovarom. Vidim, po odjeći, ljudi stranci i još na tovaru. Pomislim, treba im pomoć, pa im se obratim. Saznao sam da se zovu Josip i Marija. Uputili su se u Betlehem, na popis stanovništva Sirije. Prema naredbi rimskog cara Augusta. Pa gdje će spavat, noćit, a Marija uz to u visokom stupnju trudnoće? Hoće li izdržati? S obzirom da je bilo oko podne, još je bio dug put pred njima. Znali su da je problem sa prenoćištem i bilo ih je strah. Ali vlast je vlast. Ovo je bio komentar 21. st. , stare biblijske priče o Josipovu i Marijinu putu u Betlehem. Biblija, o toj zgodi priča u Novom zavjetu. U Evanđeljima po Luki i Mateju. Evanđelisti Marko i Ivan je ne spominju. Da ne bi svijet oko sebe uvijek doživljavali preko profesionalnih posrednika i tumača pročitajmo to, što Matija i Luka kažu o tome. S obzirom da se večeras (zapadno kršćanstvo) ili 6./7. siječnja (istočno kršćanstvo) prisjećamo Isusova rođenja (zapadno kršćanstvo), zaokružimo to sa zbivanjima cijele te noći, prije 2000 godina1. Evanđelje po Luki Poglavlje drugo (1)U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. (2) Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. (3) Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. (4) Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem – (5) da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. (6) I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. (7) I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. (8) A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada. (9) Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. (10) No anđeo im reče: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! (11) Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. (12) I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama." (13) I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći: (14) "Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!" (15) Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: "Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin." (16) I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. (17) Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. (18) A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. (19) Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. (20) Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno. … Evanđelje po Mateju Poglavlje prvo (25)I ne upozna je dok ne rodi sina. I nadjenu mu ime Isus. Poglavlje drugo (1)Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu (2) raspitujući se: "Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti." (3) Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. (4) Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. (5) Oni mu odgovoriše: "U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok: (6) A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izaći vladalac koji će pasti narod moj - Izraela! (7) Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. (8) Zatim ih posla u Betlehem: "Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim." (9) Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. (10) Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. (11) Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. (12) Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju. (13) A pošto oni otiđoše, gle, anđeo se Gospodnji u snu javi Josipu: "Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi. (14) On ustane, uzme noću dijete i majku njegovu te krene u Egipat. … Pogledajte dolje kako su taj događaj doživljavale, ljudske, osjetljive duše, odozgo prema dolje, s lijeva na desno. Slika 8. je fotografija mjesta Isusova rođenja.: Sl: 1. Posjet mudraca s istoka; Sl. 2. Giorgio da Castelfranco, Isusovo rođenje; Sl. 3. Angelo Bronzino, Poklon kraljeva; Sl. 4. Charles le Brun, Isusovo rođenje; Sl. 5. Michelangelo Merisi da Caravaggio, Isusovo rođenje; Sl. 6. Mural s prikazom Isusova rođenja po bizantskoj tradiciji; Sl. 7. Charles Poerson, Isusovo rođenje; Sl. 8. Nije dojam umjetnika. Ovo je fotografija Spilje rođenja. Zvijezda označava mjesto Isusova rođenja. Literatura: Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1988. Bilješke: 1 Ili se, s obzorom na hormone, isprovocirane domaćim dinarskim haplotipom, prisjetimo poganskih ilirskih vremena slavljenja najkraće noći u godini, nakon koje dani postaju sve duži. Slavljenja ciklusa prirode. Haplotipovi su geni koji se ne rekombiniraju i nemaju svoj par na drugom kromosomu. Sve takve gene na Y kromosomu i mitohondrijskoj DNK (mtDNK) nazivamo haplogrupama odnosno haplotipovima. Svi haplotipovi na Y kromosomu i haplogrupe mitohondrijskih DNK imaju svoju oznaku. Analize gena na Y kromosomu i gena mitohondrijske DNK, te utvrđivanje vremena kad su se i gdje takvi geni nalazili, omogućuju da spoznamo odakle se i kada današnje stanovništvo doselilo. Te nam informacije pomažu u razumijevanju povijesnih zbivanja, migracija stanovništva, brojnosti i genetičkog podrijetla populacija. miro Fotografije: google    sl. 1                                                               sl. 2    sl. 3                                                    sl. 4      sl. 5                                                    sl. 6    sl. 7                                                   sl. 8 Kultura 2011-12-24T19:43:09+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-prosinac/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-prosinac/#When:09:04:10Z Otvorio sam ovu stranicu koja će objavljivati „male vijesti“-vjestice. ... Ovo između pogledajte u vjestice za studeni 2010.. U svemu ovome ima jedna manje ugodna, dosadna administrativna caka, ali trebam je navesti. Kao i na forumima, ja ne mogu provjeravati istinitost svakog posta odn. vjestice. Ovdje nema registriranja i nadam se da ćemo se ponašati kao sugrađani dobrih namjera. Ovo radim u dobroj vjeri i na sebe odn. portal www.grad-knin.net ne mogu preuzeti odgovornost za istinitost ili laž objavljenu u vjesticama i za posljedice koje prouzroči ta laž. Još samo par pitanja oko objave vjestice. Šaljite ih na redakcija@grad-knin.net  sa naznakom „za vjestice“. Potrudite se to napisati gramatički i općenito razumljivo i prihvatljivo, kako bih ja imao što manje posla. Ajmo probat, pari interesantno. Vremenom će se to isprofilirat (tako se to kaže?). Autor: miro 1. prosinca, četvrtak 1.U ovih par dana u kinu DOM-a HV, su prikazana dva dobra filma. Orao (s njim je gotovo) i Josef (još sutra). Zar ste zaboravili na kino? Zar vas ovaj TV program sa tim smećem zadovoljava? Za Josefa kritike i nisu najbolje. Ali kritike pišu oni koji hvale, Prijatelje. Pa ko ih čita? Film nije 'fenomenalan' i štošta bi mu se dalo prigovorit, ali je Zlatni medvjed (nagrada iz Berlina) za veliku većinu smeća sa TV. Osim toga, hrvatski je film. A i nije da smo zagušeni hrvatskom produkcijom. Zato, uz neke ograde, pogledajte Josefa!!! I sjetite se kina. urednik 5. prosinca, ponedjeljak 1. Ne neću o izborima. Ali u cilom tom kontekstu, interesantnu priču priča knjiga Tony Judt, Zlo putuje zemljom. Algoritam, Zagreb 2011. Neću puno o knjizi, ali jedan kratki zgodni citat: "Za trideset godina mi smo potragu za vlastitim materijalnim interesom učinili vrlinom. Znamo koliko stvari koštaju, ali nemamo pojma koliko one vrijede." Ima još puno toga, ali ovo nije mjesto. zato vam je preporučujem.urednik 8. prosinca, četvrtak 1.Javlja nam se stari suradnik J.B. Oči su mu pune trunja. Moj komentar...? Teško je komentirat nešto, za što znaš da je učinio čovjek (pa makar bilo i dijete, što je još gore), a odudara od ikakvog pojma ljudskosti. Obijest? Pa gdje takvi rastu? Čime se to zalivaju? Čime ih se prihranjuje? ... urednik 10. prosinca, subota 1. Uvijek možemo o kninskoj prometnoj kulturi. Evo Kosteliću izazov. Ajdi ti prođi ovuda. urednik 2. Ako vam je trebala kakva božićna sitnica, možda žito, mogli ste (ili jeste?) to naći na štandu Udruge umirovljenika u Kninu. Na Trgu Dr Ante Starčevića imali su prodajnu akciju za pomoć svojim članovima. urednik 15. prosinca, četvrtak 1. J.B, komentar kninske prakse:  naša posla - skaline pored suda. Moramo li bagerom niz skaline da bi riješili odvod oborinskih voda? J.B. 2. J.B, komentar: "Gdje je nestao čovjek? Kad ode čovjek odnese za sobom svoju kapu, jaketu, postole ... 'Čovjek' koji nas je čekao na trgu i ispraćao sa trga više od jednog desetljeća je nestao. Ostalo je postolje, ostao je epitaf. Ako su bili jedno, više od desetljeća, zar nisu zaslužili da zajedno odu 'čovjek', postolje i epitaf.  J.B.  23.prosinca, petak 1. Danas članovi MK Stormriders posjećuju, tradicionalno, štićenike udruge Sv. Bartolomej uoči Božićnih blagdana kako bi uručili prigodne darove koji su kupljeni sredstvima koja su prikupili u svojim akcijama tijekom godine. Miran Marelja. MK Stormriders BRAVO!!! (op. ur.) Zanimljivosti 2011-12-23T09:04:10+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka-braniteljskom-portalu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka-braniteljskom-portalu/#When:17:20:43Z Čestitka našim kninskim sugrađanima na Braniteljskom portalu Društvo 2011-12-22T17:20:43+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka1/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/cestitka1/#When:17:00:33Z Društvo 2011-12-22T17:00:33+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicna-poruka-kardinala-josipa-bozanica/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicna-poruka-kardinala-josipa-bozanica/#When:18:31:44Z PRIVLAČNOST BOŽIĆA Milost vam i mir od Gospodina koji dolazi! 1. U zajedništvu vjere i Crkve srdačno vas sve pozdravljam. Zahvalan sam, braćo i sestre, Gospodinu za sve znakove njegove prisutnosti i za mogućnost da u službi nadbiskupa zagrebačkog po ovoj poruci budem s vama. Zahvalan sam za otvorenost srca svakoga od vas, osobito unutar vaših obitelji, jer Bog i ovoga Božića kuca i dolazi k nama tražeći spremnost prihvaćanja njegove neizrecive novosti koja može živjeti samo ako je ukorijenjena u srcu. S pouzdanjem u Božju Radosnu vijest dolazim k vama i čestitam vam Božić. Božićni je blagdan pun draži, ispunjen je milinom i pjesmom. Približava nas Bogu – samoj Ljepoti. Novom svježinom usmjeruje nas na vrjednote izvornoga humanizma, koje je danas potrebno ponovno otkriti i posvijestiti. Božić je nadasve objava jednog Događaja. Rođenje Isusa u Betlehemu govori da nas Bog neizmjerno ljubi i da je došao da bude jedan od nas. Bog nas više ne ostavlja. Nijedan čovjek ne može pobjeći od svoga Stvoritelja, niti se može sakriti pred Bogom, koji dolazi da nas traži. Ne možemo pobjeći od Boga, jer njegova nas ljubav predusreće. On je postao čovjekom kako bi nam bio sasvim blizu. Sin Božji se rodio u Betlehemu da bi nam donio radost i mir. Božić govori istinom 2. Ma kakve bile društvene okolnosti i zemaljska predviđanja budućnosti, Božić uvijek privlači. U čemu je njegova ljepota i gdje se nalazi snaga njegove privlačnosti? Zacijelo ne u pokušaju da se pobjegne iz stvarnoga života u izmišljeni svijet koji ne prihvaća napor i žrtvu. Otajstvo Božića, jer je otajstvo, vraća čovjeka na temeljnu istinu o njemu samome i o svijetu u kojemu živi. Otajstvo objavljuje izvor i svrhu, smisao svega za što nisu dostatni ljudski odgovori. Božić privlači, jer govori istinom. Koliko god se čovjek u svojim traženjima i lutanjima priklanjao raznim odgovorima, duboko u sebi osjeća istinitost čežnje koja upućuje na Boga. Božji pojavak u obličju čovjeka sjaji nebeskim darom i preobražava povijest. Kada proroci naviještaju dolazak spasenja na zemlju govore rječnikom radosti, svjetla, oslobađanja, darivanja, mira i privržene ljubavi (usp. Iz 9, 1-3. 5-6). Proročke su se riječi ostvarile u Isusu Kristu, u Božjoj milosti, koja odgaja čovjeka da živi po Božju, pobožno, odričući se grijeha. Isus dolazi u malenosti, objavljuje se u jednostavnosti i dobrostivosti te govori služenjem: »On sebe dade za nas, da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela« (Tit 2, 14). Božić govori o našem mjestu u velikom otajstvu po kojem smo postali »baštinici života vječnoga« (Tit 3, 7). Božić svakoga poziva 3. Božić je privlačan jer svakoga poziva, a nikoga ne prisiljava da ga prihvati. Božić je privlačan, jer nije poput ljudskih ideologija. U Božiću ima mjesta za svakoga čovjeka koji iskreno traži sreću. To ljudsko traženje konačno pronalazi sebe u Bogu te postaje nasljedovanje Krista u prepoznavanju Boga u ljudima i u služenju ljudima. Tko nije spreman prihvatiti tu istinu, ne treba se čuditi vlastitomu osjećaju nezadovoljstva. Božić izaziva i privlači istinom, čak i onda kada se čovjek namjerno od njega želi udaljiti ili ga pretvoriti u neko sredstvo zabave radi zemaljske koristi. Takve karikature božićnoga slavlja, koje se ponekad žele nametnuti, pojedincima i društvu donose samo pogubno zavaravanje, ostavljajući tek pojačan okus gorčine i razočaranja, otvarajući izvore novih nesuglasja, nesporazuma i sukoba. No, Božić u susretu s takvim pokušajima privlači još snažnije, jer ljudi ne mogu živjeti zarobljeni u mreži vlastite nedostatnosti. Osjećamo da svaki put kojim krenemo, ne mareći za Boga, vodi u nesigurnost i strah, odvlači u bespuća. Takav put je ujedno i zanemarivanje čovjeka koji završava u samoći, daleko od radosti. Božić je otvaranje prostora Bogu 4. U vremenu došašća i u božićnome slavlju, jasno se odražavaju razlozi zašto je Božić privlačan. Božić je otvaranje prostora Bogu u kojemu se čuje govor obećanja i nade. Ponovno započeti od Boga – to je ključno pitanje, pitanje svih pitanja suvremenosti, na koje često upozorava papa Benedikt XVI. Sveti Otac napominje da je mentalitet koji se odriče nadnaravnoga nesposoban razumjeti i očuvati vrijednost čovječnosti. Upravo taj mentalitet stvorio je krizu koju živimo, krizu koja je prvotno kriza značenja i vrijednosti, a koja se tek odražava u gospodarskoj i društvenoj krizi. Pitanje o Bogu nalazi se upisano u ljudska srca kao žudnja za istinom, srećom i slobodom. I tko u sebi ponovno probudi pitanje o Bogu otvara se nadi, zbog koje se vrijedi suočiti s tegobama sadašnjosti (usp. Govor sudionicima XXV. plenarne skupštine Papinskoga vijeća za laike, 25. studenoga 2011.). Božić privlači istinom da Bog dolazi k čovjeku, da je po Isusu Kristu nebo otvoreno i da je zaživjela nada koju ne mogu uništiti ljudske stranputice i grijesi. Božić otkriva pravu vrijednost čovjeka i oživotvoruje obećanje ljudske besmrtnosti. Božić, dakle, privlači ljepotom dolaska, ali ta ljepota ovisi o stavu iščekivanja. Onaj tko ne čeka gorljivim srcem, dolazak mu može djelovati blijedo i nedorečeno. Kršćansko čekanje je sve dublje upoznavanje Onoga koga se čeka. Za nas vjernike Kristov dolazak znači dublje upoznavanje istine svoje vjere i svjedočenje te istine drugima. Po tome se rađa onaj osjećaj radosne nestrpljivosti koja je vidljiva u životima svetaca: čas kao ushit prepoznavanja Boga, čas kao sjeta što ga nisu prije upoznali. To je onaj osjećaj koji je u liturgiju unio molitve i pjesme prožete zazivima što skorijega dolaska, odnosno produžio stav Blažene Djevice Marije kojim Bogu odgovara vlastitom predanošću izraženom riječima: »Neka mi bude«, u kojima je sadržano žarko htijenje da se navještaj dogodi što prije. Božić stvara zajedništvo 5. Božić privlači stvaranjem i življenjem zajedništva, a najljepša slika zajedništva nedvojbeno je obitelj prožeta Kristovom prisutnošću i njegovom snagom. Papa Benedikt XVI., koji nam je ove godine podario predivno iskustvo pastirske blizine svojim pohodom, u Zagrebu nam je poručio: »Dobro obitelji je dobro i Crkve. Želio bih istaknuti ono što sam tvrdio prije: ‚Izgradnja svake pojedine kršćanske obitelji smješta se unutar veće obitelji Crkve, koja je podupire i nosi sa sobom. I obratno, Crkvu grade obitelji, male kućne crkve’. Molimo Gospodina da obitelji budu uvijek više male Crkve, a crkvene zajednice da budu više obitelj!« A obraćajući se poglavito pastirima, ustvrdio je: »Vaš svakodnevni rad odgajanja u vjeri novih naraštaja, kao i priprave na brak i praćenje obitelji, glavni je put obnove Crkve, kojim se također oživljava društveno tkivo zemlje«. Hrvatske katoličke obitelji Sveti Otac je pozvao na svjedočenje: »Uz riječ Crkve, veoma je važno i svjedočenje te zauzetost kršćanskih obitelji, vaše konkretno svjedočanstvo, posebno kao potvrda nepovredivosti ljudskoga života od začeća do njegova prirodnoga skončanja, što je jedinstvena i nezamjenjiva vrijednost obitelji utemeljene na braku i na potrebi zakonskih odredbi koje bi podupirale obitelji u zadaći rađanja i odgoja djece. Drage obitelji, budite hrabre! Ne popuštajte sekulariziranom mentalitetu koji nudi suživot kao pripravu ili čak kao zamjenu za brak! Pokažite svojim životnim svjedočanstvom da je moguće ljubiti poput Krista, bezrezervno, da se nije potrebno bojati brige za drugu osobu! Drage obitelji, radujte se očinstvu i majčinstvu! Otvorenost životu znak je otvorenosti prema budućnosti, pouzdanja u budućnost, kao što poštivanje naravnoga zakona oslobađa osobu, a ne ubija je!« (Homilija u euharistijskome slavlju na hipodromu, 5. lipnja 2011). Upravo ovogodišnji Papin pohod našoj domovini pokazao je istu snagu i vrijednost koja se nalazi u središtu proslave Božića. Kako je samo bilo dirljivo, poučno i nadahnjujuće živjeti dane toga zajedništva. Otkrili smo ponovno ono lice Crkve i Hrvatske koje raduje, s kojim se lako suočava sa svakom poteškoćom. Bog nam je u baštinu ostavio ta događanja, da ne bismo posumnjali u njegovu blizinu i u vrijednosti koje nam je povjerio. Vidjeli smo kako zajedništvo živi po nesebičnosti i odgovornosti za bližnje, što se tako lijepo očituje u obiteljima. Mladi žele Boga u svojim životima 6. Draga braćo i sestre, u ovogodišnji se Božić skupljaju darovi spomena i nadanja. Papin pohod u lipnju usmjerio nam je pozornost ne samo na obitelji, nego na znak naših mladih. Oni su izrasli iz obiteljskoga ozračja i društvenih okolnosti, tijekom posljednjih dvadeset godina obilježenih snažnim gibanjima, od nametnutoga napada i strašnoga rata protiv hrvatske slobode do previranja s uznemirujućim predznacima iskrivljavanja prošlosti i nijekanja kršćanskih vrijednosti. O Papinu pohodu hrvatska katolička mladež očitovala je da zna živjeti Kristov dolazak, da prepoznaje ljepotu Crkve i da nosi poruku nade. Od nas odraslih traže iskrene i istinite odgovore na pitanja i čežnje koje žive u njima. Naši će odgovori biti vjerodostojni i čvrsti, ako su povezani s ljubavlju i otajstvom Života. Obitelj najlakše otkriva te odlike, podudarne s privlačnošću Božića. Danas nipošto nije lako odgajati djecu i mlade, ali ta je zadaća puno lakša ako dopustimo da se u odgoju odražava snaga Božjega utjelovljenja. Tada odgojni prostori nose otvorenost prema Bogu i drugima; postaju mjesta otkrivanja nutarnjega bogatstva, razgovora, slušanja, osjećaja vrijednosti i brige za druge. Hrvatsko društvo snagom Kristova utjelovljenja može doživjeti preporod i obnovu, ako odgaja za kršćanske vrijednosti. Naraštaj hrvatskih djevojaka i mladića to očekuje te pokazuje da je spreman založiti se za to. Mladi su na Trgu bana Jelačića podigli oči prema Bogu koji je ostao s nama pod prilikom Kruha; zadržali su se u molitvenoj tišini, osluškujući Božji glas, a jednako smo tako i mi osjetili njihova srca koja žele Boga u svojim životima. Bog nas je privukao u svoju ljubav u Isusu Kristu 7. Božić je otvoren prostor susreta, tako potreban čovjeku. Novost je to koja se ne može svesti samo na čovjeka i njegovu dobru volju. Taj je susret plod Duha. To je razlog privlačnosti Božića. U njemu ne progovara isključivo čovjek i nije najprije čovjek, nego Bog. Sve što čovjeka istinski privlači, što zadire do dna njegova bića ne pripada njemu. Ljubav u susretu s Bogom nije prolazan osjećaj, i nije samo osjećaj, nego način življenja u kojem je čovjek spreman trpjeti i to trpljenje ne shvatiti kao žrtvu, nego kao radost. Tu je srce Božića. Ako smo to spremni usvojiti, otkrit ćemo što se sve krije iza ukrašavanja, blagosti, pjesama, darivanja, nježnosti, susretljivosti . . . Drage hrvatske obitelji, živite u zajedništvu vjere i ljubavi. Usudite se unijeti zajedničku molitvu u svoje domove. Tamo gdje se zajednički moli nestaju sukobi i svađe; nestaju nepravde i nasilja, nepoštenja i sebičnosti; srca se mijenjaju i jača sigurnost Božje prisutnosti koja u trpljenju ne vidi besmisao, nego Božje lice iz noći Rođenja i u svjetlu Uskrsnuća. Draga braćo i sestre, sigurno ćete doživjeti radost, ako se okupite oko jaslica, molite jedni za druge, oprostite jedni drugima, očitujete blizinu, zahvalnost i ljubav te svoje buduće korake preporučite Bogu koji čeka samo to: da ga primite u svoje srce i u svoj dom. Bog nas je privukao u svoju ljubav u Isusu Kristu i darovao nam zagovor nebeske Majke da bismo druge privlačili svojom ljubavlju. Sretan vam Božić i neka iz te sreće izvire blagoslov za novu 2012. godinu! U Zagrebu, o Božiću 2011. godine. † Kardinal Josip Bozanić nadbiskup zagrebački i metropolit sa http://zg-nadbiskupija.hr uredio miro Društvo 2011-12-20T18:31:44+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/gradonacelnica-rimac-u-saboru/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/gradonacelnica-rimac-u-saboru/#When:10:02:57Z Prema navodima http://www.slobodnadalmacija.hr, zbog odustajanja šibensko-kninskog župana od saborskog mandata za vrijeme dok mu traje mandat župana, otvaraju se mogućnosti niže rangiranim kandidatima sa liste HDZ-a. Spominju se, Josipa Rimac (12 mjesto), kninska gradonačelnica i gradonačelnica Vodica Branka Juričev (10. mjesto) u ovoj kadrovskoj križaljci. Navodno je prednost na strani gđe Rimac zbog veće „specifične težine“ Knina (?, op.ur.), ali i zbog naklonosti g Kulušića, predsjednika Županijskog odbora HDZ-a. Nama preostaje čekat. Za nas Kninjane se otvara pitanje funkcioniranja gradske vlasti. U slučaju odlaska u Sabor, da li gđa Rimac zadržava funkciju gradonačelnice? U drugoj mogućnosti, hoće li fotelju gradonačelnika dobiti g. Vrdoljak ili netko treći sa HDZ-ove šibensko-kninske političke elite? Gospodo iz HDZ-a? Gđo Rimac? Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2011-12-18T10:02:57+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/prica-o-edith-piaf/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/prica-o-edith-piaf/#When:17:14:42Z Na sinoćnjoj predstavi ''Priča o Edith Piaf'', održanoj u Domu hrvatske vojske, splitska glumica Ksenija Prohaska je kroz pedesetominutnu predstavu dala kratki prikaz o životu i djelu najpoznatije pjevačice francuske šansone. Dirljivom pričom o Edithinom životu od njezina rođenja i odgoja u društvu pariških dama noći, preko gubitka djeteta i voljene osobe, problema prekomjerne konzumacije druga i alkohola, pa sve do njezine smrti. Prohaska je ovu priču publici prenijela i izvedbom desetak najpoznatijih pjesama Edith Piaf, kao što su ''Ces't l'amour'', ''Milord'', ''L'himne a l'amour'', ''Padam padam'', ''La vie en rose'', te drugim skladbama uz klavirsku pratnju Iryne Smirnove. Kroz priču o najpoznatijoj francuskoj pjevačici svih vremena vjerno je prikazan život pjevačke dive, ali i ugođaj s pariških ulica prve polovice 20. stoljeća. Edith je svoju pjevačku karijeru započela upravo na pariškim ulicama, kako bi na koncu svog života doživjela svjetsku slavu, a njezine pjesme su i dan danas simbol mnogih ljubavi. Ukoliko se podrobnije želite upoznati s životom i djelom Edith Piaf preporučam da pogledate film ''La vie en rose'' iz 2007. godine, redatelja Olivera Dahana. Edith Piaf – La Vie En Rose: http://www.youtube.com/watch?v=kFzViYkZAz4&feature=related.  Tekst: Ivan Gambiroža Fotografije: miro Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. Pariška noć, uz dašak splitske Rive u Kninu. (op.ur.) Kultura 2011-12-17T17:14:42+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/majcina-suza/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/majcina-suza/#When:23:04:58Z HKD Napredak nam je pripremio novu predstavu „Majčina suza“. Uz prethodne tri, "Uskršnja priča","Poslušne nevjeste", "Prošlost u sadašnjosti" i ovo je priča iz svakidašnjice brzog življenja i otuđenih odnosa. „Predstava Majčina (autor katarina Keser)suza je priča iz naše svakodnevice. Pritisnuti nepotrebnim stvarima u životu zaboravljamo na ono najbitnije, roditelje, koji su sami i očekuju barem za Božić malo pažnje i ljubavi. Materijalnim stvarima ne možemo kupiti osmijeh na majčinom licu ali topli zagrljaj učinio bi čuda. Predstava upravo o tome govori, uplakana majka je izgubila i zadnju nadu da će joj doći djeca za Božić, ali domišljati otac pronalazi načina da djecu namami za Božić k roditeljima.“ Svatko od nas ima negdje nekoga koga čeka ili je sam/sama željno iščekivana. Zato je ovo priča svima nama. HKD, odnosno njihova dramska sekcija, će vam je ispričati u nedjelju , 18. prosinca u 19 sati u Domu HV. Ulaz je besplatan. miro Obavijesti 2011-12-16T23:04:58+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/podijelimo-svoj-ugodaj-bozica/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/podijelimo-svoj-ugodaj-bozica/#When:08:40:52Z  Podijelimo ugođaj Božića iz naših domova. U Novoj 2012. godini trebati će nam mnogo zajedništva, pa možemo početi ovako. Pokazat će se da imamo zajedničkog više nego što mislimo.  Da mi ne bi tko zamjerio, prvih pet fotografija biti će objavljeno u galeriji ispod teksta u većim dimenzijama. Ostale ću objaviti ispod ove prve što slijedi, u istim dimenzijama (ako mi dopustite).  Svoj doprinos zajedničkom Božiću šaljite na redakcija@grad-knin.net. miro         Zanimljivosti 2011-12-16T08:40:52+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicni-tunir-studenata-veleucilista/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicni-tunir-studenata-veleucilista/#When:12:12:44Z Božični tunir studenata Veleučilišta se održava drugu godinu zaredom i svi se nadamo se da će i slijedeće generacije nastaviti ovako, tako da postane tradicionalan. Turnir se održava u odbojci za žene (6 cura u ekipi) i malom nogometu za muškarce (3+1). Na turnir se mogu prijavit studenti, sadašnji i bivši, te djelatnici Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu. Cilj turnira je, prvenstveno, međusobno druženje, upoznavanje, zabavljanje studenata i djelatnika Veleučilišta. Nakon sportskog dijela koji počinje u 10 sati,u 20 sati počinje dodjela nagrada,a nakon toga i zabava uz bogatu tombolu. Bitno je za naglasiti da su nagrade za tombolu sponzorirane od strane gospodarskih subjekata na području grada Knina i šire. Studenti žele da se zna za suradnju Saveza sportova grada Knina sa Veleučilištem, a to znači i Studentskim zborom jer već drugu godinu zaredom im ustupaju besplatno dvoranu i opremu. Ulaznice će se prodavati po cijeni od 10,00 kn te će se ujedno koristiti za izvlačenje dobitaka u tomboli. Važno !!! Zabava je zatvorenog tipa, tako da su pozvani samo studenti i djelatnici. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2011-12-15T12:12:44+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/mali-keramicari-os-domovinske-zahvalnosti/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/mali-keramicari-os-domovinske-zahvalnosti/#When:22:43:10Z Na nedavno održanom Sajmu tradicijskih proizvoda i starih zanata, sudjelovali su i „Mali keramičari“ OŠ Domovinske zahvalnosti. Među starim meštrima i tradicijskim proizvodima. „Mali keramičari“ djeluju kao izvannastavna aktivnost u okviru Osnovne škole Domovinske zahvalnosti. S radom su započeli 2001. godine. Prethodno su opremili radionicu uz pomoć međunarodne organizacije Catholic Relief Services. Od tada kontinuirano rade i kroz radionicu je prošlo više od 200 učenika škole. Ove školske godine u radionicu je upisan 21 učenik. To su učenici 3.-6. razreda i učenik posebnog odjeljenja. Aktivnosti provode jednom tjedno po dva školska sata. Zbog velikog zanimanja djece, rade u dvije grupe, koje vode učiteljice: Zdravka Mihaljević, Daliborka Jurić-Bare i Biljana Macura. Djelatnost radionice je u podučavanju o vještinama oblikovanja gline. U početku su izrađivali jednostavne predmete kao broševe, pločice i svijećnjake, a sada već teže izradi unikatnih zdjela, vaza, figurica i sl. Svake školske godine, povodom Dana škole, organiziraju izložbu koju posjećuju učenici, djelatnici i roditelji. Često surađuju sa lokalnom zajednicom. Uz potporu Gospodarske komore za područje posebne državne skrbi izlagali su radove na Sajmovima poduzetništva. S Udrugom invalida „Sv. Bartolomej“ proveli su radionice u kojima sudjeluju i štićenici udruge. Organizirali su prodajnu izložbu, čiji prihod su namijenili Ligi protiv raka Knin. Mali keramičari su ugostili i dvoje akademskih umjetnika: slikaricu i keramičarku Ljerku Njerš, te keramičara Borisa Rocu. Zajedno su organizirali radionice u kojima su djeca upoznata s drevnom tehnikom pečenja glinenih posuda, rakú, a izrađenim predmetima su ukrasili školu. Učiteljice i učenici su tri godine, uzastopno, sudjelovali u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ za darovite učenike osnovnih i srednjih škola RH. Na kraju, naglašavaju, kako im je cilj, kroz ovu izvannastavnu aktivnost razvijati dječje stvaralaštvo i poticati njihovu kreativnost. Fotografije njihovih  radova pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C12/. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net  ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Kultura 2011-12-14T22:43:10+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicni-sajam/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/bozicni-sajam/#When:20:24:51Z Sutra u četvrtak, 15. prosinca, na gradskoj tržnici sa početkom u 10 sati, Grad knin, Turistička zajednica Grada knina, Ured HGK Knin i Udruženje obrtnika Grada knina, organiziraju Božićni sajam. Uz kuhano vino u ponudi će biti i suveniri, božićni ukrasi, novogodišnje čestitke, ... Imat ćete priliku vidjeti Izložbe radova s likovnih radionica KUD-a Kralj Zvonimir, i kninskih slikara, a zabavljat će vas: „Klinci iz kraljevskog grada“, Dječji folklorni ansambl „Zvončići“, Show Team – mlađa skupina, Dječje kazalište „Pinokio“ i HKD „Napredak Knin“.  Božićni sajam ima humanitarni karakter. Prihodom od prodaje novogodišnjih čestitki i likovnih radova, pomoći će se mladoj Kninjanki Ivi. Dovoljno razloga da dođete i ne propustite ovogodišnji Božićni sajam. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2011-12-14T20:24:51+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/osvrt-na-koncert-elementala/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/osvrt-na-koncert-elementala/#When:19:27:59Z Prošli vikend je po četvrti put u organizaciji caffe bara ''A3'' zagrebačka rap grupa Elemental nastupala u Kninu. Bend se može kategorizirati kao rap grupa iako se kroz njihovu glazbu prožimaju i drugi žanrovi. Elemental je do sad izdao pet studijskih albuma, a posljednjim albumom ''Vertigo'' (2010.) se popeo na sami vrh domaćih top ljestvica. Svojim tekstovima prije svega govori o socijalnoj problematici današnjeg društva, a u današnjem vrijeme ekonomske i društvene krize tekstovi idealno prikazuju društvo onako kakvo je bez ikakvog pretjerivanja. O samom bendu je već govoreno u članku ''Elemental je bend čija se glazbena baza nalazi u rap glazbi'' (http://grad-knin.net/knin/hrvatska/elemental-a3-knin/), zbog čega ću dati samo krati osvrt na održani koncert. Sam koncert se održao u kultnom kninskom kafiću ''A3'', pred uglavnom domaćom publikom koju se može sresti i na svim drugim kninskim koncertima, iako se dalo primijetiti i neka nova lica. Okupilo se oko 150 ljudi, zaljubljenika urbane glazbe. Atmosfera je bila odlična od samog izlaska benda na binu, pa do kraja koncerta. Neki će reći da je puno za dolazak na koncert ovakvog tipa izdvojiti 40 kn. Mišljenja sam kako je to za ovakvu svirku i ovakav bend sasvim razuman iznos, pogotovo ako u obzir uzmemo da se radi o jednom od najpopularnijih domaćih bendova današnjice, za čiji nastup u bilo kojem većem gradu bi morali izdvojiti više nego duplo. Također uzmimo u obzir kako je do sad u samom klubu A3 gostovalo preko stotinu bendova na čije se koncerte ulaz bio besplatan. Za sam kraj bih izdvojio jedan citat iz Slobodne dalmacije objavljen u listopadu 2008. godine povodom desete obljetnice postojanja benda Elemental - Remi: „Najbolji koncert imali smo u malom pankerskom klubu A3 u Kninu". Tekst i fotografije: Ivan Gambiroža Kultura 2011-12-14T19:27:59+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/lady-sings-the-edith-piaf/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/lady-sings-the-edith-piaf/#When:19:33:14Z Odmah se moram ispričati onima koji su uočili veliku i gramatičku i sadržajnu grešku u naslovu. Čitajući biografiju Ksenije Prohaska u jednom momentu taj naslov se nametnuo kao jedini izbor. Ako ste još uvijek sumnjičavi, nadam se da ću vas razuvjeriti do kraja članka, kojeg ćete morate pročitati. Knin će 16. prosinca ugostiti splitsku glumicu, ali i pjevačicu zapažene profesionalne karijere. Tijekom svog nastupa pričat će nam i pjevati o Edit Piaf. Pratit će je Iryna Smirnova, diplomirana koncertistkinja Kijevske glazbene akademije. Gđa Smirnova inače radi u HNK Split kao korepetitor i inspicijent za balet. Prati je i u drugim predstavama (osim u „Billie Holliday“), kao „Clara Schumann“, gdje svira nekoliko kompozicija Schumanna, Brahmsa,… U „Priči o Edith Piaf“, nastupa i gost (iznenađenje) koji će u duetu sa Ksenijom Prohaska , ali i sam otpjevati po jednu pjesmu. Inače, organizator koncerta, koji počinje u 18.30 sati u Domu HV, je Pučko otvoreno učilište Knin. miro Upoznajmo se sa Edith Piaf i Ksenijom Prohaska sa web stranica http://www.ksenijaprohaska.com:   Edith Piaf, rođena kao Edith Giovanna Gassion (1915.-1963.), a poznata i pod nadimkom „Vrapčić“ („Piaf“), vjerojatno je najpopularnija francuska pjevačica svih vremena koja je svojim prepoznatljivim glasom stekla milijune obožavatelja tijeko nekoliko decenija izuzetno uspješne karijere. Iako je osobno bila autor nekih svojih uspješnica, kao što su „La vie en rose“ ili „L'Hymne a l'amour“, veći dio njenog ogromnog repertoara plod je suradnje s odličnim kompozitorima, od kojih su posebno zaslužni George, Moustaki, Charles Dumont i Raymond Asso. Njen je emotivni iskaz uvijek bio odraz osobnih tragedija, siromašnog djetinjstva, zdravstvenih problema, tragičnog ratnog perioda i nesretnih ljubavi. Velikodušno je pomagala mladim i još neafirmiranim kolegama glazbenicima, od kojih su možda najpoznatiji Georges Moustaki i Yves Montand. Kao u nekoj u od svojih tužnih pjesama, Edith Piaf je godine 1963. Umrla slomljena bolima i burnim životom, a njen grob na glasovitom groblju Piere Lachaise i danas svakodnevno posjećuju mnogobrojni ljubitelji njene glazbe. (sa google ) Ksenija Prohaska rodila se u Splitu. U Zagrebu je završila Akademiju kazališnih umjetnosti. Već kao studentica nastupa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. U narednih sedam godina igra dvadeset i dvije različite uloge klasičnog kazališnog repertoara: od grčkih tragedija do Shakespearea, Goldonija, Lorce, Ibsena, Strindberga... Veliko priznanje doživljava za ulogu Nevjeste u Lorcinoj Krvavoj svadbi. Nakon brojnih kazališnih, slijede zapažene uloge u televizijskim serijama i filmovima. U filmu Gosti iz galaksije oskarovca Dušana Vukotica Ksenija Prohaska kao mlada zvijezda u usponu igra jednu od glavnih uloga. Ta znanstveno-fantastična parodija osvojila je brojne međunarodne nagrade i postala odskočnom daskom za internacionalnu karijeru Ksenije Prohaske. Gledamo je potom u filmovima Transylvania 6 - 5000 s Geenom Davis i Jeffrey Jones,Asian Task Force i Tipperary , s Krisom Kristoffersonom i Drew Barrymore, a također i u filmu Bugsy s Warrenom Beattyjem i Joe Montegnom, gdje se pojavljuje upravo u ulozi Marlene Dietrich (IMDb). Nakon trinaest dugometražnih filmova i dvadesetak TV serija (najpoznatija Seaquest s Roy Scheiderom), Ksenija Prohaska od 1998. ponovo je u rodnom gradu i već prvom svojom ulogom grofice Olivije u Shakespeareovom komadu Na tri kralja (Twelfth Night or What You Will - režija Eduard Miler) dokazuje da se u Split vratila velika glumica. Osim kao glumica, Ksenija Prohaska nastupa i kao pjevačica i priređuje brojne koncerte sa svjetski poznatim glazbenicima širom Europe i Sjedinjenih Država. Nije stoga neobično što je za svoj comeback pred splitskom publikom odabrala predstavu Marlene Dietrich, koja je kao stvorena da pokaže širok raspon njenih glumačkih i pjevačkih sposobnosti, ali i dočara Marlene Dietrich kao nadmoćnu i krhku, svjetski priznatu i običnu - a ipak jedinstvenu i nezaboravnu. Tu je činjenicu potvrdila i kritika dodijelivši Kseniji Prohaski na Festivalu malih scena u Rijeci 2000. godine nagradu Mediteran "Novoga lista", a zatim i nagradu za najbolju žensku ulogu na Festivalu glumca u Vinkovcima iste godine. Kreacijom Serafine Splićanke u Tetoviranoj ruži Tennessee Williamsa (adaptacija Boris Dvornik, režija Ivica Boban), Ksenija Prohaska ostvarila je lik koji pršti emocijama i energijom i neodoljivo mami publiku u kazališta, a kritičare tjera da se dive snazi kojom je interpretirana ova zahtjevna uloga. Priznanja i opet nisu izostala, pa na Danima satireu Zagrebu 2001 . godine Ksenija dobiva nagradu za naslovnu ulogu kao najbolja glumica, a potom je iste godine proglašena najboljom glumicom godine i osvaja najprestižniju nagradu Hrvatsko glumište. Sama predstava na raznim festivalima dobila je desetak nagrada te je uvijek bila rasprodana, a publika bi ovacijama ispraćala kraj predstave. Godine 2002. igra ulogu barunice Castelli u Krležinim Glembajevima, zatim slijedi komična uloga u Nosi nas rijeka Elvisa Bošnjaka i uloga majke u Roberto Zucco J. Coltesa. 2003. godine ujesen odlazi u Rijeku u HNK Ivan Zajc i igra ulogu Filumene Marturano u istoimenoj predstavi. I ponovo jedan veliki uspjeh Ksenija pobjeđuje kao najbolja glumica na festivalu Marulićevi dani, a sama predstava dobiva 12 nagrada, gostuje u čuvenom milanskom Piccolo Teatru, uvijek rasprodana i uvijek dočekivana s ovacijama publike. U sljedećih nekoliko godina ostvaruje uloge Ariela u Shakespeareovoj Oluji , Otok sv. Ciprijana, Hollywood u produkciji Zadarske kazališne kuce te recital - priča o životu Edith Piaf, večer francuske šansone. U 2005. s predstavom Marlene Dietrich nastupa na talijanskom jeziku na venecijanskom međunarodnom festivalu "FuoriContesto" te na "Mittelfestu", velikom međunarodnom festivalu gdje je u konkurenciji 20 zemalja postigla svoj najveći međunarodni uspjeh, a to je prestižna nagrada Adelaide Ristori. Tu veliku nagradu, koju je oduševljena publika dodijelila, dobile su velike talijanske glumice kao Ottavia Piccolo, Maddalena Crippa Stein, a Ksenija je bila prva strankinja kojoj je dodijeljena ta nagrada. Nedugo nakon toga s tom predstavom gostuje i u Goethe Institutu u Los Angelesu na engleskom jeziku, a iste godine interpretira skladbe Fabija Borgazzija Fabora, u Auditoriumu del Parco della Musica u Rimu, u pratnji Roma Orchestra Sinfonietta Ennia Morriconea pod ravnanjem Francesca Lanzillotte. U 2006. premijerno izvodi u HNK Split jednočinku s glazbom Billie Holiday, koju je napisala zajedno s redateljem Arsenom A. Ostojićem. U koprodukciji sa sarajevskim MESS-om, Maticom hrvatskom iz Mostara i Banjalučkim pozorištem odigrala je jednu od najzahtjevnijih uloga – Majku Hrabrost Bertolta Brechta u režiji Mirjane Erceg. Njezina glazbena večer posvećena Edith Piaf postaje hit kao i Marlene Dietrich, a predstava Billie Holiday puni dvorane i najvećih kazališta u Hrvatskoj. Svi ti uspjesi otvorili su joj vrata najvećeg off-broadwayskog kazališta La Mama, gdje je gostovala s Marlene Dietrich početkom listopada 2006. godine. 'Priča o Edith Piaf' Program koji će Ksenija Prohaska izvesti u Kninu, uz klavirsku pratnju Iryne Smirnove i gosta iznenađenja:  Fais-moi valser - Borel-clerc / Telly Sous le ciel de Paris - Giraud / Drejac Cest l'amour - Monnot / Piaf Milord - Monnot / Moustaki Pigaile - Ulmer et Luypaerts / Koger Les foilleus mortes - Kosma / Prevert Johnny - Lemarque / Lemarque L'accordeoniste - Emer / Emer L'himne a l'amour -Monnot / Piaf Padam padam - GIansberg et Cotet / Piaf La vie en rose - Louiguy / Piaf No, je ne regrette rien - Dumont / Vaucaire Ulogom Edith Piaf dobila je (K.P., op. ur.) članstvo u Američkoj udruzi glumaca. „Legenda kaže da je rođena jedne zimske noći, u pelerini policijskog agenta pod jednom uličnom lampom Pariza, davne 1915., od oca uličnog akrobata, koji je imao 19 izvanbračne djece i majke ulične pjevačice“, prekidala je pjesme Ksenija Prohaska ulomcima iz života velike Piaf. „Svima je nama Edith Piaf u srcima“, kroz suze je dodala Ksenija Prohaska, a publika je uživala u pjesmama nezaboravne Edith Piaf, uživala je i u pričama o njezinu životu, u izvođenju izvrsne Prohaske , koja je kako sama kaže, toliko voljela Edithinu glazbu da je naučila francuski kako bi mogla izvoditi njezine pjesme. Jednu je pjesmu u Dječjem kazalištu izvela bez mikrofona, u čast velikoj Edith Piaf, koja je 20 godina pjevala na ulicama Pariza bez mikrofona, pokušavajući preživjeti. Citirajući Edith Piaf, da ljubav od suza cvate, splitska je glumica istaknula da Edith Piaf voli i stoga što se nikada nije stidjela svojega porijetla, života na ulicama Pariza, s makroima i damama noći i bila je na to ponosna. (iz „Svima je nama Edith Piaf u srcima“, novinskog članka o nastupu K. Prohaske sa izborom pjesama Edith Piaf u Osijeku, humanitarnom dvovečernjem koncertu čiji prihod je bio namijenjen Udruzi za terapijsko jahanje „Mogu“) Fotografija Edith Piaf sa http://www.theplace2.ru Uredio: miro Obavijesti 2011-12-13T19:33:14+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/izletnik-kukovi-izmedu-vukovica-i-novkovica-jezerine/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/izletnik-kukovi-izmedu-vukovica-i-novkovica-jezerine/#When:21:48:11Z Krenuvši od Knina prema graničnom prijelazu Strmica, u srednjem dijelu toka rijeke Butišnice s njezine lijeve strane toka nalazi se osobito zanimljivo područje kukova između zaselaka Vukovići i Novkovići. Nakon oko 5 km vožnje od Knina, kad prođete Golubić s desne strane otvara se pogled na dolinsko proširenje uz tok rijeke Butišnice. Prema topografskoj karti mjerila 1:25 000 (list Strmica i Knin) prostor između Vukovića i Novkovića naziva se Jezerine, pretpostavljam da taj naziv nosi zbog činjenice da u kišnom doba godine redovito plavi. Dokaz tomu su brojne manje lokve i hidrofilna vegetacija koja prekriva veće područje doline. Kako bi što lakše pristupili kukovima s glavne ceste smo skrenuli prema istoku, makadamskim putem, preko mosta koji prelazi staru prugu prema Bosni i Hercegovini. Kako smo išli običnim automobilom dalje smo nastavili pješke, što je predstavilo veći užitak obilaska. U početnom dijelu staze dolazi do izmjene različitih vegetacije. Zanimljiva je činjenica što se na vrlo maloj površini pojavljuju različiti oblici močvarne, bjelogorične i crnogorične vegetacije. Od Butišnice prema samim kukovima prvo dolazi do izmjene šaša, vrbe i topole, koja naglo prelazi u bjelogoričnu šumu hrasta i graba, a onda se miješa s crnogoricom. S lijeve strane se nalaze kukovi koji su zapravo i bili glavni razlog dolaska na ovo područje. Nastali su u karbonatnim stijenama, procesom korozije i denudacije, a predstavljeni su različitim monolitnim oblicima koji se iz crnogorične šume izdižu od par metara do nekoliko desetaka metara. Radi se o izrazito zanimljivim primjercima egzokrških reljefnih oblika koji se mogu naći i u ostalim područjima u okolici Knina, osobito u kanjonu Krke i Krčića, no meni osobno ovo je najzanimljivija pojava kukova u širem Kninskom području, a interes mi je pobudila krajem 90-ih godina kad sam se prvi put vozio prema Strmici. Osim kukova ovo brdovito područje obiluje cijelim nizom krških pojava – potkapinama, prozorcima, siparima i dr. Od kukova smo se stazom dalje uputili prema višem planinskom području. U početnom dijelu postoji staza, po kojoj se boljim terenskim vozilom može ući duboko u ovo područje, no vjerojatno je puno veći užitak bilo pješke obilaziti ovaj predivni krajolik. Nakon petnaestak minuta hoda došli smo do mjesta gdje dolazi do spajanja dva potoka koja su bila presušena jer smo prostor posjetili krajem kolovoza. No, pretpostavljam kako se u kišno doba godine, osobito u rano proljeće radi o vrlo intenzivnim vodama, što se može zaključiti na osnovi erodiranog materijala po kojemu smo dalje nastavili u reljefno više područje. Odlučili smo se kako ćemo dalje nastaviti suhim koritom koji nam se nalazi s lijeve strane, ono desno ćemo obići nekom drugom prilikom. Odavde se prema višem planinskom području pruža predivan pogled prema Surdupu. U tom dijelu dolazi do prevlasti crnogorične šume, koja je na pojedinim dijelovima opožarena pa je uočljivo samo niže zakržljalo raslinje, no nakon desetak minuta opet smo u visokoj borovoj šumi. Tamo smo ostali neko vrijeme uživati u prirodi, svježem zraku, prekrasnom pogledu i zvukovima prirode. No, kako se sunce počelo spuštati prema zapadu odlučili smo da ćemo nekom drugom prilikom nastaviti dublje u ovo šumovito-planinsko područje, a dok smo se spuštali nazad prema dolini rijeke Butišnice imali smo predivan pogled na posljednje zrake sunca koje su dolazile iz smjera zapada iza vršnih dijelova planine Orlovice. Ivan Gambiroža fotografije sa izleta do Kukova pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C27/ Zanimljivosti 2011-12-12T21:48:11+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/klavirska-vecer-marijana-duzela/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/klavirska-vecer-marijana-duzela/#When:21:27:31Z Večeras je Glazbena škola u Kninu, koncertom Marijana Đuzela na klaviru, još jednom prisutnima ponudila večer plemenita zvuka. Rahmanjinov, Bartok, rijetko na osobnom repertoaru u ovakvim prilikama vas podsjete, svojim teškim izrazom koliko nam je život zagađen zvučnim smećem. Poslije ovakvog izbora Marijana Đuzela na klaviru, lakše se diše. Mladi Imoćanin, predstavio nam se slijedećim programom: BACH J.S., Preludij u c-molu, 1.sv. BWV 847; BEETHOWEN v L., Posljednja sonata; SCHUMANN R., Toccata u C-duru, op. 7; CHOPIN F., Etida op. 25, br. 10, u h-molu; RAHMANJINOV S., Etida-slika u c-molu, op. 39, br.1; SCHUMANN R., iz Bunte Blatter; BARTOK B., iz Suite u prirodi. Težak izbor, koji je začinio sa zadnje dvije kompozicije u bisu. Marijan Đuzel, rođen je 1990. u Imotskom, gdje je započeo glazbeno obrazovanje. Učio je klavir kod Alenke Milano i Kosovke Čudine, ali i rog kod Ivana Glibote. Uz Glazbenu školu Josipa Hatzea u Splitu, završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Splitu. Trenutno je student 3. god. klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija. Kao mladi hornist, osvojio je 1. nagradu (2002.) i 2. nagradu (2004.) na državnim natjecanjima u Varaždinu, te je bio član HPO Gradska glazba Imotski, s kojima je osvajao brojne nagrade na smotrama puhačkih orkestara u Hrvatskoj i inozemstvu. List „Slobodna Dalmacija“ mu je dodijelio nagradu za izuzetna postignuća u području glazbene umjetnosti (projekt „Najbolji učenici Dalmacije 2007.“). Povodom završetka školovanja u Splitu, održao je cjelovečernji koncert u foyeru HNK–a u Splitu, što je iznimna rijetkost za tako mladog glazbenika. Osvajač je brojnih nagrada na priznatim pijanističkim natjecanjima: prvih nagrada na međunarodnom natjecanju „Daleki akordi“ u Splitu (2002. i 2004.) i na državnim natjecanjima u Dubrovniku (2007. i 2009.), 2. nagrada i posebne nagrade HDS-a za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora (2006.), te 1. nagrade (2008.) na natjecanju „Etide i skale“ u Zagrebu. Dobitnik je 1. nagrade žirija i publike na međunarodnom natjecanju „Lions Grand Prix“ u Rijeci (2008.), te prvih nagrada na međunarodnom natjecanju „Zlatko Grgošević“ u Zagrebu (2006. I 2008.),gdje mu je 2008. godine dodijeljena i titula apsolutnog pobjednika natjecanja u konkurenciji 145 natjecatelja iz 14 zemalja svijeta. Na međunarodnom natjecanju EPTA (European piano teachers association) u Osijeku osvojio je 2. nagradu (prvoplasirani natjecatelj) i posebnu nagradu HDS-a za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora (2009.). Osvajač je nagrade Grada Samobora za izvedbu skladbe „Jubilus“ Ive Josipovića na natjecanju „Ferdo Livadić“ u Samoboru 2010. U veljači 2011. sudjelovao je u projektu srednjeeuropskih glazbenih akademija „EUphony youth orchestra“ u kojem je svirao klavir u orkestru pod dirigentskom palicom Zoltana Kocsisa. U kolovozu je pohađao međunarodnu ljetnu školu u austrijskom Reichenau, uz stipendiju omogućenu od ISA-Internationale sommerakademie. Na 26. samoborskoj jeseni nastupit će kao solist sa cjelovečernjim koncertom, ali i kao umjetnički suradnik trubaču Ivanu Đuzelu na natjecanju „Ferdo Livadić“. Održao je više zapaženih recitala u Hrvatskoj i inozemstvu: u ciklusu „Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj“, na „Academia musicale Chigiana“ u Sieni, na „danima hrvatske kulture u BiH“, na Memorijalu „Darko Lukić“ u Osijeku, na „Danima hrvatske kulture u Švicarskoj“, u ciklusu „Mladi za mlade“ u KD Vatroslava Lisinskog, u ciklusu „Virtuoso“ i dr. Pohađao je seminare svjetski uglednih klavirskih pedagoga. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. Uredio: miro Kultura 2011-12-12T21:27:31+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citeteljski-klub-21.-studenog/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citeteljski-klub-21.-studenog/#When:14:12:47Z Top Lista Korisnika   01 Charles Bukowski, Žene - ljubavni jadi starog pokvarenjaka* Naš je junak za ovu priliku izdvojio tek dvadesetak dojmljivijih iz mnoštva svojih prijateljica s kojima se družio i ružio "Da sam se rodio kao žena, sigurno bih postao prostitutka. Budući da sam se rodio kao muškarac, stalno sam žudio za ženama..." – tako stari pokvarenjak pojašnjava svoju, uz alkohol i književnost, najomiljeniju fascinaciju i opsesiju. Zacijelo je stoga svoj treći (i najduži) roman nazvao njemu najlogičnije na svijetu: Žene. Radeći na ženama i Ženama,Bukowski je već bio pisac na glasu, tako da sad piše još slobodnije, sasvim neopterećen uzusima, formom, bilo čime... Honorari koje dobiva za javna čitanja – čija je prvenstvena namjena bila da napune frižider pićem – omogućavali su mu financijsku neovisnost, a cijelo čudo žena poticalo čilost i kreativnost. Po svoj prilici, bile su više fascinirane njegovim djelom nego tijelom, jer "stokilaš, stalno izgubljen i zbunjen, kratkih nogu, s trupom kao u majmuna, prsat, bez vrata, prevelike glave, mutnih očiju, nepočešljane kose...", kako sam sebe opisuje, baš i nije neki lik za kojim bi žene umirale. No 'život čudne knjige piše', što bi rekao pjesnik, a naš je junak za ovu priliku izdvojio tek dvadesetak dojmljivijih iz mnoštva svojih prijateljica s kojima se družio i ružio. Apsolutno svoj, gotovo žanr za sebe, Bukowski živi (živio!), pije i piše na samo sebi svojstven način; ravnodušno, kako dolaze, prihvaća događaje, piće, žene, ne mareći previše ni za se, kamoli za druge: "Ja sam sklon sve samim pogrešnim stvarima: volim piti, lijen sam, nemam Boga, političkog stava, ideja, ideala... imam alkoholičarski nos, majmunska usta i onaj glupi, zadovoljni smiješak smiješnog bića svjesnog da ima sreće u životu a pita se zašto." Tako, brutalno iskreno, zbori o sebi najglasovitiji pisac-probisvijet, literarni glasnogovornik neuspješnih i neambicioznih, u svojoj desetoj knjizi u izdanju Šarenog dućana. Preveo: Vladimir Gerić 02 Merita Arslani, Anđeli će samo zaspati*  03 Krešimir Bagić, Trebalo bi srušiti zidove*     04 Gilles Rozier, Ljubav bez otpora Ovo je jedno od onih remek-djela europske književnosti u kojima su ljubav i riječi doista isprepletene. Ljubav bez otpora priča je o strasti, zabranjenoj ljubavi i ljubomori u Francuskoj za nacističke okupacije. Glavni junak ili junakinja kojem autor Gilles Rozier vješto skriva rod predaje njemački u lokalnoj ženskoj gimnaziji te obožava njemačku književnost, a ne zna za pravu ljubav iako živi u nekonzumiranom braku. Početkom okupacije sklanja knjige svojih omiljenih, za nacista zabranjenih njemačkih autora u podrum obiteljske kuće, a spletom okolnosti podrum će postati i skrovište za jednog Židova i mjesto na kojem će junak osjetiti pravu i istinsku strast i ljubav jednaku onoj koju gaji prema knjigama. Ljubav bez otpora Gillesa Roziera jedno je od onih remek-djela europske književnosti u kojima su ljubav i riječi doista isprepletene. Roman o seksualnoj opsesiji i žudnji koja nema granica i za koju su, ako je istinska, rod, spol, vjera, nacionalnost ili bilo koje konvencije sasvim nevažne. Prevela: Vlatka Valentić   05 Dubravko Pušek, Duše i trave* Kao da se propadljiva biološka supstanca ljudskog iskustva nataložila i kristalizirala u čvrstim stijenama "Rođeni Zagrepčanin, pjesnik Dubravko Pušek ostvario se i afirmirao pišući na talijanskom jeziku, ali ne samo što nije zaboravio svoje hr¬vatske korijene, nego se kao prevoditelj potru¬dio predstaviti inozemnoj javnosti književne radove mnogih naših autora: u najvećoj mjeri Nikole Šopa, ali i niza drugih poput Tončija Petrasova Marovića, Antuna Branka Šimića, Dore Pfanove, Slavka Mihalića, Krune Quiena iliPavla Pavličića. Naša sredina, naročito marom Tvrtka Klarića, nastojala mu je barem dijelom uzvratiti, prenoseći većinu Pušekovih tekstova u jezik njegove mladosti i njegovih predaka, a najodređeniji rezultat jest okupljanje značajna korpusa poetskih tekstova u zbirci Ugrušak šutnje. Ne želeći ponavljati vlastiti predgovor tali¬janskom izdanju, kazat ću samo da Pušekovo pjesništvo vidim također kao konfliktnu (dakle: živu) raspru izrecivoga i šutnje, kao svojevrsnu sintezu organskih i anorganskih elemenata, ma¬terijaliziranu u bitnom binomu krvi i kamena. Doista, kao da se propadljiva biološka supstanca ljudskog iskustva nataložila i kristalizirala u čvrstim stijenama, u prozirnim mineralima ili blistavim listovima tinjca. Pušekovi stihovi kao da su odlomljeni od kamena ili - još bolje - kao da su vrcnuli u sudaru kresiva, pretvorivši se u iskre plamtećih formulacija koje obasjavaju tminu šutnje (ne dokidajući je nego tek načas prodirući u nju). Nije, dakle, riječ o krijesovima opuštene imaginacije, nego o suzdržanu ali sabranu uranjanju u magmu egzistencije." (Tonko Maroević) Publicistika 01 Terry Eagleton, Nevolje sa strancima* 02 Zygmunt Bauman, Tekuća modernost* 03 Patti Smith, Tek djeca* 04 Grupa autora, Bijela knjiga 05 Marko Pogačar, Jer mi smo mnogi* Proza 01 Etgar Keret, Iznenada netko pokuca* 02 Erri de Luca, Tri konja* 03 Justin Cartwright, Neotpjevana pjesma* 04 Jonathan Franzen, Sloboda* 05 Italo Calvino, Teške ljubavi* Poezija 01 Marinela, Ne želim ti ugodan dan* 02 Abdulah Sidran; Partizansko groblje 03 Mehmed Begić, Savršen metak u stomak* 04 Šimić, Antun Branko, Blaga svjetlost zvijezda*   05 Damir Avdić, Kuda sestro U ovoj zbirci prikupljene su sve Avdićeve samostalno na tri CD-a snimljene pjesme + nekoliko novih. Zbirka pjesama Kuda sestro Damira Avdića natjerat će onoga tko ga još nije slušao da posegne za njegovom glazbom, a onoga tko ga je slušao da posegne za ovom knjigom. Naime, ova zbirka je nastala po načelu 'sve na jednom mjestu + bonus', u njoj su prikupljene sve Avdićeve samostalno na tri CD-a snimljene pjesme + nekoliko novih. Zbirka, naravno, nije zbrka, pjesme su pažljivo poredane i ciklizirane, pa tako otkrivaju Damira Avdića kao pjesnika u prvom redu, kao pjesnika jasnih, gotovo opsesivnih okupacija i briljantno-bolnih opservacija. Ciklusi zbirke se otvaraju pjesmom u ja-formi, a tematski se uglavnom bave, koliko god to patetično zazvučalo, s dva pojma, koja uvijek valja čitati u njihovim množinama: slobodom i ljubavi. I nije slučajno ako je nekome pao na pamet Ivo Lola Ribar. Velik je autor onaj koji može o najopjevanijem, kao što su slobode i ljubavi, pjevati svježe, kojemu je svaki stih rana, a ne ožiljak. Damir Avdić je takav autor. I još i zarazan i ljekovit. Tajna te krvave svježine je vjerojatno u punkoidno-avangardističkom tonu njegove poezije. Tu se pljuje i psuje (Kada kažem / jebo mater / ja ne psujem / ja samo tako pričam), jer malo što je drugo preostalo nemoćnima, samo krik i psovka. Nije pjesniku strano ni ispaljivanje parola, ni estetika ružnog i šokantnog, ni ironija, ni definitivan pokušaj raskida s tradicijom, premda se baš na intenzitetu odnosa s tradicijom jasno vidi koliko se teško obračunati s tim bremenom i što nam je sve učinila ta tradicija, i ta povijest što je istisnula suvislu budućnost. Damir Avdić je pučki tribun od 100.000 watta, hrapavi glas stranke onih bez glasa i bez snage, stranke bijesnih, poniženih, uvrijeđenih i izigranih. On je rupa u zvučnom zidu i u sistemu. Kroz tu rupu Avdićeva poezija i glazba udaraju izravno, skidaju odijelo i udaraju u tijelo. Tko pročita pamtit će, premda bi zaborav, možda, bio ugodniji. Ali ovo nije knjiga anestezije nego sinestezije bola, bijesa i očaja. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums/ prema: http://www.booksa.hr Kultura 2011-12-11T14:12:47+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/o-bazilici-na-kapitulu-/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/o-bazilici-na-kapitulu-/#When:22:48:59Z Ćiril Iveković je služeći se  izvješćem fra Luje Maruna, do u tančine rekonstruirao crkvu na Kapitulu. Prema obliku, to je bila trobrodna bazilika sa tri polukružne apside. Građena u romaničkoj maniri (Konzervatorski odjel). Brodovi su bili odijeljeni stupovima. Bez zamjerke, ali s obzirom da se Iveković koristi stručnim terminima, koji i nisu baš u svakodnevnom jezike, pokušat ću ih ukratko objasnit. Bazilika je pojam preuzet iz klasične svjetovne arhitekture, a označava građevinu za javno okupljanje. Lađa ili brod je dio crkve u tlocrtu. Uvijek ih je neparan broj, a međusobno su odijeljene stupovima. Apsida je zid polukružnog ili četvrtastog oblika kojim završava prezbiterij ili crkva. Prezbiterij je prostor između lađe i apside, a namijenjen je svećenstvu u bogoslužju. Često je za nekoliko stepenica izdignut od poda bazilike. Nosivi zidovi su bili od bračkog kamena ili preklesani od rimskih ostataka. Ti zidovi su s vanjske i unutarnje strane bili obloženi običnim kraškim kamenom, nešto bolje obrađenim za oblaganje unutrašnjosti. Na zidu crkve do lijeve apside, nalazila su se vrata kroz koja se ulazilo u četvrtastu prostoriju dimenzija 4,7x4,7 m, vjerojatno sakristiju. Prema debljini zidova kroz nju se ulazilo na zvonik. Na zapad ovoj prostoriji, pružala se druga dimenzija 10,5x4,7 m. Obzidana kao i crkva i zvonik. Imala je podzemnu prostoriju, vjerojatno grobnicu svećenika i laika. Imala je dva ulaza, vanjski u ulaz u crkvu. Pretpostavka je da je starija od veće crkve i nekoć bila samostalna crkva. Crkva je bila orijentirana, prema istoku. Ulaz je bio na zapadnoj strani. Tri skale su vodile u kamenom popločanu crkvu. Na tom pročelju, prvi kninski župnik Ivan Vidović je 1690. ostavio svjedočanstvo o ploči iz kojeg je Bulić F., zaključio da je crkva 1203. obnovljena, a sagrađena nekoliko stoljeća prije 1042. god. Godine koja se uzima kao godina osnutka hrvatske odnosno kninske biskupije. Izgled glavnog pročelja je na slici 1. Crkva je čitavom širinom stavljena pod jedan krov na dvije vode. Zvonik je kao što se vidi prilično visok, zidova debelih iznad temelja, 90 cm. Prema ostacima, zaključilo se o biforama i triforama, oblicima prozora, na zvoniku. Ipak o njegovu izgledu se zaključilo više prema teoriji, negoli po nalazima. Pri njegovoj rekonstrukciji, poslužila je slika Knina na kojoj se vidi Kapitul, iz knjige Boethius Christ., Der Glanz des Kriegshelmes. Nurnberg, 1688. Bifora je dvodijelni prozor sa stupićem. Analogno za trifora. Prema sačuvanim ostacima, pretpostavio se izgled ruže iznad glavnog ulaza. S obzirom da se na Kapitulu nije našlo nikakvih tragova opeke ili crijepa, sa sigurnošću je zaključeno da su i crkva i sve ostale zgrade bile pokrivene kamenim pločama. O visini crkve se zaključilo prema dimenzijama u tlocrtu. Pogled s juga prikazuje sl. 2. O obliku prozora se zaključilo temeljem ostataka, a o broju, temeljem činjenice da u crkvi nije bilo dovoljno svijetla, osim sa te južne strane. Nisu bili ostakljeni, već su imali tranzene, probušene kamene ploče. Na istočnoj strani sa apsidama nije bilo otvora. Sjeverna strana sa zvonikom i kapelom je imala uske i visoke prozore sa tranzenama. Slike 3. I 4. prikazuju unutrašnjost crkve. Osim arhitektonskih kamenih elemenata, a prema nalazima, sve je bilo ožbukano i oslikano. Dužina crkve je 23,25 m. Srednji brod je bio širok 5,2m, a pobočni 3,7 m. Unutrašnji stupovi su visine 1,9 m, širine 0,8 m. Razmak među stupovima, 3,2 m, a prema tome je visina do početka svoda dvostruka. Svodovi su bili bačvasti. Srednja apsida se sužuje prema širini glavnog, srednjeg broda za 0,4 m. produljena je za 1,6 m, sa polumjerom od 2,4 m, tako da je ukupna dubina apside, 4,2 m. Dimenzije i oblik apside upućuju na mogućnost postojanja manje crkve na tom mjestu, od otprilike 4,5 m širine i 9 m duljine. Pobočne apside se ne mogu točno ustanoviti, ali je vidljivo da je pod južne bio podignut preko 1 m iznad poda broda crkve. Pod sjeverne apside je bio nešto niži. Ne može se utvrditi kakav je oblik apsida s vanjske strane (obli ili četvrtast). Na temelju svega izloženog, Iveković zaključuje, da su ovdje kroz vrijeme bile tri crkve. Prva, najstarija i najmanja, koja se porušila do temelja da bi ustupila mjesto novogradnji iz 1203. g. Druga, lijevo od veće crkve, starija od nje. Prema načinu gradnje, građena vjerojatno početkom XII st. Treća, najveća spojena je u jednu cjelinu sa drugom. Početku XII st. odgovara pronađena posuda za svetu vodu i nadvratnik. Nadvratnik, svojom ornamentikom privlači pažnju struke. To više nije primitivna ornamentika kao na posudi, ali nije ni ornamentika koja se viđa na drugim građevinama tog doba na našem prostoru. Pokazuje veliku spretnost izvođača. U slijedećem tekstu ću prikazati najznačajnije ostatke pronađene na Kapitulu. Službeno, bazilika je sastavni dio kompleksa Kapitula, zaštićenog kulturnog dobra, spomenika kulture. Više u http://grad-knin.net/blog/hrvatska/kninski-kapitul-1/. Literatura: IVEKOVIĆ Ć., Kapitul kraj Knina. Rekonstrukcija. Starohrvatska prosvjeta, Nova serija I, 1927., 3-4. ANIĆ V., Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb, 1998. KAPITANOVIĆ V., Kršćanska arheologija. Split, 2006. BULIĆ F., Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne hrvatske dinastije. Zagreb, 1888. miro Kultura 2011-12-09T22:48:59+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/marijan-duzel-u-glazbenoj-skoli-knin/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/marijan-duzel-u-glazbenoj-skoli-knin/#When:19:41:22Z Ovaj ponedjeljak nam Glazbena škola u Kninu sprema novi koncert. Sudeći prema dosadašnjem iskustvu, nova glazbena poslastica. Nastupit će Marijan Đuzel na klaviru. Znači, ponedjeljak 12. XII u 19 sati. Ako još uvijek gajite predrasude prema „ozbiljnoj“ glazbi, vrijeme je da se uozbiljite, dođete u Glazbenu školu i osvjedočite što ste ove puste godine propuštali. Marijan Đuzel (1990) rođen je u Imotskom, gdje započinje glazbeno obrazovanje (rog, glasovir), a danas pohađa Srednju glazbenu školu Josipa Hatzea u Splitu kod prof. Kosovke Čudine (glasovir), gdje je i polaznik teoretskog odjela. Na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa (državnom) u Dubrovniku 2007. osvaja 1. nagradu, nastavljajući niz nagrada od 2002. Na natjecanju Daleki akordi (Split) 2002. i 2004. dobiva prve nagrade, kao i na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa (županijskom) 2003. i 2005. Godine 2006. osvaja 2. nagradu te posebnu nagradu HDS–a na natjecanju Mladi virtuozi (Zagreb), te prvu nagradu na Natjecanju mladih pijanista Zlatko Grgošević (Zagreb). Na EPTA Međunarodnom natjecanju za mlade pijaniste (Osijek, 2007) dobiva četvrtu nagradu. Tijekom godina osvojio je i ugledne nagrade natječući se kao hornist. Od dosadašnjih nastupa Marijana Đuzela ističu se oni uz ansambl Zagrebačkih solista (Varaždin, 2000) te dva recitala u Imotskom i Splitu iste godine u organizaciji Hrvatske glazbene mladeži Split. Potom 2007. nastupa na gostovanju Srednje glazbene škole Josipa Hatzea u Sarajevu, a iste godine nastupa na završnim koncertima Dana hrvatske kulture u BiH (Sarajevo, Bihać), u organizaciji Matice hrvatske. http://www.matica.hr Obavijesti 2011-12-09T19:41:22+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/35-godisnji-vozac-iz-knina-smrtno-stradao/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/35-godisnji-vozac-iz-knina-smrtno-stradao/#When:19:21:50Z Noćas, 9. prosinca 2011.g. oko 4.10 sati na državnoj cesti D-33 u mjestu Žitnić dogodila se prometna nesreća u kojoj je 35-godišnji Kninjanin smrtno stradao. Očevidom je utvrđeno da je do prometne nesreće došlo kada je 35-godišnjak upravljajući osobnim automobilom marke „Kia Sephia“, šibenskih registracijskih oznaka, iz smjera Drniša u smjeru Šibenika, ulaskom u pregledni zavoj nije prilagodio brzinu kretanja vozila stanju i uvjetima na kolniku uslijed čega je izgubio kontrolu nad upravljačem i izletio izvan kolnika, gdje se prevrnuo na krov i zaustavio. O ovome događaju će biti izviješćeno Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku. http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2011-12-09T19:21:50+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kninske-cestitke-pod-beskrajem-neba/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kninske-cestitke-pod-beskrajem-neba/#When:17:43:40Z Udruga Prvi hrvatski redarstvenik , danas je na mostu, 8-16 sati organizirala pisanje čestitki generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču zatvorenima u Haagu. Čestitanje se vrši pod sloganom „Pod beskrajem neba oni nisu sami, pokažimo im da smo s njima“. miro Društvo 2011-12-09T17:43:40+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/elemental-a3-knin/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/elemental-a3-knin/#When:14:25:20Z Elemental nastupa u A3, Knin, 9. prosinca, sa početkom u 22 sata. Ulaznice su 40 kuna, broj posjetitelja je ograničen. Ulaznice se mogu nabaviti samo u pretprodaji u A3. Tko su Elemental? Čujem da imaju neki status i da su ime na hrvatskoj rock sceni. Mogu li ja kao stari zaostali (retardirani?) roker išta smisleno kazat o ovim modernim bandovima. Njihova (Elemental) muzika (barem ovo na internetu) me ne pali. Tekstovi su im, meni, interesantni. Gnjevni, ljuti, cinični, crni i mladi. Teško mi je kao ocu, gledat kako mladi svit doživljava ovo šta se dešava oko njih. I ja tu imam svojih dionica. Ali neka, dobro je da vide šta ne valja. I dobro je da o tome glasno pivaju. Dobro je da ne daju mira onima koji naš svijet vide kao bajni vrt pun mogućnosti. S druge strane, tekstovi mi nisu dovoljni. 60 godina rocka i more klasika rocka sa banalnim tekstovima kažu da sami tekst nije dovoljan. Čovik tu sam bira. Mene Elemental neće vidit. Ali ja sam stari zaostao roker. I nije dobro uvik bit u trendu. Di je tu dišpet? To je vaša muzika i vi uživajte u njoj. Znam da neki bandovi, Jugu postavljaju manite uvjete. Ne znam za Elemental, ali ne zaslužuju 40 kuna za kartu. Što oni misle o sebi pogledajte dolje. To je, moj izbor, sa njihove web stranice. Čitajući to, reklo bi se da imaju visoko mišljenje o sebi. Znači, nije baš sve za virovat: Elemental je bend čija se glazbena baza nalazi u rap glazbi, no teško bi ga bilo svesti samo na jedan glazbeni žanr. U njihovoj šarolikoj glazbenoj viziji mogu se naći tragovi različitih žanrova što njihov izričaj čini jedinstvenim i originalnim. Specifičnost ovog benda su britki tekstovi i zanimljive instrumentalne podloge koji zajedno čine autentičan zvuk Elementala. … Iako postoji od 1998., bend koji su u početku sačinjavali tri MC-ja danas broji sedam članova. Glazbu, stihove i aranžmane stvaraju sami i tijekom godina su se dokazali kao vrsni glazbeni autori i izvođači. … Članovi Elementala su vokali Mirela Priselac Remi i Luka Tralić Shot, gitarist Erol Zejnilović, basist Konrad Lovrenčić, klavijaturist Davor Zanoški, bubnjar Ivan Vodopijec i prateći vokal Nataša Tonković. Počeci Elementala sežu u 1998.g kada su se okupili kao rap trojac i u toj postavi objavili dva albuma - 2000 g. debi album "Moj njegov i njen svijet" (Kondorcomm) i 2002. g. "Tempo Velegrada - Demiurg" (Menart). Posljednjih šest godina djeluju u sedmeročlanoj postavi, netipičnoj za rap formu, zamjenjujući "sampliranje" odsviranim glazbenim dionicama. U toj su postavi izdali svoja sljedeća tri albuma - 2004. g. "Male Stvari" i 2008. g. "Pod pritiskom" (Menart) i "Vertigo" 2010. Elemental/ Diskografija: "Moj, njegov i njen svijet", 2000.g. (Kondorcomm) "Tempo Velegrada - Demiurg", 2002. g. (Menart) "Male Stvari", 2004. g. (Menart) "Pod pritiskom", 2008. g. (Menart) "Vertigo", 2010. g. (Menart) Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Obavijesti 2011-12-08T14:25:20+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/poboljsanje-pristupa-trzistu-rada-ugrozenih-skupina/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/poboljsanje-pristupa-trzistu-rada-ugrozenih-skupina/#When:21:05:43Z Uprava za međunarodnu suradnju u području rada i socijalne sigurnosti kao tijelo nadležno za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala obavještava Vas ispred Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva da je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU (CES DFC) objavio natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava Poboljšanje pristupa tržištu rada ugroženih skupina, pod referencom EuropeAid/131893/M/ACT/HR u sklopu IV. komponente programa IPA - Razvoj ljudskih potencijala. Natječaj će biti otvoren do 23. siječnja 2012. godine. Sve informacije o natječaju možete pronaći na web-stranicama Odjela za financiranje i ugovaranje projekata EU, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje http://www.hzz.hr/dfc. Pozivamo vas da se prisustvujete informativnim radionicama na kojima će biti predstavljene Smjernice za prijavitelje (Guidelines for Applicants), te će svi prisutni dobiti podršku u razradi projektnih ideja kroz praktični rad. Prijavni obrazac možete pronaći ovdje Napominjemo da se prijave šalju isključivo na e-mail ipa4.info@gmail.com. Raspored i struktura radionica: Struktura radionica: DNEVNI RED (1. dan)  9:00 Registracija 9:15 • Ciljevi i prioriteti Smjernica za prijavitelje 10:00 Uvod u programski i projektni ciklus 10:30 • Pauza za kavu 10:45 • Detaljno predstavljanje natječaja i smjernica za prijavitelje 11:45 • Razvoj projektnih ideja u području zapošljavanja i socijalnog uključivanja: • Proces analize 12:45 • Pauza za ručak 13:45 • Proces analize-praktičan rad 14:45 • Pauza za kavu 15:00 • Proces analize-praktičan rad 15:45 • Zaključci 16:00 • Završetak 1. dana DNEVNI RED (2. dan) 9:00 Dionici projekta 10:00 • Identifikacija resursa i provizornog proračuna 10:30 Pauza za kavu 10:45 • Indikatori-praktični primjeri 11:15 • Detaljno definiranje intervencijske logike projekta: • Praktičan rad 12:30 • Pauza za ručak 13:30 • Prezentacija sažetka projekta (Concept Note) 14:30 • Pauza za kavu 14:45 • Razvoj sažetka projekta-praktičan rad 15:45 • Zaključci 16:00 • Završetak 2. dana Raspored radionica: Za zainteresirane lokalne dionike, u svrhu osiguravanja dodatnih informacija, bit će organizirane radionice koje će se održati kako slijedi: • 12-13. prosinca 2011. godine od 9 – 16 sati u Kninu , Hotel Mihovil (Ante Anića 3), rok za dostavu prijava: 09. prosinca 2011 • 12-13. prosinca 2011. godine od 9 – 16 sati u Crikvenici, Vila Ružica (Bana Jelačića 1), rok za dostavu prijava: 09. prosinca 2011 • 14-15. prosinca 2011. godine od 9 – 16 sati u Kutini, Hotel Kutina, (Dubrovačka 4), rok za dostavu prijava: 09. prosinca 2011 • 15-16. prosinca 2011. godine od 9 – 16 sati u Varaždinu, Hotel Turist, (Aleja kralja Zvonimira 1), rok za dostavu prijava: 09. prosinca 2011 • 19-20. prosinca 2011. godine od 9 – 16 sati u Zagrebu, Hotel Antunović, (Zagrebačka Avenija 100 A), rok za dostavu prijava: 12. prosinca 2011 Prijave: Budući da je broj sudionika ograničen, molimo Vas da prijavite svoje sudjelovanje putem prijavnice na e-mail: ipa4.info@gmail.com   U obzir će se uzimati prijave pristigle do gore navedenih rokova do 14 sati i to prema redoslijedu zaprimanja. Sve prijave zaprimljene nakon tog vremena uzet će se u obzir isključivo u slučaju nepopunjavanja predviđenog broja slobodnih mjesta. Svi sudionici koji su poslali prijavu do navedenog roka, bit će pravovremeno obaviješteni o rezultatima prijave. Napominjemo da troškove prijevoza na radionice sudionici snose sami dok je trošak noćenja (jedno noćenje) predviđen za sudionike koji će putovati preko 100 km u jednom pravcu. Ukoliko se noćenje otkazuje iz bilo kojeg razloga, potrebno je poslati napomenu organizatoru kako se ne bi bespotrebno izdvajala sredstva. Ručak i osvježenja su osigurani. Uredio: miro Obavijesti 2011-12-07T21:05:43+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kud-kamesnica-iz-otoka/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kud-kamesnica-iz-otoka/#When:23:55:22Z Jedan broj Kninjana se doša večeras podsjetiti, kako je to nekad lipo bilo, a drugi dio je, ne znajući, doša radoznalo to vidit. Prema najavi, pučki glumci KUD-a „Kamešnica“ iz Otoka od Sinja kod Otoka (tako to oni vole reć, Sinj kod Otoka) su nam došli pokazat, kako se oni sjećaju tih vrimena. Kao što sam priželjkiva, rerom već u uvodu su pokazali da će rere biti tijekom cile predstave. Pokazali su se dobrim gostima, preinačivši stari napjev, u „Knine grade u srcu te nosim“. Već samim tim simboličkim uvodom pokazali su svoje mišljenje o „lipim starim vrimenima“. Izvođači su u tekstu  http://grad-knin.net/knin/hrvatska/...eee...kako-je-to-lipo-bilo/ kazali da je ovo priča o muško-ženskim odnosima. O tom aspektu su oni rekli šta su imali. Međutim uz mala, prihvatljiva odstupanja, ovo je priča sa složenijom porukom. Porukom o vremenu (od prije 50-150 godina) kada su se one stvari radile iz kantuna, a kako su se radile one druge druge stvari vidili ste u Hrvatskim kraljevima, kada je cila obitelj spavala oko kamina iznad blaga u prostoriji ispod, o vremenu u kojem je obitelj bila dobrostojeća, ako je svaki član ima svoj pijat. Bija bi lud ko bi žalija za  takvin vrimenin? Za njima ne žale ni Otočani. Vratimo se malo na početak. Otočani iz „Kamešnice“ su, pari mi se složna klapa koja se odlučila dobro zabavit. I to pokazuju okolo. Dobro to rade, dobro se zabavljaju i dobro to pokazuju. Ironiziraju do boli, do sprdanja sa psihološkom patologijom Vlaja. Ali to vrime je imalo i drugu stranu. Zajedno se pivalo, zajedno se plakalo, jilo i pilo, išlo na rađu, neoženjeni stric je čuva dite, dok je nevista misila kruv. Živilo se punijin plućin, sa manje nepotrebnog obzira („nekad su odadrrrali, a danas čine pfuuć“ i na to odgovarali sa „ta ti strila brk odnila“, a vi ste siguran san čuli koji put od starijih: „…e… kuna manje likaru“) i sa više prisnosti sa samim sobom. Ma dobro ne bi se ni za ovu drugu stranu tog vrimena, baš grabija, ali kad pogledamo kud nas nosi ovo naše vrime, čoviku dobro dođe pogledat Otočane, podsjetit se svoje tradicije i života svojih starih. Kritički pogledati unazad i ovo danas oko sebe i izabrat bolji život. Osim što nam nude podsjećanje na tradiciju, „Kamešnica“ iz Otoka od Sinja kod Otoka, sa svojom glumom u svojoj 50-minutnoj predstavi nudi osvježenje od svakodnevnog/večernjeg prenemaganja i paštroća na TV-u. Nadam se da će nan još koji put otpivat „Knine grade u srcu te nosim“. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Kultura 2011-12-06T23:55:22+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/privremeni-rezultati-za-izbor-zastupnika-u-hrvatski-sabor/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/privremeni-rezultati-za-izbor-zastupnika-u-hrvatski-sabor/#When:12:35:16Z IX izborna jedinica i Knin   Obavijesti 2011-12-05T12:35:16+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hss-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hss-u-kninu/#When:19:43:51Z Sa priličnim olakšanjem sam dočekao petak, zadnji dan predizborne promidžbe uoči izbora 2011. g. Ovih, zadnjih par sati moram iskoristiti za izvješće sa HSS-ovog predizbornog skupa. Hrvatska seljačka stranka je izabrala taj zadnji dan, danas, da se predstavi kninskoj javnosti i mogućim glasačima. U tu svrhu, započeli su jutros prilično rano za predizbornu praksu, u 9 sati, na Trgu Dr Ante Starčevića, sa najavom da će druženje sa glasačima trajati do 14 sati. Skup je započeo već legendarnim srdelama. Što se mene tiče hvala na krafni. Pozivu se odazvalo 100-njak Kninjana. U 11 sati obraćanje je započeo g. Čavka Marinko, predsjednik Gradske organizacije HSS grada Knina i 14. na izbornoj listi HSS-a za IX izbornu jedinicu. Podsjetio nas je kako su sva financijska ulaganja u gradu Kninu i stambeno zbrinjavanje išli preko Ministarstva regionalnog razvoja na čijem čelu je Božidar Pankretić, član HSS-a. tradicionalnim HSS-ovim pozdravom „Vjera u Boga i seljačka sloga“ završio je svoje obraćanje i najavio g. Smolić Zorana. G. Zoran Smolić je predsjednik Županijskog odbora HSS i član Glavnog odbora HSS-a. Nositelj liste za IX izbornu jedinicu i prvi na toj listi. Na početku postavlja pitanje nekim hrvatskim političkim strankama i njihovim manipulacijama oko osoba nositelja izbornih lista. Ističe primjer HSS-a gdje su nositelji lista ljudi iz tih sredina. Ponavlja kako je HSS demokršćanska opcija. Pitanje koaliranja sa HDZ u vlasti, unatoč brojnim kritikama, objašnjava načelima HSS-a prema kojima je ispoštivanje četverogodišnjeg ugovora sa HDZ moralna kategorija. Najavio je neka načela na kojima bi se trebao zasnivati gospodarski razvoj, a za koje će se HSS zalagati ubuduće: turizam, ali ne samo morski turizam, već i turizam na Dinari; preporod hrvatskog sela i ravnomjerni regionalni razvoj; ustavno pravo je rad, a ne socijala. Na kraju svog nastupa je pozvao prisutne na druženje u kojemu će razmijeniti svoja iskustva. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net. miro Politika 2011-12-02T19:43:51+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/...eee...kako-je-to-lipo-bilo/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/...eee...kako-je-to-lipo-bilo/#When:18:09:37Z U utorak, 6. prosinca će nam se predstaviti otočki KUD 'Kamešnica' u Domu HV, sa predstavom neobična naziva "eee..kako je to lipo bilo". Da ja ne bi otkriva toplu vodu, najbolje je da nam se oni sami predstave: Predstava "eee..kako je to lipo bilo" izvode pučki glumci KUD-a " Kamešnica" iz Otoka. Predstava je osmišljena kako bi prikazala tradicionalni način života 50-ih godina u Dalmatinskoj zagori. Svi glumci su amateri koji su na istinit humorističan način predočili običaje i kulturu otočkog kraja. Predstava se odvija u tri čina. Prvi čin: Radnja je započela u kući "ćaća vodi glavnu rič" a nitko ga zapravo ne sluša. Drugi čin: Radnja se se odvija u polju gdje je njiva puna kopača a zapravo niko ne kopa, svi zabušavaju i čekaju užinu . Treći čin: Molitva u kući, večera dolazak momaka na silo ( prošnja ruke mlade djevojke). Predstava na šaljiv način prikazuje kako je "muškarac vodio glavnu rič" iako je žena bila ta koja ju je provodila. Iako nije imala pravo glasa ondašnja žena obavljala je sve poslove i u kući i na polju i oko djece dok je muškarac jedino morao okopavati njivu koji je uspješno izbjegavao žaleći se na bolove u leđima, probleme s probavom i sličnim izgovorima. Zapravo jedini zadatak ondašnjih muškaraca bio je dobro pojesti i popiti i naravno napraviti dicu. No istina je da jedni bez drugih ne možemo pa tako cilj ove predstave nije bilo napraviti razliku između muškaraca i žena ili dokazati čija je rič zadnja već tradiciju običaja koja je preuzeta od naših baka i djedova prenijeti svojim unucima. Režija: Zvonko Botica Čarli O predstavi znam koliko i vi iz gornjih riči. A sudeći po tome bit će zanimljivo. I zbog toga mi je drago što je u Kninu prisutan jak otočki lobi, koji se trudi prikazati običaje Vlaja Splitske zagore ili sinjskog kraja, kako oćete. Nemojte skakat na ovo 'Vlaj', šta je donedavna bio sinonim za zatucanost i zaostalost. Danas nam je svima skupa sve jasnije da je rič o mentalitetu naroda koji je kroz stoljeća nepovoljnih okolnosti sačuvao svoj identitet i na kraj 20. i danas u 21. stoljeću, prenosi svo bogatstvo hrvatske tradicije, kulturne baštine, narodne mudrosti, humora,… Kako bi bolje razumjeli svu kompleksnost pojma 'Vlaj', u Splitskoj zagori, jedan podatak sa web stranica Općine Otok. Općina Otok je ove godine dodijelila 94 srednjoškolske i studentske stipendije. Toliko o zatucanosti i zaostalosti. Godine 2001. općina Otok je brojila 5782 stalna stanovnika. U ova bezoblična SATACSIRTLNOVAHTV24 vremena u kojima se mediji trude izmjesiti nekakvu novu paštroć globalnu kulturu i uvjeriti nas da joj pripadamo od stoljeća sedmog. Sva srića, pa postoje ovakvi entuzijasti koji kažu kako smo drugačiji. Zato dođite, pogledajte, pa ako nam se posreći, možda zapivamo rere. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net. miro Kultura 2011-12-02T18:09:37+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/privremena-obustava-prometa/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/privremena-obustava-prometa/#When:09:52:28Z Iz Hrvatskih željeznica javljaju:  Privremena obustava prometa na dionici željezničke pruge od kolodvora Gospić do kolodvora Gračac Zbog izvedbe radova na proširivanju bankine, profiliranju usjeka te ugradnji kanalica i drenažnih jaraka privremeno se 6. i 7. prosinca 2011. u vremenu od 6.00 do 15.40 sati za željeznički promet zatvara pruga Oštarije - Knin - Split na dionici od kolodvora Gospić do kolodvora Gračac. Dok pruga na spomenutoj dionici bude privremeno zatvorena za promet, putnici će se na relaciji Gospić - Gračac i obrnuto prevoziti autobusima. miro Obavijesti 2011-12-01T09:52:28+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sveti-nikola-na-trgu-dr-ante-starcevica/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sveti-nikola-na-trgu-dr-ante-starcevica/#When:12:56:11Z Javljaju nam iz kninskog HSLS-a, da će u četvrtak, 1. prosinca u vremenu, 12-14 sati, na Trgu Dr Ante Starčevića, dijeliti prigodne darove djeci, povodom sv. Nikole. 'Uplevši' se u ove predizborne igre nije mi bila namjera napraviti od sebe promidžbeni servis. Kako ovo protumačiti? Kako god vi to tumačili, ipak je to poruka kao i sve do sada upućene promidžbene poruke građanima Knina, točnije najmlađim žiteljima, sa predizbornih skupova. Na prvi mah, možda predizborni trik, ali promišljajući, to nije, nužno, tako. Na ovaj način, bez riječi o depresivnoj statistici, govorancije, mikrofona i pompe, HSLS se obraća budućim glasačima i njihovim roditeljima. Pa ako u ova tužna vremena, barem jedno dijete ode malčice zadovoljnije, moći će se reći da je cilj opravdao sredstva, a meni će biti drago što se nisam strogo držao kriterija objavljivanja informacija o predizbornim aktivnostima. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Politika 2011-11-29T12:56:11+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-studeni/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/vjestice-studeni/#When:12:27:23Z Otvorio sam ovu stranicu koja će objavljivati „male vijesti“-vjestice. ... Ovo između pogledajte u vjestice za studeni 2010.. U svemu ovome ima jedna manje ugodna, dosadna administrativna caka, ali trebam je navesti. Kao i na forumima, ja ne mogu provjeravati istinitost svakog posta odn. vjestice. Ovdje nema registriranja i nadam se da ćemo se ponašati kao sugrađani dobrih namjera. Ovo radim u dobroj vjeri i na sebe odn. portal www.grad-knin.net ne mogu preuzeti odgovornost za istinitost ili laž objavljenu u vjesticama i za posljedice koje prouzroči ta laž. Još samo par pitanja oko objave vjestice. Šaljite ih na redakcija@grad-knin.net  sa naznakom „za vjestice“. Potrudite se to napisati gramatički i općenito razumljivo i prihvatljivo, kako bih ja imao što manje posla. Možemo o njima raspravljati ili komentirati i na http://www.grad-knin.net/forums/. Ajmo probat, pari interesantno. Vremenom će se to isprofilirat (tako se to kaže?). Autor: miro 16. studeni, srijeda 1. U jednom od kninskih trgovačkih lanaca, prezervativi su na rasprodaji. Što kažete na to? urednik 2. Uputio sam se danas do Muzeja i vidio nešto što mi je lipo leglo. Naime, padina ispod Tvrđave do ceste se raskrčuje. Potez koji svakako treba pozdraviti i podržati. Dovedu li to kraju, napokon ćemo Tvrđavu moći bolje upoznati i obići je, a ne samo držat se puta. Slika je dolje. urednik Zanimljivosti 2011-11-29T12:27:23+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/djecje-kazaliste-pinokio-i-dani-mogu-bit-ko-sni/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/djecje-kazaliste-pinokio-i-dani-mogu-bit-ko-sni/#When:17:31:46Z Iz Dječjeg kazališta Pinokio-Knin, nam javljaju da su pripremili novu predstavu, Dani mogu bit ko sni, za božićne i novogodišnje blagdane, za Sv. Nikolu. U radnji, koja se dešava za sv. Nikolu, djeca će nam na svoj način pričati o nasilju među sobom, ali i o opasnostima u koje ih dovode roditelji držeći oružje u svojim domovima. Sudjeluju: Ohola djeca: Daria Teklić i Jelena Sušilović; Demoni: Marjeta Jakovac i Mia Hržić; Anđeli: Franka Miletović, Elena Vujanić i Anđela Đuić; Čudna djeca iz svijeta mašte: Ana Vrdoljak, Mateo Ilić, Katrijana Jakovac, Melani Gambiroža. Tekst, režiju i scenografiju je priredila Nada Hržić. Plesnu koreografiju, djeca smišljaju sama. Premijera je 6. prosinca u utorak u Domu HV (ulaz besplatan). Druga predstava će biti 15. prosinca u četvrtak na Novoj tržnici u 12 sati. Pinokio će sa ovom predstavom gostovati u Biogradu 7. prosinca, u Dječjem vrtiću Biograd u 10 sati i u Velikoj Gorici, 19.prosinca, u OŠ Nikole Hribara, u 11.30 i 14.45 sati. miro Obavijesti 2011-11-28T17:31:46+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hdz-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hdz-u-kninu/#When:20:55:25Z Večeras, sa predizbornim nastupom HDZ-a, Knin je doživio, vjerojatno, predizbornu kulminaciju. Vjerojatno će mi simpatizeri drugih političkih opcija, zamjeriti na ovim riječima. Međutim, temeljim ih na kriterijima brojnosti prisutnih građana i viđenoj scenografiji. Nezahvalno je procjenjivati broj prisutnih u ovakvom noćnom ambijentu, na prilično velikoj površini trga Dr. Ante Starčevića. Uz takve ograde, mislim da je bilo prisutno 500-600 građana. Predizborni skup je, po svemu sudeći, počeo prije najavljenih 17.30, jer je ponuđena okrepa (tako ju je nazvao službeni najavljivač), u tu uru, već bila pri kraju. Prije političke elite, imali smo prilike čuti muzički sastav Mala Mo (ako sam dobro čuo). One koje se čekalo, došli su oko 18 sati. Odmah po dolasku su zapalili svijeće na spomeniku Hrvatske pobjede Oluja '95. Iz predizbornih najava, nisam zaključio tko će program HDZ-a i kandidate IX izborne jedinice na izborima 2011. predstaviti građanima Knina. Dok sam čekao, saznao sam da će na skupu biti prisutna predsjednica HDZ-a, gđa Jadranka Kosor. Po smještanju za govornicom, vidjelo se da su tu skoro svi kandidati sa izborne liste. Kao dobar domaćin, skup je započela, kao uvodničarka, gđa Josipa Rimac, predsjednica Gradskog odbora HDZ-a grada Knina i 12. kandidat na izbornoj listi. Poslije nje, skupu se predstavio 1. na izbornoj listi, g. Božidar Kalmeta. Svojim prilično emotivnim nastupom, zagrijao je prisutne. Predstavljački dio predizbornog skupa je privodila kraju gđa Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a i nositeljica izbornih lista u svim izbornim jedinicama. Još jednom se potvrdila kao dobar komunikolog kojeg je teško iznenaditi. Primjedbu (za HDZ dobronamjernu) iz publike, vješto je inkorporirala u svoj nastup. Predstavljeni su prisutni kandidati. Kao 7. kandidat na izbornoj listi, gđa Nevenka Bečić. Nova zvijezda hrvatske političke scene. Član koalicijskog partnera HDZ-a u IX i X izbornoj jedinici, Hrvatske građanske stranke s predsjednikom g Željkom Kerumom. Unatoč tome što živi i radi u Splitu sa prisutnima je ostvarila najsrdačniji kontakt. (Zbog toga što je Ogorka?). Za kraj, 100 % HRVI iz Knina je poklonio hrvatsku zastavu gđi Kosor. Uz karakterističnu scenografiju, čule su se i neke poruke, kandidata, političara sa govornice. Znači političke poruke. Zabilježio sam neke: Božidar Kalmeta: „Da nije bilo predsjednika Franje Tuđmana i HDZ, ne bi bilo ni Hrvatske:“ Jadranka Kosor: „Kad i nisam s vama nosim vas u srcu“ (Kninjane, op. ur.) i „ Završni pregovori sa EU je bila zadnja bitka Oluje“, „Ako danas političar u Hrvatskoj ne zna što treba braniteljima, treba ići doma.“ Meni osobno je bila najinteresantnija činjenica, da se predizborni skup odvijao iz kamiona, posebno uređenog za promidžbene nastupe. Odnosno, činjenica da je vlasnik uočio gospodarsku mogućnost, kojim će se isplatiti njegovo ulaganje i nada se, donijeti mu zaradu. Unatoč, svojoj želji da pri izvješćivanju sa predizbornih skupova u Kninu, zadržim neutralni stav, odn. da pišem ujednačene članke, primjetit ćete da se ovaj izvještaj razlikuje od dosadašnjih. Nije samo moja krivica. Ovaj skup je prema ponuđenoj scenografiji i broju sudionika bio najveći i najbogatiji. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Politika 2011-11-26T20:55:25+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/utiranje-puta-od-siromastva-i-nasilja-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/utiranje-puta-od-siromastva-i-nasilja-u-kninu/#When:16:42:57Z Na današnjoj predstavljanju projekta Utiranje puta od siromaštva i nasilja ka financijskoj i emocionalnoj stabilnosti, Udruga ZvoniMir nas je upoznala sa samim projektom i njegovim rezultatima tijekom godine dana koliko se provodi. Pa, malo o Projektu. Provodi ga udruga B.a.B.e! u suradnji sa udrugama Delfin iz Pakraca, ZvoniMir iz Knina, te općinom Gračac uz podršku Grada Vukovara u gradovima/općinama: Zagreb, Šibenik, Knin, Gračac, Pakrac, Vukovar. Projekt su financirale EU, Kraljevina Nizozemska i Open Society Institute. Započeo je u prosincu 2010. g. Ciljevi Projekta su zapošljavanje (pomoć) dugotrajno nezaposlenih žena žrtava obiteljskog nasilja i stvaranje lokalnih kapaciteta koji će povećati zapošljavanje ove skupine. U tom smislu, rezultati, nakon godine dana provođenja Projekta na nivou Hrvatske su: od 71 uključene žene, 31 je radila tijekom projekta. Pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje određena je koordinatorica za žrtve žena obiteljskog nasilja, a u pojedinim lokalnim sredinama su organizirani različiti oblici podrške. Što je s Kninom? Kao što sam već naveo, kninski koordinator projekta je Udruga Zvonimir. Kninski rezultati su: Stalno ili povremeno, u Projekt su bile uključene 22 žene, od toga njih 16 stalno. 9 ih je radilo tijekom Projekta: sezonski, 3; kroz program javnih radova, 4, a na neodredjeno, 2. Žene koje su sudjelovale, po nekom od osnova, dobile su slijedeće vrste pomoći: osposobljavanje za traženje posla, podučavalo ih se jačanju socijalnih vještina, psihološku, pravnu. U suradnji sa institucijama Knina, ZvoniMir je postigao to da Hrvatski zavod za zapošljavanje uvažava njihovu preporuku pri zapošljavanju za javne radove. Centar za socijalnu skrb, svojim štićenicama preporučuje ZvoniMir. Na ovom predstavljanju MUP PP Knin je izložio neke svoje podatke. U četiri zadnje godine, za koje su predočeni podaci o svim žrtvama nasilja u obitelji: 2008. godine, 62; 2009., 74.; 2010., 90.; 2011., 53. Registrirana kaznena djela obiteljskog nasilja: 2009., 21.; 2010.; 8., 2011., 1. Od 2011. g. se provode mjere udaljavanja nasilnika iz obitelji. Detaljan opis projekta i svih aktivnosti dostupan je na http://www.babe.hr/hr/utiranje-puta-od-siromastva-i-nasilja-ka-financijskoj-i-emocionalnoj-stabilnosti/. S obzirom da pri zapošljavanju na javnim radovima, žene žrtve nasilja imaju prednost, pogledajte http://grad-knin.net/knin/hrvatska/javni-radovi-u-kninu/. Inače, prednost imaju dugotrajno nezaposlene žene, međutim na područjima od posebne državne skrbi to vrijedi za sve žene žrtve nasilja. Za kraj: na početku rada sa nasiljem u obitelji, 95% žrtava su bile žene. Danas je to 70% žene, 30% muškarci. U ovom kontekstu, treba prenijeti i ZvoniMirov komentar, prema kojemu im je cilj, iskorijenjivanje nasilja, uopće. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Društvo 2011-11-25T16:42:57+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/javni-radovi-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/javni-radovi-u-kninu/#When:16:29:11Z Tema Utiranje puta od siromaštva i nasilja ka financijskoj i emocionalnoj stabilnosti potakla me je da prikažem popis javnih radova u Kninu sa web stranica B.a.B.e! Na uređivanju i uljepšavanju javnih prometnih površina, javnih zelenih površina i drugih površina na području grada Knina, radi 10 radnika. Bez stručne spreme, ali i oni sa nižom i srednjom SS, koji su u evidenciji HZZ najmanje 36 mjeseci. Poslodavac je Komunalno poduzeće Knin. Asistent u nastavi i psihosocijalna podrška djeci i mladima s teškoćama u razvoju, pri čemu kao asistent u nastavi radi jedan radnik, 3 u poludnevnom boravku UISB. Potrebne kvalifikacije su pokazali u psihofizičkoj obradi i stekli u osposobljavanju za rad s djecom s teškoćama. Poslodavac je Udruga Invalida Sv Bartolomej (UISB). U provođenju programa javnih radova za projekt „Info centar za mlade-Knin“ jedna osoba dežura u uredu u prostorijama Udruge Udruge za promoviranje humanosti i urbane kulture (HUK). U programu – Socijalno poduzetništvo, Provođenje tečajeva tkanja i keramike i osnaživanje prema samozapošljavanju, tri osobe su zaposlene kod Udruge žena Dinarke. Na poslovima pomoći u provođenju aktivnosti Savjetovališta Udruge Zvonimir - organizacijske i druge aktivnosti, jedna osoba je zaposlena u Udruzi ZvoniMir. Vjerojatno je dobro dodati, da su svi ovdje objavljeni radovi zaključeni, odn. nema nepopunjenih radnih mjesta. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro izbor sa http://zaposljavanjezena.babe.hr/# Društvo 2011-11-25T16:29:11+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hsls-u-golubicu1/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hsls-u-golubicu1/#When:21:23:03Z U srijedu, 23.11.2011. godine, u Sportskoj dvorani u Golubiću (kraj Knina) je održan predizborni skup HSLS-a za IX. Izbornu jedinicu na kojem su se predstavili g.Dražen Budiša, nositelj HSLS-ove liste u IX.izbornoj jedinici, Dejan Jurković – predsjednik HSLS-a Knin i Maja Ercegovac – kandidatkinja kninskog HSLS-a na listi za Sabor u IX.izbornoj jedinici. Na skupu je nazočilo 80-tak ljudi koji su sa zanimanjem popratili govor Dražena Budiše i kninskih liberala. Nakon upućenih poruka, slijedio je lagani domjenak uz glazbu uživo, pri čemu je „pala“ zajednička pjesma. urednikov izbor iz vijesti ogranka HSLS Knin Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. Obavijesti 2011-11-24T21:23:03+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/prezentacija-pozitivne-prakse-kodeksa-savjetovanja-sa-zainteresiranom-/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/prezentacija-pozitivne-prakse-kodeksa-savjetovanja-sa-zainteresiranom-/#When:17:13:29Z Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava i Pokretač (Korenica) provode projekt "Human rights coordination platform", financiran od strane Europske unije, Programa European Initiative for Democracy and Human rights. Jedan o 4 očekivana rezultata projekta je i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava za aktivnu participaciju u procesima konzultacija o javnim politikama. Ključna aktivnost kojom želimo doprinijeti ostvarenju ovog rezultata jesu i Prezentacije pozitivne prakse Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja i provedbe zakona, drugih propisa i akata i Smjernica za primjenu Kodeksa u 12 gradova/općina (Zabok, Karlovac, Sisak, Gospić, Korenica, Gračac, Zadar, Knin, Šibenik, Split, Vukovar i Pakrac). U prezentacijama Kodeksa i Smjernica sudjelovat će i predstavnici Ureda za udruge Vlade RH i Savjeta za razvoj civilnog društva. Prezentacija će se održati u ponedjeljak, 28. studenog 2011. godine s početkom u 12:00 sati u Gradskoj vijećnici Grada Knina Osnovni cilj ove aktivnosti je povećanje informiranosti civilnog društva i lokalne/regionalne samouprave o dobrim praksama savjetovanja u procesu kreiranja javnih politika, poticanje rasprave o implementaciji Kodeksa na lokalnoj i regionalnoj razini, te omogućavanje članovima/ica Savjeta za razvoj civilnog društva da održe sastanke sa lokalnim udrugama kako bi osigurali reprezentaciju njihovih potreba i stavova u Savjetu i naspram Vlade RH. Mirjana Mikić Zeitoun,Centar za mirovne studije Sandra Benčić, Kuća ljudskih prava Željko Naglić, Pokretač Malo pojašnjenja. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata je pravni akt Vlade RH donešenog na sjednici 21. studenog 2009. Moram priznati, da nisam čuo za njega do obavijesti ovih udruga o prezentaciji. Doduše nije me ni iznenadilo da tako nešto postoji u ovom postupku usklađivanja hrvatske pravne stečevine sa stečevinom EU. Kodeks u svom prvom članku kaže: Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Cilj organizatora je predstaviti pozitivnu praksu Kodeksa. Meni, moja pozitivna praksa je uslovila to da sam ovaj poziv shvatio ironično, a vjerujem i vaša, mnogima od vas. Međutim Kodeks je tu. Nikoga ni na što ne obavezuje. Nisu predviđene nikakve sankcije. Ali su vas i mene definirali kao zainteresiranu javnost koja ima pravo sudjelovati u donošenju pravnih akata. Smjernice za primjenu Kodeksa su od od 2010. na javnoj raspravi. Stoga pokažite da ste zainteresirani da krojite, a ne da vas kroje. Kodeks možete vidjeti tu , a Smjernice ovdje Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. Obavijesti 2011-11-24T17:13:29+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/stranka-hrvatskog-zajednistva/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/stranka-hrvatskog-zajednistva/#When:19:46:25Z 1. Ekologija? O. Uspostaviti stalni nadzor kvalitete vode, zemlje, šuma i zraka na sve fizikalne, kemijske i biološke zagađivače. 2. Pet kninskih problema (za lokalne liste, probleme svoje sredine)? Kako ih riješiti? O. 1. Neplaćanje-tekuća nelikvidnost koju bi kod svakog ugovaranja i kupnje robe i usluga obvezalo investitora i kupca na uručenje bankovnog bariranog jamstva na plaćanje u roku 15 dana. 2. Pretjerani javni nameti i porezi koji opterećuju poduzetnike,a koji se rješavaju poreskom politikom. 3. Nesklad troškova socijalnih i drugih izdataka - treba utvrditi stvarne potrebe korisnika i uskladiti iznose i visinu primanja. 4. Nesrazmjer broja umirovljenika s brojem radno aktivne populacije koji se rješava otvaranjem novih radnih mjesta (proizvodnih i dr.). 5. Nezaposlenost - rješavanjem četiri prethodna problema osigurat će se pravedan sustav poreskih davanja koji će biti stimulans novim investitorima i rezultirat će povećanjem zapošljavanja. 3. Pet hrvatskih problema? Kako ih riješiti? O. Opadanje nataliteta, uništenje industrijske i poljoprivredne proizvodnje, droga kojom potencijalni porobljivači truju djecu Hrvatske, destimuliranje Hrvata u emigraciji za povratak u domovinu i nezaposlenost. Hrvatski narod navedene posljedice mora vidjeti kao najveće probleme i više ne dozvoljavati ponižavanje i gašenje života u Hrvatskoj. Stranka hrvatskog zajedništva ima gospodarski program koji je prezentiran već u više hrvatskih gradova. Realizacijom tog programa otvorit će se cca 300 tisuća novih radnih mjesta, godišnje povećanje 5 – 7 % BDP. 4. Hrvatski branitelji, položaj, jučer, danas, sutra? O. Svima je u Hrvatskoj jasno da su hrvatski branitelji prevareni i da su nesvjesno podijeljeni tolikim brojem udruga. Zato trebaju djelovati skupa dok čuvaju opće dobro jer će tako najlakše obraniti svakog pojedinca. Stradanja jednog po jednog posljedica je rascjepkanosti zajedništva ukupne snage za čuvanje temelja i dostojanstvenih uvjeta svakom pojedincu što je mjerilo uređene zajednice. Dakle, sve je dobro što spaja, a sve što razdvaja je zlo. Hrvatski branitelji dužni su ujediniti sve udruge u jednu i tako pokazati svoje hrvatstvo djelom. 5. Hrvatska i Haag? O. Presudom Haškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču očekivano je osuđena hrvatska država i narod. Stranka hrvatskog zajedništva nikad neće dozvoliti suđenje hrvatskim osloboditeljima (osim individualnih radnji ako je zločin osobno učinjen ili naređen). 6. Hrvatska i članstvo u EU? O. Dugoročna sudbina hrvatskog naroda u Europskoj uniji je katastrofalna jer je neizbježno da će se daleko mnogobrojniji Europljani naseljavati na hrvatsko područje, a neizbježno je da će se i hrvatsko pučanstvo, pogotovo mladi, s vremenom raseljavati po cijeloj Europskoj uniji. 7. Hrvatska u regiji? Odnosi sa Srbijom? Posebno u svjetlu srpskih provokacija glede sudske nadležnosti nad ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ? O. Srbija mora platiti ratnu štetu kao i odštetu za zdravlje hrvatskih građana. Srbija kao agresor ne može i ne smije imati sudsku nadležnost nad hrvatskim državljanima koji su navodno počinili kaznena djela na teritoriju Republice Hrvatske. 8. Zastupljenost spolova na izbornoj listi? O. Na izbornoj listi zastupljeno je 79 % muškaraca i 21 % žena. 9. Hrvatska pretvorba? O. Nakon izmjena Ustava RH prema kojima je ukinuto zastarijevanje ratnog profiterstva i pretvorbenoga kriminala i donošenje Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji počinitelje treba procesuirati i imovinu oduzeti. 10. Nacionalne manjine? O. Nacionalne manjine u RH su mostovi spajanja zemalja. Međutim hrvatski narod kroz povijest ima loših iskustava kada su se hrvatski okupatori služili pojedinim svojim manjinama kao izviđačima preko kojih su osvajali i porobljavali Hrvatsku. Koordinator IX izborne jedinice mr. sc. Miljenko Marić Kandidati izborne liste Stranke hrvatskog zajedništva za našu izbornu jedinicu: 1. mr.sc. MILJENKO MARIĆ, rođ. 29.06.1959., ZADAR, ĐURE BASARIČEKA 12 2. JOSIP JOVIĆ, mag.ing., rođ. 16.07.1942., JOVIĆI, JOVIĆI 19 F 3. GORAN MARINOVIĆ, rođ. 01.03.1976., POLIČNIK, POLIČNIK 12 4. MIRO KLARIĆ, rođ. 28.04.1964., ŠIBENIK, 113.ŠIBENSKE BRIGADE HV-A 26 5. LJILJANA DRAŽENOVIĆ, bacc.ing., rođ. 23.05.1961., ZADAR, ROBERTA FRANGEŠA-MIHANOVIĆA 69 6. MARIN OLJICA, bacc.med., rođ. 13.06.1984., ZADAR, VUKOVARSKA 10 E 7. ROSANDA MLADENOVSKI, mag.oec., rođ. 30.08.1953., SUKOŠAN, SUKOŠAN 13 8. IVAN PETROV, rođ. 09.03.1981., GRAČAC, HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 18 9. JURE JURICA, rođ. 08.12.1985., ZADAR, IŠKA 7 10. ZORAN ŠPALETA, rođ. 06.03.1966., ZADAR, KREŠIMIROVA OBALA 148 11. MARIA KARDUM TOMAŽIN, rođ. 21.09.1982., PROVIĆ, PROVIĆ 18 12. GAŠPAR BILIĆ, rođ. 10.01.1940., ZADAR, MARINA GETALDIĆA 14 A 13. KREŠIMIR MAJICA, rođ. 12.03.1982., SVETI FILIP I JAKOV, ANTE STARČEVIĆA 40 14. MARIN KLANAC, rođ. 06.01.1966., POSEDARJE, ANTE STARČEVIĆA 14 Nositelj liste: mr.sc. ŽELJKO VINSKI, ing. grad., rođ. 29.07.1957., JARČE POLJE, JARČE POLJE 23 D PREDSJEDNIK DIP-a Branko Hrvatin, dipl. iur Prema najavi na http://grad-knin.net/knin/hrvatska/predstavljanje-zbirne-liste-ix-izborne-jedinice/ predstavljam vam slijedeću listu kandidata koja se prva javila na poziv iz gornjeg članka. Kao što piše, članke ću zaprimati do zaključno sa 1. prosinca. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net  ili na http://www.grad-knin.net/forums. op. ur. Obavijesti 2011-11-22T19:46:25+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/udruga-zvonimir-i-utiranje-puta-od-siromastva/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/udruga-zvonimir-i-utiranje-puta-od-siromastva/#When:11:38:14Z Udruga ZvoniMir je kninski partner u projektu Utiranje puta od siromaštva i nasilja do financijske i emocionalne stabilnosti. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ZvoniMir će organizirati predstavljanje projekta u Kninu koje će se održati u Gradskoj vijećnici Grada Knina na adresi dr. Franje Tuđmana 2, u 11:00 sati. Projekt Utiranje puta od siromaštva i nasilja do financijske i emocionalne stabilnosti započeo u prosincu 2010. godine a provode ga BaBe! u suradnji s partnerskim organizacijama civilnoga društva Delfin iz Pakraca i ZvoniMir iz Knina te Općinom Gračac i uz podršku Gradova Vukovar, Zagreb, Knin i Šibenik. Projekt, u trajanju od 12 mjeseci, je financiran u okviru programa IPA IV. – Uspostavljanje podrške u društvenoj integraciji i zapošljavanju marginaliziranih skupina Europske unije. Produljenje projektnih aktivnosti za dodatnih 6 mjeseci pomogli su Kraljevina Nizozemska i Institut Otvoreno društvo. Cilj projekta bio je uključivanje dugotrajno nezaposlenih žena žrtava obiteljskog nasilja koje su ujedno i korisnice socijalne pomoći na tržište rada. Stvaranjem i/ili učvršćivanjem partnerstava i dugoročno održive koordinacije pružatelja socijalnih usluga, jedinica lokalne samouprave i poslovnog i civilnog sektora, željelo se povećati zapošljivost žena žrtava nasilja. Ukoliko želite sudjelovati na ovom predstavljanju javite se do 24.11. na ZvoniMirov kontakt: telefon 662 554, ili fax 664 908. Udruga ZvoniMir Obavijesti 2011-11-22T11:38:14+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hsls-u-golubicu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hsls-u-golubicu/#When:21:59:31Z Predizborni skup HSLS-a IX. izborne jedinice održati će se u srijedu 23. studenog 2011. godine u 18.00 sati u sportskoj dvorani u Golubiću (kraj Knina). Na skupu će se predstaviti: - Dražen Budiša - nositelj liste HSLS-a u IX.izbornoj jedinici - Dejan Jurković - predsjednik kninskog HSLS-a - Maja Ercegovac - kandidatkinja kninskog HSLS-a na listi za Sabor u IX. izbornoj jedinici Ogranak HSLS KNIN uredio: miro Obavijesti 2011-11-20T21:59:31+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kninski-izletnik-dir-po-strmici-i-golubicu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kninski-izletnik-dir-po-strmici-i-golubicu/#When:18:02:09Z Izlet – kraće putovanje ili izlazak u prirodu radi odmora ili rekreacije (V.Anić&D.Brozović&I.Goldstein&S.Goldstein&Lj.Jojić&R.Matasović,Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb 2002.) Pod drugim značenjem pominje se i bračna nevjera, ali nećemo valjda o tome. Opsjednut vodom i rijekama, smetnuo sam s ono iz gornje definicije: „…u prirodu“. Ovom prilikom, sa boljom polovicom sam zavirio malo u onaj suhi dio Kninske zagore. (Ako takvog ima, jer vam je neka riječica ili potok, uvijek iza leđa.) Ali, imajući na pameti i onaj „kulturni“ aspekt. Konkretno, Zelenbabin mlin. Uvažavajući gornje kriterije, pogledam na kartu i pitam suprugu: di ćemo? Složili smo se oko Strmice. Ali di u Strmicu? Pravoslavna crkva Hram rođenja sv. Jovana Krstitelja djeluje zanimljivo. Kad dođete do školske zgrade u Strmici, koja je sa desne strane, nakon 100 metara, oštro skretanje na desno i uzbrdo. Još 400 metar i eto vas. U tom pravoslavnom sakralnom kompleksu nekoliko je objekata. bratska kuća, Hram rođenja presvete Bogorodice, građene 1913. godine, groblje i već spomenuti Hram rođenja sv. Jovana Krstitelja. Prije nastavka treba neke stvari razoputiti. Ako su vam prve asocijacije na izlet, gradele, balun, balote, vino, ćevapi, bržole i sl., onda ovo nije mjesto za vas. Ako vam zatreba sjena stabala, pogled, tišina, samoća, možemo dalje. Hram rođenja sv. Jovana je mala jednobrodna bazilika sa naznakama vremešnosti. Gledao sam malo po internetu i datum građenja je prema dostupnim podacima sporan. Na glavnom pročelju hrama uzidana je ploča sa podacima o gradnji. Ali izletnicima to i nije važno. To ću valjda riješiti u Kulturnim dobrima Kninske zagore. Oko nje je groblje. Ponavljam, ovo je mjesto mira, razmišljanja i kontemplacije. Mjesto na koje možete doći kad ste pretrpani pritiscima svakodnevnog života, žurbe, strke. Na pravoslavnom groblju zamjećujem običaje koje nećete vidjeti na katoličkom. Hrana i piće. Koliko mi je poznato, to rodbina ostavlja preminulima, za njihov zagrobni život. I motivi na nadgrobnim spomenicima su drugačiji. Na ovim starijima prevladava motiv sv. Jure kako ubija zmaja. Na spomenicima se vide ostaci boje. U neposrednoj blizini je Hram rođenja presvete Bogorodice. Pravoslavna crkva novijeg datuma. Cijeli kompleks je unutar dvorišta zasađenog crnogoricom i bjelogoricom. Postavljeni su betonski stolovi sa klupama. Upravo ovo dvorište mi je skrenulo izletničku pozornost. Ali pogled sa ovog mjesta je ono što me je ostavilo bez riječi. Pogledajte u fotografijama. Nemam opremu kojom se može prenijeti impresivnost toga pogleda, ali nadam se da sam vam ga barem dočarao. A cilj mi je, ne pokazat vam, pa da ostanete u fotelji. Nego da u vama potaknem dovoljno radoznalosti da odete pogledat. Ionako se suboton i nediljon Kninom ne može proć oko 10-11 uri od auta. Sićate se one „Tu-tu auto, vrag ti piz odnija“. Di nać tovara? Napili smo se ove ljepote ovdje i idemo dalje. Žulja me Zelenbabin mlin. Bio sam kod jednog mlina, na sporednom putu za Novo naselje i Reljane u Golubiću. Ali, prema opisu, što ga imam, to nije to. Idemo provjeriti. Zaista ne odgovara opisu i pitam gospođu u blizini za Zelenbabin mlin. Uputila me je kako doći do njega, a ovaj ovdje je Milivojevića mlin. Nije mi bistro. Prolazio sam putem, kojim me je uputila, ali nisam vidio nikakav mlin. Kad smo već ovdje, tabla koja pokazuje smijer ka Spilji Gospe Lurdske, nas je podsjetila na jedan od prvih izleta po doseljenju u Knin. A, i mene podsjetila da je i to zanimljiv detalj kulture Knina. Od table 400 metara. Prolazi se kroz selo Šimići. na putacu ćete proći pokraj bisera narodnog graditeljstva. Prekrasna kamena kuća, zarasla u draču, ali svojom veličinom, dostojanstvenosću, otmjenošću pokazuje na nekakve druge, zaboravljene arhitektonske kriterije i običaje. Građena je od kamena koji me je već u nekoliko navrata zbunio. Slična, ali manja kućica je desetak metar dalje. Kamen je, ali nije onaj kakvog sam stavlja u praćku ka dite. Porozan, šupljikav. Je li to taj sedreni kamen koji se do pedesetih ovdje uvelike eksploatirao? Na kojem su se meštri iz Krčića obogatili.? Još malo i eto nas do spilje. Do nje vodi nekakav mali, mali potočić, koji neposredno kod spilje čini kninski ipsilon (v. sliku). To je mala spilja. O njoj ću detaljnije u Kulturnim dobrima. Za nju ću ponoviti, što i za Hram. Mjesto mira i kontemplacije. Bez cike, vike i bržola. Ljudi ovdje dolaze sa svojim problemima. Obraćaju se Gospi. Mole pomoć u rješavanju onih svakodnevnih i onih gorih problema. Mole je da ima dade snage. Ostavljaju svoja svjedočanstva i zavjete. Razne male predmete, krunice, slike, figure i sl. Ima i nekoliko intimnih fotografija, njima dragih osoba. To tako treba i ostati. O njoj detaljnije u Kulturnim dobrima. Vraćamo se nazad do auta. Još jedan pokušaj pronalaska Zelenbabinog mlina. Izlazim na glavnu cestu, Knin-Strmica. Nakon 1,3 km, vidjet ćete skretanje lijevo. Na njega ukazuje putokaz ka HE Golubić. Sve ovo je na Kninskom polju. HE Golubić, doduše svojim izgledom i funkcijom nagrđuje prirodni okoliš i tok Butišnice, ali pogled na vodu koja unatoč svemu teče, nosi život, čovjeka ipak umiruje. Uočavam neku mlinicu. Po svemu sudeći Zelenbabin mlin. O njemu na http://grad-knin.net/blog/hrvatska/zelenbabin-mlin-golubic/. Pozdrav do slijedećeg izletnikovanja. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Zanimljivosti 2011-11-19T18:02:09+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/zelena-stranka/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/zelena-stranka/#When:17:02:24Z 1. Ekologija? Sve naše županije i svi naši gradovi imaju ozbiljnih problema sa ekologijom i ekološkim načinom razmišljanja. Ekologija je još „zabava“ za čudake i marginalce i zato nemamo ozbiljnih programa korištenja alternativnih izvora, ne razumijemo na što se odnosi pojam održivi razvitak i potpuno smo ravnodušni što smo okruženi divljim deponijima. Rješavanje tog problema zahtjeva potpunu promjenu dosadašnjeg pristupa jer ekologija postaje još jedna od naših demagogija o kojoj svi mudruju ali se stanje stvari ne mijenja na bolje. 2. 5 kninskih problema (za lokalne liste, probleme svoje sredine)? Kako ih riješiti? Poput većine gradova i Grad Knin vjerojatno ima problema sa komunalnom infrastrukturom, sa velikim brojem nezaposlenih, slabom podrškom države, nedostatkom kapitala i stručne radne snage te još uvijek kulturno socijalnim posljedicama rata. Svi se problemi mogu riješiti izuzetnim naporima, pozitivnom selekcijom lidera u zajednici i širenjem uzajamnog povjerenja.  3. 5 hrvatskih problema? Kako ih riješiti? Organizacijska neučinkovitost, kulturna zaostalost, politička bahatost, niska kultura rada i ograničenost besmislenim propisima i procedurama. Sve se može riješiti strukturalnom revolucijom. 4. Hrvatski branitelji, položaj, jučer, danas, sutra? Uglavnom se iskorištavaju u političke svrhe od strane elita koje ih koriste kao pokriće za svoje manipulacije. Jučer su odradili ono što se od njih očekivalo, danas su ili socijalno isključena i marginalizirana sirotinja ili prezreni bogati pojedinci koji su preskupo naplatili svoje domoljublje. Sutra bi zbog rastućeg animoziteta prema njima i političkoj eliti koji podržavaju mogli biti još više marginalizirani i društveno isključeni. 5. Hrvatska i Haag? Nije toliko problem Haag koliko naša uzajamna podmetanja koja su dovela do toga da tamo završe neki koji ondje sigurno ne pripadaju. Haag je potvrda koliko smo kulturološki i organizacijski nezrelo društvo i jedna je od potvrda da ne znamo što su nam osnovni nacionalni prioriteti. 6. Hrvatska i članstvo u EU? S obzirom na to kako smo uspjeli zakomplicirati i organizacijski otežati naš život do sada nisam uvjeren da argumenti euroskeptika imaju smisla. Vjerujem da će biti zahtjevnije živjeti u zemlji članici EU ali to je i šansa za one koji se nadaju da njihov rad vrijedi više nego što sada za njega mogu dobiti. 7. Hrvatska u regiji? Odnosi sa Srbijom? Posebno u svjetlu srpskih provokacija glede sudske nadležnosti nad ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ? Odnosi u regiji još dugo neće biti dobri. Provokacija ima sa svih strana i političke elite potiču konfrontacije jer im je to najbolji način da birače zainteresiraju za ono što rade. I da ostanu tamo gdje jesu. Iza konfrontacija stoje i interesi velikih sila čiji smo i dalje instrumenti za međusobna odmjeravanja snaga. 8. Zastupljenost spolova na izbornoj listi? Ne postoje više neke ozbiljne predrasude o ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu. Postoje problemi vezani uz uključivanje i napredovanje u političkim strankama što je više problem političke kulture a manje spolne neravnopravnosti. 9. Hrvatska pretvorba? Bilo bi pravedno napraviti jednu opću i poštenu reviziju i utvrditi kakve su posljedice pretvorbe na društvo. Koji su kapaciteti ostali, koliko zaposlenih je bilo prije pretvorbe a koliko ih je danas, u čijim je rukama završilo sve ono u što su svojim radom stvarali bezimeni koji su kroz pad standarda platili najveću cijenu tog gospodarskog avanturizma. Ne vjerujem da se nešto posebno može ispraviti ali mogu zamisliti i ponovnu nacionalizaciju dijela gospodarskih kapaciteta važnih za socijalnu i gospodarsku stabilnost države. Posebno je to zanimljivo za područja od posebne državne skrbi gdje „kapitalisti“ nisu zadovoljni profitom koji mogu dobiti, pa ne investiraju. 10. Nacionalne manjine? Shvaćam ih kao bogatstvo svakog društva pa tako i hrvatskog. Doduše, u Hrvatskoj donekle postoji prenaglašeni problem politizacije nacionalnih manjina što često dovodi do stavljanja u fokus stvari koje štete odnosima između većine i manjine. Kratki pogovor: Iz iskustva znam da je vrlo nezahvalno govoriti o rješavanju nekih problema u društvu dok ih na pravi način ne sagledate. Većina političkih aktera daje obećanja i govori stvari koje u pravilu nemaju puno veze sa stvarnim stanjem. Zato su „mudra“ dociranja o rješavanju problema nešto slično kao da govorite o uređenju prostora ili rasporedu pokućstva u kući u kojoj nikad niste bili Kandidati Zelene stranke za IX izbornu jedinicu 1. mr.sc. MILE SOKOLIĆ, rođ. 26.07.1962., KARLOVAC, TURAN 113 A 2. MAJA KOSANOVIĆ, rođ. 09.09.1985., RIJEKA, ANTE PILEPIĆA 1 3. MARKO ŠUNJIĆ ZOVKO, rođ. 05.03.1984., SPLIT, NIKOLE TESLE 21 4. BARBARA KOS, rođ. 28.01.1973., KARLOVAC, ĐUKE BENCETIĆA 9 5. MILOŠ MRKIĆ, rođ. 29.10.1964., VOJNIĆ, HAJDINI 7 6. DJURDJICA PERKO, rođ. 19.02.1949., OZALJ, KURILOVAC 10 7. SRĐAN PETROVIĆ, rođ. 08.05.1959., KARLOVAC, TINA UJEVIĆA 6 8. MAJA PENIĆ, rođ. 26.12.1985., KARLOVAC, LOGORIŠTE 11 9. ĐURO ŠAULA, rođ. 06.05.1967., KUPLJENSKO, KUPLJENSKO 181 10. PETAR MARIJANOVIĆ, rođ. 07.07.1949., KOLARIĆ, KOLARIĆ 6 F 11. IVANKA CERJAK, rođ. 06.12.1976., KARLOVAC, JURJA KRIŽANIĆA 3 12. RANKO ANTONIJEVIĆ, rođ. 04.01.1959., KARLOVAC, PRILAZ VJECESLAVA HOLJEVCA 8 A 13. BOJAN DOBROSAVLJEVIĆ, rođ. 28.09.1986., KUPLJENSKO, KUPLJENSKO 150 14. VERICA SOČO, rođ. 05.11.1955., SUPETAR, PORAT Nositelj liste: Mrs c. Mile Sokolić PREDSJEDNIK Branko Hrvatin, dipl. iur  Prema najavi na http://grad-knin.net/knin/hrvatska/predstavljanje-zbirne-liste-ix-izborne-jedinice/ predstavljam vam slijedeću listu kandidata koja se javila na poziv iz gornjeg članka. Kao što piše, članke ću zaprimati do zaključno sa 1. prosinca. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net  ili na http://www.grad-knin.net/forums. op. ur. Obavijesti 2011-11-19T17:02:24+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/stipendije-sibensko-kninske-zupanije/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/stipendije-sibensko-kninske-zupanije/#When:23:04:01Z Šibensko-kninska županija dodjeljuje 22 stipendije redovitim učenicima i studentima u školskoj godini 2011./12. Učenicima srednjih strukovnih škola upisanim u trogodišnje obrazovne programe za deficitarna zanimanja, 6 stipendija: bravar, plinoinstalater, tokar, stolar, kuhar, konobar, slastičar i pekar. Studentima stručnih studija,deficitarna zvanja, 2 stipendije: studij Predškolski odgoj, studij Sestrinstva i studij Poljoprivreda krša.  Studentima I. godine sveučilišnih studija, deficitarna zvanja, 8 stipendija: studij Strojarstvo, studij Eletrotehnika, studij Građevinarstvo, studij Arhitektura, studij Računarstvo, studij Matematika, studij Farmacija, studij Medicina, studij Agronomija, studij Njemački jezik, studij Ruski jezik, studij Francuski jezik, studij Psihologija, studij Logopedija, studij Socijalni rad i studij Geodezija.  Studentima viših godina sveučilišnih studija, 5 stipendija. Nadarenim studentima upisanim na sveučilišni studij odnosno umjetničku akademiju, studij Klavir i studij Gitara, 1 stipendija. Stipendije se dodjeljuju za dvanaest mjeseci, za učenike u mjesečnom iznosu od 400 kn, za studente 600 kn. Prijavnica i uvjeti natječaja za dodjelu stipendija mogu se preuzeti u Upravnom odjelu za prosvjetu, znanost, kulturu i šport Šibensko-kninske županije, Šibenik, Trg Pavla Šubića I. br.2 (I kat, soba 19), radnim danom od 8 do 14 sati, od dana objave natječaja u Slobodnoj Dalmaciji (14. studenog) ili na web stranici Šibensko-kninske županije: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr. Prijavnice s potrebitom dokumentacijom dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u Slobodnoj Dalmaciji. Detaljnije na http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/doc/prosvjeta/2011/11/Natje%C4%8Daj%20za%20stipendije%202011-12.pdf. http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/ Obavijesti 2011-11-18T23:04:01+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kukuriku-koalicija-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kukuriku-koalicija-u-kninu/#When:23:34:08Z Danas su nam u Kninu, Nataša Poparić (SDP), Anita Bare (SDP), Ranko Ostojić (SDP), Baranović Petar (HNS) predstavili Kukuriku koalciju, naznakama programa s kojima izlaze na Izbore 2011. Predstavljanje je održano u dvorani Marka Marulića u 18 sati, pred oko 100-njak prisutnih. Glavnu riječ je vodio Ranko Ostojić, gđe Poparić i Bare su sudjelovale kratkim prilozima, a g Baranović je dao završnu riječ. I na ovom skupu Kukuriku kandidati su se držali svog koncepta, kojim su dali ton dosadašnjim predizbornim nastupima. Pokušaj uspostave dijaloga. Iako je riječ o predizbornom nastupu, mora se priznati da koriste zanimljiv sociološki pristup. U nastupu g. Ostojića je bilo nešto malo negativne kampanje, naglašavajući negativnosti svojih izbornih suparnika. Nije se uhvatio u zamku folklora i grlatosti. Mora se priznati, odmjereno i s ukusom. Od gospođa Poparić i Bare, ništa naročito i prepoznatljivo. Kod g. Baranovića u njegovoj završnoj riječi, najubjedljivija je bila njegova konstatacija da je IX izborna jedinica ishodište hrvatskog zla. Nakon svoja četiri nastupa, dali su riječ prisutnima. Na pitanja je odgovarao g. Ostojić. Ne ulazeći u politički sadržaj izrečenog, vidljivo je kako vlada komunikacijom u ovom izabranom konceptu. Međutim ni pitanja nisu bila „zločesta“ ni neočekivana za Knin, odn. kninski dio IX izborne jedinice. Pitanja su se bavila već poznatim kninskim temama: zaostaci na mirovine, stanovi, lokalna vlast, politička podobnost, SDSS i sl. Ukupni dojam, nakon 60 minuta, političkog skupa? Pretpostavljam da kandidati mogu biti zadovoljni. Nije bilo nikakvih iznenađenja. Građani su odgovorili na njihov poziv za dijalogom. U skladu sa ljudskom psihologijom, veliki korak, čini mi se presudni za veliki dio prisutnih. Ipak jedno pitanje. Gdje su Istarski demokratski sabor i Hrvatska stranka umirovljenika? Punim sastavom u Kninu, jednom od centara Šibensko-kninske županije, pokazali bi veću homogenost koalicije. Od vašeg novinara ne očekujte ni pozitivnu ni negativnu ocjenu. Ipak je ovo bio samo predizborni skup. Dobivena obećanja, moći će se ocijenjivati, eventualno, tek nakon 4. prosinca. Idemo slijedeći. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. Urednik: miro Politika 2011-11-17T23:34:08+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hrabri-ljudi/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hrabri-ljudi/#When:20:21:18Z      Prije 20 godina, 18. studenog 1991. godine nakon tromjesečne opsade i svakodnevnog granatiranja od strane velikosrpskog agresora, pao je Vukovar. U tom tromjesečnom mučilištu poginulo je 3500 Hrabrih ljudi. Vukovar, stratište kakvo na poznaje moderna Evropa, ta tri mjeseca nije obranio sebe, ali je obranio Hrvatsku.      U spomen na žrtvu Vukovara, diljem Hrvatske su danas paljene svijeće. Tako su se i Kninjani danas u 17.30 h na Trgu dr Ante Starčevića okupili i upaljenim svijećama pokazali da nisu zaboravili Hrabre ljude,  Vukovar ni sve ono što Vukovar predstavlja.      Na ovaj dan prije 20 godina, isti ovaj agresor, pokazuje svoj svjetonazor, norme svog ponašanja, pobivši 85 Škabrnjana, sela u Ravnim Kotarima. U ovim trenucima sjećanja na žrtve i stradanja, simbol i Vukovara i Škabrnje je u otporu i žrtvi bezumnog velikosrpskog agresora.      Zato, paleći svijeće, palimo ih zajedno i za jedne i za druge.      Autor: miro Društvo 2011-11-17T20:21:18+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-25-listopada/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/citateljski-klub-25-listopada/#When:10:09:16Z *Može se posuditi u Narodnoj knjižnici Knin Top 10 Alternativa 1.victoria boutenko, ZELENO ZA ZDRAVLJE 2.louise l. hay, MOĆ OZDRAVLJENJA JE U NAMA*  3.eckhart tolle, NOVA ZEMLJA – osvješćivanje životne svrhe* Nastavljajući nadahnuto djelovanje koje je započeo u knjizi »Moć sadašnjeg trenutka«, Eckhart Tolle svakom čovjeku pruža duhovne alate kojima može poboljšati svoj život, a samim time i čitav svijet, te otkriti dublji smisao. Analizirajući moderne ideje o egu, našem ja i društvu, Tolle razotkriva strahove koji se nadvijaju nad nama i pokazuje nam kako svatko od nas može pronaći sreću i zdravlje u nekoliko jednostavnih, pozitivnih koraka: Razumijevanje prividnoga ja Nadrastanje ega Tajna sreće Odbacivanje prošlosti Otkrivanje radosti postojanja Pripremite se za čudesno putovanje samoprosvjetljenja, jer »Nova Zemlja« razotkriva privide u kojima živimo i pruža nam novi temelj osobne duhovnosti i napretka. Eckhart Tolle je autor bestselera New York Timesa, knjige »Moć sadašnjeg trenutka«, koja se zajedno s »Novom Zemljom« ubraja među najutjecajnije duhovne knjige našega doba. Eckhartova duboka, a ipak jednostavna učenja već su pomogla bezbrojnim ljudima diljem svijeta u pronalaženju unutarnjeg mira i životnog ispunjenja. U srži njegovog učenja nalazi se preobrazba svijesti, duhovno buđenje koje Eckhart smatra sljedećim korakom ljudske evolucije. Ključni vid buđenja sastoji se u transcendiranju stanja svijesti utemeljenog u egu. To je preduvjet ne samo osobne sreće, nego i okončanja nasilnih sukoba na našem planetu.   4.maria treben, ZDRAVLJE IZ BOŽJE LJEKARNE - savjeti i iskustva u liječenju ljekovitim biljem* Unatoč mnogobrojnim napadima s najrazličitijih strana na mene i moje savjete iz knjige »Zdravlje iz Božje ljekarne«, mnoga pisma oduševljenih zdravih i bolesnih, liječnika i Iječitelja iz zemlje i inozemstva potaknula su me da svoje znanje i najnovija iskustva s ljekovitim biljem i nadalje ponudim na raspolaganje ljudima u jednom poboljšanom i proširenom izdanju. U vremenu u kojem se velik dio čovječanstva uvelike udaljio od prirodnog načina življenja, pa ga zbog pogrešnog stava prema životu napadaju opasne bolesti, trebali bismo vratiti se našem ljekovitom bilju, koje nam Gospod Bog u SVOJOJ dobroti dariva od pradavnih vremena. Župnik Kneipp govori u svojim knjigama o tome »da je za svaku bolest izrasla biljčica!«. Tako svatko može služiti svom zdravlju ako pomno i pravovremeno skuplja biljke iz »Božje ljekarne« te njihov čaj pije svakodnevno ili za vrijeme liječenja, a ekstrakte koristi za masiranje ili kao obloge, parne obloge ili kao dodatak kupanju itd. Onaj tko se odluči za uporabu ljekovitog bilja trebao bi započeti s biljkama koje čiste krv kao divlji luk, velika kopriva, čestoslavica, maslačak i trputac. Takvo liječenje, primijenjeno točno po uputama, ne može nikada štetiti. Ako ne donosi olakšanje i pomoć ili to čini tek neznatno, vjerojatno je da se u stanu ili na radnome mjestu nalaze geopatogene štetne zone. U tom slučaju treba pozvati iskusnog rašljara kako bi se pronašla mjesta slobodna od zračenja. Kod ozbiljne bolesti, groznice i ostalih jasnih simptoma bolesti neophodno je pravovremeno posjetiti liječnika koji će postaviti dijagnozu i pomoći u savjetovanju. Isto je tako razumljivo da se tijek teške bolesti i proces ozdravljenja treba savjesno prepustiti kontroli liječnika. Da se službena medicina polako počinje okretati i prema prirodnom liječenju, dokazuje i 25. međunarodni kongres Njemačke savezne komore liječnika i Austrijske komore liječnika koji je održan u ožujku 1980. u Bad-gasteinu (pokrajina Salzburg) na kojem je sudjelovalo oko 1500 liječnika.   5.eckhart tolle, GOVOR TIŠINE* »Govor tišine« je novi dragulj autora bestselera »Moć sadašnjeg trenutka« i »Nova Zemlja«! Suština Tolleovog učenja je vrlo jednostavna – ako se spojimo sa svojom unutarnjom tišinom, moći ćemo postojati onkraj naših prezaposlenih umova i spojiti se sa svojim izvorom, čistim postojanjem; moći ćemo doista biti prisutni u sadašnjem trenutku! Sa svojim iznimnim ranijim knjigama »Moć sadašnjeg trenutka« i »Nova Zemlja«, Tolle je dotaknuo milijune ljudi širom svijeta, objašnjavajući jednako duboko kao i jednostavno kako postići trajan mir. Za razliku od brojnih novokomponiranih duhovnih tehnika koje nude instant-rješenja, Tolle poziva na temeljit i predan odnos prema sebi jer mi kao najbogatija bića ovog svemira zaslužujemo vrhunski život! Tolle je jedan od rijetkih istinskih suvremenih učitelja koji nas zaista približavaju tom svetom cilju. Top 10 Znanstvena 1.guria osmanova, 150 IGARA PRSTIĆIMA - za razvoj fine motorike i govora   2.rob riemen, PLEMSTVO DUHA* Objavljena je nova knjiga PLEMSTVO DUHA, autora Roba Riemena. Rob Riemen, utemeljitelj i direktor prominentnog Instituta Nexus, koji okuplja istaknute intelektualce iz cijeloga svijeta, održavajući rasprave o suštinskim pitanjima s kojima se čovjek danas susreće, napisao je knjigu u kojoj poziva intelektualnu elitu na odmak od postmodernizama i blaziranoga stava. Na temelju dojmljivih razgovora i priča Riemen nas vodi od Sokrata i Spinoze do Nietzschea, Thomasa Manna i drugih velikana uma, zalažući se pritom strastveno i vrlo uvjerljivo za klasične humanističke vrijednosti, sadržane u poticanju razvoja ljudske duše, u neprestanoj potrazi za istinom, u hrabrosti da i sami budemo mudri. Knjiga Plemstvo duha, čija su prava za prevođenje prodana u dvadeset zemalja, smatra se malim remek-djelom i obveznim priručnikom za intelektualce u ovim burnim vremenima, kao i pozivom na doista jedinstvenu šetnju kroz svjetsku književnost.   3.thomas w. phelan, 1-2-3 USPJEH – Učinkovita disciplina za djecu od 2 do 12 godina* Biti roditelj nije lako. Željeli biste da vas djeca slušaju i da možete uživati u njima. Željeli biste ih podići u sretne i sposobne mlade ljude, ali ne raspolažete s dovoljno slobodnog vremena da biste čitali priručnike o disciplini i ro-diteljstvu. L nisu vam potrebni savjeti o tome kako da postanete svetac, genij ili profesionalni psiholog. Ovo treće izdanje izuzetno popularnog programa 1-2-3 Uspjeh tešku zadaću uspostavljanja discipline obraduje s humorom, oštroumnošću i dokazanim iskustvom.   4.jesper juul, VAŠE KOMPETENTNO DIJETE - prema novim temeljnim vrijednostima obitelji* Poput tolikih mojih vršnjaka i ja sam u dvadesetima znao da nešto nije u redu s načinom na koji je generacija mojih roditelja (i generacije prije njihove) gledala na strukturu obitelji i odgoj djece. U narednom desetljeću obrazovao sam se za zvanje obiteljskog terapeuta — radio sam s takozvanom neprilagođenom djecom i mladima te s grupama samohranih majki — i shvatio da moji stavovi o obitelji i odgoju djece nisu ni bolji ni gori od stavova mojih roditelja. Naša su mišljenja, u stvari, imala iste ključne slabosti. Prvo, nedostajala im je etička supstanca. Drugo, zasnivala su se na arogantnoj i isključivoj pretpostavci: neki su ljudi u pravu jer se ponašaju u skladu s ispravnim stavovima, a drugi u krivu jer se ponašaju u skladu s pogrešnim stavovima. Te su krajnosti bile svojstvene i povratnim informacijama koje sam dobivao od kolega i klijenata. Neki su mislili da sam dobar u tome što radim, drugi da nisam. Naivno sam vjerovao da sam siguran dok je prva grupa u većini. Trebalo mi je vremena da shvatim kako sam trebao slušati one iz druge grupe. To se nije dogodilo sve dok nisam postao otac i iskusio vlastiti nedostatak kompetencije. I u tom trenutku počinje moje učenje. Do tada sam tek sakupljao iskustva...   5.rob riemen, VJEČITI POVRATAK FAŠIZMA* Svoju knjigu Riemen započinje podsjećanjem na čuveni roman „Kuga“ Alberta Camusa: Jednog proljetnog jutra u alžirskom gradu Oranu naiđe liječnik na mrtvog štakora na stubištu. Sjedećega dana nađe ih još tri, a u danima koji su slijedili nailazio je na mrtve štakore po cijelome gradu, susrećući se pritom s bolesnicima koji su svi imali iste simptome: kvržice, mrlje i groznicu. Postalo mu je jasno: radi se o epidemiji kuge. No vlasti su to uporno opovrgavale, jer posljednje što su željele bilo je sijanje panike. Međutim, kako kaže Riemen: „Činjenice ne nestaju time što ih se niječe.“ Ovaj vrhunski intelektualac poteže iz sve snage zvona za uzbunu: „Geert Wilders je fašist, i ako ga ubrzo ne zaustavimo, u Nizozemskoj može izbiti nasilje kakvo smo već vidjeli na Balkanu.“ Važno je „zvijer nazvati pravim imenom“, smatra Riemen. Po njemu se nalazimo u dubokoj civilizacijskoj krizi, krizi istinskih, duhovnih vrijednosti, te ističe da „Wilders profitira od tog zaglupljivanja, i na to moramo pronaći odgovor. Jedino što nam je potrebno je samo malo hrabrosti i odvažnosti.“ U Vječitom povratku fašizma Riemen oslikava kulturnu povijest te politike te dolazi do zaključka da je trenutna situacija u Nizozemskoj, gdje je Geert Wilders, zajedno sa svojom Strankom za slobodu, stekao veliku popularnost, zapravo logična posljedica nihilizma masovnog društva, za koje svi snosimo odgovornost. „Ovaj aktualni fašizam opet su omogućile političke stranke koje su se odrekle vlastitih vizija, intelektualci koji njeguju lagodni nihilizam, sveučilišta koja ne zaslužuju to ime, pohlepa za novcem koju generira poslovni svijet te masovni mediji koji radije odražavaju ono što narod želi, nego da mu služe kao kritičko zrcalo. To su korumpirane elite koje njeguju duhovnu prazninu u kojoj se fašizam opet može uzdići.“ Top 10 Biznis 1.sun tzu, UMIJEĆE RATOVANJA – izvorni tekst* 2.barbara jones, PRIRUČNIK ZA GRADNJU KUĆA OD BALA SLAME - za samostalnu gradnju i građevinsku industriju   3.VODIČ KROZ ISTANBUL* Vodic kroz Istanbul ce vas detaljno upoznati sa historijskim, turistickim i nacionalnim ljepotama Istanbula, osigurati prakticne informacije o hotelima, restoranima, kupovini i mjestima za zabavu i opustanje, te vas pomocu mapa i opisa puteva, voditi u saobracaju. 4.ivan (ur) prpić, DRŽAVA I POLITIČKE STRANKE   5.hana hawley, david hawley, EXCEL TRIKOVI – 100 vrhunskih trikova i alata* Iako je s jednostavno relativnim podskupom Excelovih alata moguće obaviti enormnu količinu posla, softer nudi mnogo snažnih tehnika kojima možete preskočiti neke od uobičajenih poslova, bez potrebe da godinama koristite i proučavate Excel. No, većina se ljudi fokusira na sadržaj koji kreira — podatke i formule i povremeno dijagrame — pa ovo penjanje na napredne razine korištenja Excela izgleda teško. Postoje brojni načini da se iskoriste Excelove sposobnosti kako bi se značajno povećala vaša sposobnost kreiranja odličnih proračunskih listova, ali oni ne zahtijevaju godine proučavanja. Ove alate, odnosno trikove – brza i „prljava“ rješenja problema ili mudri načini obavljanja zadataka – kreirali su korisnici Excela u potrazi za jednostavnim rješavanjem kompleksnih stvari. Trikovi u ovoj knjizi dizajnirani su tako da vam pokažu što je moguće i kako se to odmah postiže, Top 10 Kids 1.guria osmanova,150 IGARA PRSTIĆIMA - za razvoj fine motorike i govora 2.thomas w. phelan, 1-2-3 USPJEH – Učinkovita disciplina za djecu od 2 do 12 godina* 3.jesper juul, VAŠE KOMPETENTNO DIJETE - prema novim temeljnim vrijednostima obitelji* 4.jasmina kozlov, gordana lazar, VESELA ŠKOLA ZA RADOZNALCE – 12 interaktivnih igara za razvoj pažnje , logičkog mišljenja, vizualne percepcije i početnih matematičkih vještina 5.hana ivankov, KAŠICE - Vodič o dohrani za roditelje početnike i bebe kritičare* Top 10 Publicistika   1.kornelija benyovsky šoštarić, ZELENI KVADRAT* Vrtlarstvo kao lifesyle izbor je popularne tv-vrtlarice Kornelije Benyovsky Šoštarić, koja svoje bogato iskustvo napokon predstavlja u knjizi. Život i rad u vrtu, od pripreme terena, preko oplemenjivanja tla, izbora kultura i sadnica, do njege bilja i berbe zdravih plodova, Kornelija Benyovsky Šoštarić prikazala je zanimljivim i inspirativnim tekstom. Nastala je jedinstvena knjiga o načinu života u obilju plodova kojima priroda velikodušno rađa kada se poštuju njezine zakonitosti. Kako u predgovoru kaže sama autorica: „Na stranicama koje slijede ne očekujte upute o napornom radu i pretjeranom kopanju, već o vrtlarstvu za zaposlene ljude poput mene, koji za vrt imaju vremena tek vikendom. Ne očekujte niti savršeno uredan vrt, već razbujalu prirodu u kojoj rastu mnoge korisne biljke. Ipak, očekujte i svojevrsnu odgovornost, pa čak bih se usudila reći i poziv da se usprotivite konvencionalnoj poljoprivredi i velikim korporacijama koje upravljaju industrijom umjetnih gnojiva, pesticida i GM sjemena. Oni naš planet vode prema onečišćenju i gladi. A moj je san da jednoga dana vrtlari svijeta preuzmu odgovornost oporavka našeg planeta i postanu, svatko na svom zelenom kvadratu, tiha zelena vojska koju nitko ne može zaustaviti.“ Knjigu je recenzirao dr. sc. Darko Znaor, koji primjećuje kako je knjiga Kornelije Benyovsky pisana iz srca i zrači optimizom! “Na jednostavan način (ali uvijek stručno utemeljeno) obraća se svima onima koji žele krenuti stopama autorice i sami pokušati zasnovati i obrađivati vlastiti ekovrt. Uz kratka uvodna, teoretska obrazloženja pojedinih aspekata vrtlarstva, knjiga kroz niz praktičnih savjeta i postupaka prikazuje kako vrtlariti na ekološki način u obiteljskim vrtovima. Premda prvenstveno namijenjena početnicima, iz nje puno toga mogu naučiti i napredniji vrtlari.” Uz krilaticu „Svatko može biti vrtlar“, knjiga Zeleni kvadrat zorno pokazuje kako zelenim oazama biološke raznolikosti možemo oplemeniti i svoj okoliš i vlastite živote. 2.frank j. kinslow, TAJNA TRENUTNOG ISCJELJENJA 3.saša šimpraga, ZAGREB, JAVNI PROSTOR 4.victoria boutenko, ZELENO ZA ZDRAVLJE 5.louise l. hay, MOĆ OZDRAVLJENJA JE U NAMA* Top 10 Beletristika   1.karen blixen, BABETTINA GOZBA* U 19.st. na danskom poluotoku Jutlandu žive Filipa i Martina, kćeri protestantskog pastora u čijoj kući se živi asketski i mukotrpno radi. Takav način života onemogućava mlade žene u ostvarenju snova pa tako Martina ne uspijeva pronaći sreću u ljubavi dok se Filipa odriče pjevačke karijere. Usprkos očevoj smrti one nastavljaju živjeti po strogim pravilima sve do 1871. Godine kada se na vratima kuće sada već ostarjelih sestara pojavljuje francuskinja, katolkinja u bijegu pred pariškom komunom. Sestre zapošljavaju nesretnu Babette (Stéphane Audran), kojoj su ubijeni sin i muž, te im ona postaje sluškinja. Četrnaest godina kasnije Babette dobiva na lutriji te odlučuje svojim gospodaricama, naviknutima samo na odricanje, prirediti raskošnu gozbu na 100. Obljetnicu rođenja njihovog oca.   2.gordana kuić, SMIRAJ DANA NA BALKANU* .. U nastojanju da prikaže sudbinu jedne jevrejske porodice s našeg tla, autor je u stvari otišao mnogo dalje: pokazao je da se od neminovnosti istorije ne može pobjeći. Naslikao je istoriju kao neman koja se u cikličnim periodima vraća, ali i kao suludog šaljivčinu koji je svakog časa spreman da promijeni boju figurama kojima se igra. Miris kiše na Balkanu jeste značajan doprinos oskudnoj jevrejskoj književnosti kod nas, ali s obzirom na to da su prelomni trenuci u istoriji ovdašnje jevrejske zajednice u isto vrijeme prelomni trenuci za cijelu našu zemlju, da se njena istorija oslikava u tragičnoj povijesti jedne jevrejske porodice, onda ovaj roman prerasta uske granice takvog određenja i njegov značaj postaje znatno širi. 3.j.d. salinger, LOVAC U ŽITU*   4.george r.r. martin, PLES ZMAJEVA 2. Dio* Zmajevi, zmajevi i opet zmajevi! Nakon četiri tisuće stranica okolišanja, Martin je napokon došao do onog dijela koji nas je sve izjedao godinama. Tko će uzjahati kojeg zmaja? Naravno nisu ni Martinu gavranovi pokljucali sav mozak da nam baš sve oda toliko prije kraja, ali neke zagonetke su riješene, neke nove su postavljene, a toliko se glava odrubilo da sad više nitko nije siguran je li odrubljena glava znak sigurne smrti. Smrt nemilosrdno hara po stranicama Plesa zmajeva pa se svatko s pravom pita hoće li Martinu dostajati likova do kraja serije. U drugom dijelu pete knjige Pjesme Leda i Vatre Martin će nas odvesti natrag u Oštrozimlje, sada za potpuno drugačijeg Theona Greyjoya potpuno drugačiji zamak od onog idiličnog mjesta iz prve knjige. Opsada grada Meereena pokazat će se kao ključni događaj koji će privući mnoge poznate nam likove spremne da pokušaju otplesati prve ili posljednje korake plesa zmajeva. Arya će morati napokon pronaći svoje pravo lice, a na Zidu Jon će se po tisućiti puta suočiti s nemogućom situacijom u pokušaju da pomiri zaklete neprijatelje, ljude s njegove strane Zida s ljudima s krive strane Zida. Međutim očito je da će kojih dvjesto stranica završetka ove knjige poslužiti kao početak iduće: čeka nas velika pomorska bitka, čeka nas odlučni juriš branitelja, čeka nas osvajanje prijestolnog zamka, čekaju nas bodeži u tami, potoci krvi, izdajstva na sve strane i puno crnih ptica s još više crnih vijesti. Zima dolazi, a kod Martina čini se to znači da među zavjerenicima ima sve manje strpljenja i da će se karte otkrivati sve brže i nemilosrdnije. Pojavom televizijske ekranizacije interes za Martinov serijal Pjesma Leda i Vatre tako je narastao da je u dva mjeseca prikazivanja serije u svijetu prodano više milijuna knjiga nego u svim godinama od prvog objavljivanja do danas.   5.gordana kuić, CVAT LIPE NA BALKANU Urbanog sadržaja, sa odnosima koji počivaju na srodstvima, ljubavima, brakovima, stradanjima i potucanjima Jevreja i Srba, njeni romani prvenstveno obrađuju život u građanskim krugovima. Tu se govore razni jezici, tu se rado i često putuje, susreću se bezbrojni ljudi i glavne životne teme nalaze isključivo u okvirima porodičnih, društvenih i intelektualnih dodira. U preobilju likova i mnoštvu epizoda, romani Gordane Kuić neprimjetno odražavaju jedinstvenu unutrašnju nit koju čini osobena balkanska jevrejska nostalgija, jaka duhovna i emotivna vezanost sarajevskih i beogradskih Jevreja za zavičaj. U romanima Gordane Kuić Jevreji se javljaju kao nosioci tradicionalnih građanskih i urbanih vrednosti i plemenitih starosedelačkih spona među ljudima koji su na istome tlu dugo dijelili zajedničku istorijsku kob. pogledajte više na: http://www.superknjizara.hr. Građani Knina, Hrvatske ili Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu, na redakcija@grad-knin.net  ili na http://www.grad-knin.net/forums/. uredio: miro Kultura 2011-11-17T10:09:16+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hrast-hrvatski-rast/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/hrast-hrvatski-rast/#When:20:46:58Z 1. Ekologija? Zabrana korištenja GMO-a, čišćenje svih divljih deponija, uspostava svakodnevne kontrole okoliša, strože kažnjavanje onečišćenja, razvrstavanje otpada na više kategorija, zabrana korištenja plastične ambalaže, ukidanje subvencija na uvoz vukova i drugih neautohtonih vrsta. 2. 5 kninskih problema (za lokalne liste, probleme svoje sredine)? Kako ih riješiti? Knin kao i druge veće gradove uz granicu proglasiti strateški važnima za RH, ukinuti sva davanja za gradnju/kupnju prve stambene jedinice za mlade obitelji, ukidanje doprinosa za svakog novozaposlenog u prve 3 godine, preseljenje ministarstva obrane u grad Knin. 3. 5 hrvatskih problema? Kako ih riješiti? Nova radna mjesta – edukacijom, niskim porezima, poticanjem malih obiteljskih tvrtki. Demografija – pronatalitetne mjere, stambene olakšice, besplatni vrtići, poticaji bračnim parovima, ženi sa 4+ djece status zaposlene, zaustavljanje iseljavanja u Kanadu i dr. Deficit – smanjivanje proračuna za 10% u prvoj godini, teret na povlaštenim mirovinama, subvencijama, plaćama u državnim službama, sredstva ostaviti u industrijskoj proizvodnji, obrazovanju, poljoprivredi. Uvesti red u državi – kroz jačanje institucija, decentralizaciju države, uvođenje “sve na jednom mjestu”, elektronički javni servisi, jačanje policije, vojske, borba protiv droge. Ukidanje 20% birokratskih propisa u prvoj godini. 4. Hrvatski branitelji, položaj, jučer, danas, sutra? Reaktiviranje dijela branitelja u radnu snagu ukoliko to žele, poticaj braniteljskim zadrugama, donošenje zakona zabrane izručenja državljana RH bilo kojem sudu ili državi. 5. Hrvatska i Haag? Ukidanje zakona o suradnji sa međunarodnim sudom za ratne zločine, kažnjavanje svih počinitelja odavanja državnih tajni. 6. Hrvatska i članstvo u EU? Uvjetno DA, uz traženje jamstva (rezolucije država članica) za obiteljski zakon, vojsku, nekretnine, izručenje državljana. 7. Hrvatska u regiji? Odnosi sa Srbijom? Posebno u svjetlu srpskih provokacija glede sudske nadležnosti nad ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ? Regija je i istok i zapad, razvijati trgovačke odnose sa svim susjedima, zakonom zabraniti izručenje hrvatskih državljana. 8. Zastupljenost spolova na izbornoj listi? Bavljanje politikom je slobodna volja građana, postotak žena ili bilo koje druge manjinske kategorije prepuštamo slobodi izbora pojedinca. 9. Hrvatska pretvorba? Hrvatski kapital uglavnom nije u rukama onih koji mogu organizirati proizvodnju već onih koji su bili u najboljem položaju da prisvoje imovinu koja je pripadala državi tj. prvobitnim vlasnicima prije 1945. Uvesti u Ustav načelo “Vlasništvo obvezuje” kao uporište za traženje odgovornosti u pretvorbi i budućem postupanju sa vlasništvom, poput Njemačke. 10. Nacionalne manjine? Hrvatski građani, bez obzira na karakteristike (nacija, vjera, itd.) trebaju imati ista prava, nije potrebno spominjati manjine eksplicitno u zakonima. Ne obraćamo se posebno ni jednoj skupini građana bez obzira na karakteristike, već sve građane držimo jednakima. Potrebno je ukinuti sva dvostruka prava. Ugraditi ćemo „Kršćanske korijene“ u Ustav Republike Hrvatske. Koordinator IX izborne jedinice Zdravko Roško Kandidati izborne liste Hrast za našu izbornu jedinicu: 1. ZDRAVKO ROŠKO, rođ. 12.11.1962., VODICE, STABLINAC IV 58 2. MILJENKO MARIĆ, rođ. 11.09.1970., KOŠUTE, KOŠUTE 105 3. ZLATKO FILIPOVIĆ, rođ. 12.04.1963., ZADAR, BRANKA VODNIKA 2 4. ŠIME ČOLAK, rođ. 28.07.1971., ZADAR, VLADE JANJIĆA-CAPE 4 5. MIRO PLAVČIĆ, rođ. 08.03.1959., ŠIBENIK, PULSKA 46 6. IVANA GRABIĆ-MARIN, rođ. 16.12.1971., DRNIŠ, PETRA SVAČIĆA 53 7. ŽELJKO JUKIĆ, rođ. 03.07.1959., ZADAR, OBALA KNEZA TRPIMIRA 32 8. ŽIVANA STEGIĆ-IVAS, rođ. 30.08.1963., VODICE, VENCA VLAHOVA 32 9. IVAN PAVLINOVIĆ, rođ. 12.04.1974., KAŠTEL KAMBELOVAC, PUT RAKOVIĆA BB 10. IVAN POLJAKOVIĆ, rođ. 09.01.1956., ZADAR, NEHAJEVA 44 A 11. TOMISLAV PERIĆ, rođ. 19.12.1975., PLANO, PLANO 65 12. DANIJELA TABULA, rođ. 04.02.1975., VODICE, ANTE STARČEVIĆA 56 13. ANTE MAVRA, rođ. 15.07.1978., ZADAR, MIROSLAVA KRLEŽE 9 A 14. PAVO KRTALIĆ, rođ. 01.04.1954., ŠIBENIK, BANA IVANA MAŽURANIĆA 28 Nositelj liste: ZDRAVKO ROŠKO, rođ. 12.11.1962., VODICE, STABLINAC IV 5 PREDSJEDNIK DIP-a Branko Hrvatin, dipl. iur Prema najavi na http://grad-knin.net/knin/hrvatska/predstavljanje-zbirne-liste-ix-izborne-jedinice/ predstavljam vam listu kandidata koja se prva javila na poziv iz gornjeg članka. Kao što piše, članke ću zaprimati do zaključno sa 1. prosinca. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net  ili na http://www.grad-knin.net/forums. op. ur. Politika 2011-11-16T20:46:58+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/zbirna-lista-za-ix-izbornu-jedinicu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/zbirna-lista-za-ix-izbornu-jedinicu/#When:20:26:27Z Danas je Državno izborno povjerenstvo objavilo konačnu „Zbirnu listu pravovaljanih izbornih lista u IX. Izbornoj jedinici“. 364 kandidata sa 26 lista će se natjecati za vaše povjerenje. Imate jedan glas (barem većina nas), zato pametno sa njim. Dalje u tekstu pogledajte, što vas čeka 4. Prosinca na Izborima 2011.: 1. ABECEDA DEMOKRACIJE - ABECEDA Nositelj liste: JURE GRUBIŠIĆ 2. AKCIJA MLADIH - AM Nositelj liste: ANTE RUBEŠA 3. AKCIJA SOCIJALDEMOKRATA HRVATSKE - ASH SPLITSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - SSU STRANKA UMIROVLJENIKA HRVATSKE-BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - SUH Nositelj liste: IVAN ŠPIKA 4. AUTOHTONA - HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - A-HSS SAVEZ ZA PROMJENE - SP Nositelj liste: IVAN PERNAR 5. AUTOHTONA-HRVATSKA STRANKA PRAVA - A-HSP Nositelj liste: BORE KAREGA 6. BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ - PGS HRVATSKA RADNIČKA STRANKA - HRS Nositelj liste: prof.dr.sc. LJUBO JURČIĆ 7. DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA - DSŽ Nositeljica liste: MARIJA JELINČIĆ 8. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA GRAĐANSKA STRANKA - HGS Nositeljica liste: JADRANKA KOSOR 9. HRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA - HDS JEDINO HRVATSKA - POKRET ZA HRVATSKU - JEDINO HRVATSKA Nositelj liste: prof.dr.sc. JOSIP JURČEVIĆ 10. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: ZORAN SMOLIĆ 11. HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA STRANKA - HSLS Nositelj liste: DRAŽEN BUDIŠA 12. HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP Nositelj liste: MIRKO ČONDIĆ 13. HRVATSKA STRANKA PRAVA DR.ANTE STARČEVIĆ - HSP DR.ANTE STARČEVIĆ HRVATSKA ČISTA STRANKA PRAVA - HČSP Nositeljica liste: RUŽA TOMAŠIĆ 14. HRVATSKA STRANKA ZELENIH - EKO SAVEZ - ZELENI Nositelj liste: ZDRAVKO BELUŠIĆ, ing. aeronautike 15. HRVATSKI LABURISTI-STRANKA RADA Nositelj liste: DRAGUTIN LESAR 16. HRVATSKI RAST - HRAST Nositelj liste: ZDRAVKO ROŠKO 17. NEOVISNA LISTA Nositelj liste: dr.sc. IVAN GRUBIŠIĆ 18. NEOVISNA LISTA Nositelj liste: dr.sc. STIPISLAV JADRIJEVIĆ, dr.med. 19. NEOVISNA LISTA Nositelj liste: STIPE PETRINA 20. OBITELJSKA STRANKA - OS Nositelj liste: DUŠAN BEŠLIĆ 21. SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA - SDSS Nositelj liste: prof.dr.sc. SLOBODAN UZELAC 22. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR - IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU Nositelj liste: ZORAN MILANOVIĆ 23. SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA HRVATSKE - SRP Nositelj liste: BERISLAV RUBELJ 24. STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ Nositelj liste: ŽELJKO VINSKI, ing.grad. 25. ZELENA LISTA Nositeljica liste: ATANA GRBIĆ-MARTINOVIĆ 26. ZELENA STRANKA - ZS Nositelj liste: mr.sc. MILE SOKOLIĆ PREDSJEDNIK Branko Hrvatin, dipl. iur Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Obavijesti 2011-11-16T20:26:27+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/domaca-radinost-suvenir/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/domaca-radinost-suvenir/#When:19:39:28Z Domaća radinost “Suvenir” ručno izrađuje i oslikava suvenire motivima vezanim za kulturnu baštinu Hrvatske, kao i druge unikatne predmete sa modernom tematikom. Svi suveniri su od prirodnih materijala (drvo,pečena glina), a oslikani su ornamentima sa tkanih i vezenih odjevnih predmeta bogate i raznovrsne hrvatske folkorne nošnje. Takodjer se bave i izradom maketa kninske tvrdjave. “Suvenir” postoji od 2008.godine.Nosilac djelatnosti je Milan Knezevic,a u izradi suvenira učestvuju i clanovi obitelji. Kontakt osoba: Milan Knezevic , mob. 091-580-35-91, 095-880-70-11 Adresa: Domaća radinost “Suvenir”, 22 3oo Knin, Vrbnik Prema najavi u http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sajam-u-kninu-2011/, predstavio sam vam Domaću radinost “Suvenir”, izlagača na Sajmu tradicijskih proizvoda i starih zanata. Svatko od nas se nađe u situaciji, kada hoće dati poklon i pri tom se zamislimo. Brojne štrace iz kninskih trgovina ili malo drugačije, osobnije predmete, kao naprimjer iz “Suvenira”? Vama na izbor. Poziv ostalim izlagačima je i dalje otvoren. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forumshttp://www.grad-knin.net/forums. Autor: miro Gospodarstvo 2011-11-16T19:39:28+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kukuriku-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/kukuriku-u-kninu/#When:19:18:40Z Kukuriku koalicija poziva na predstavljanje "Plana 21" i kandidata Kukuriku koalicije na listi u IX. izbornoj jedinici, sutra 17.studenog 2011. godine (četvrtak) na Veleučilištu "Marka Marulića" u Kninu s početkom u 18.00 sati. Izborni stožer Kukuriku kolicije u IX.izbornoj jedinici Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. Obavijesti 2011-11-16T19:18:40+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/svijece-za-vukovar-1991.-2001/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/svijece-za-vukovar-1991.-2001/#When:17:37:23Z Pozivamo vas da se u četvrtak, 17. studenog u 18:00 sati i vi zapalite svijeću kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95 na trgu Ante Starčevića u Kninu, ali i u svojim domovima. Dvadeset godina prošlo je od dana kada je okupiran Vukovar. Njegovo stanovništvo je protjerano, branitelji ubijani i odvedeni u logore. Posebno velika tuga obuzima nas prilikom sjećanja na ubijene branitelje i civile iz vukovarske bolnice. Vukovar se smatra gradom herojem i simbolom otpora agresiji, stoga se njegova žrtva nikada ne smije zaboraviti. Činom paljenja svijeća odajemo počast svim njegovim žrtvama. U spomen na dvadesetu obljetnicu stradanja grada heroja Vukovara pozivamo vas da zapalite svijeću na glavnom gradskom trgu i na taj način odate počast svim žrvama Vukovara, ali i agresije na Hrvatsku. Tradicionalno svake godine građani Knina zapaliti će svijeće na glavnom gradskom trgu. http://knin.hr Društvo 2011-11-16T17:37:23+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/22.-sjednica-gradskog-vijeca/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/22.-sjednica-gradskog-vijeca/#When:22:30:33Z U četvrtak, 17. studenog 2011. godine održati će se 22. sjednica Gradskog vijeća Grada Knina sa sljedećim: D N E V N I M  R E D O M 1. Prijedlog Odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone (Izvjestiteljica: pročelnica Mirela Stanić-Popović) 2. Prijedlog Odluke o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi (Izvjestiteljica: pročelnica Mirela Stanić-Popović) 3. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi u Gradu Kninu (Izvjestiteljica: pročelnica Mirela Stanić-Popović) 4. Prijedlog za imenovanje sudaca porotnika (Izvjestiteljica: predsjednik Odbora za izbor i imenovanje) 5. Vijećnička pitanja Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. Uredio: miro Obavijesti 2011-11-15T22:30:33+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sretan-put-u-vukovar/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sretan-put-u-vukovar/#When:16:45:47Z Sinoć su došli u Knin i prenoćili. Jutros u 9 sati su nastavili sa svojom porukom kojom podsjećaju na svu bestijalnost pokolja u Vukovaru i Škabrnji i diljem Hrvatske, prije 20 godina i tijekom Domovinskog rata. Na Zlo kojem čovječnost mora stati na put. U organizaciji Moto kluba Korkyra iz Smokvice na Korčuli, Moto karavana nastavlja putem kroz Hrvatsku, noseći svoju poruku, stići će 17. studenog u Vukovar. Sretan vam put! Slike pogledajte dolje ili na http://grad-knin.net/galerija/C26/ Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na http://redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Obavijesti 2011-11-15T16:45:47+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/40.-inzinjerijska-bojna-polozila-vijenac/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/40.-inzinjerijska-bojna-polozila-vijenac/#When:15:48:08Z 17. studenog se navršava 20 godina osnutka 40. Inženjerijske bojne pri 6. Operativnoj zoni Split. Na početku razminiravaju vojarne koje je napustila JNA. U siječnju 1992. utvrđivaju crte bojišnice u Dalmaciji ( šibensko zaleđe, Krka, Čikola, Moseć, Unešić, Dubrovnik). Sudjeluju u akciji oslobađanja Konavala. U siječnju prelaze na zadarsku bojišnicu. Sudjeluju u akciji Maslenica. Utvrđuju dostignute crte obrane u zadarskom zaleđu i na Velebitu. Na sinjskom dijelu bojišnice razminiravaju branu Peruča. Tijekom rata grade putove po Velebitu, Dinari i Svilaji. Krajem rata sudjeluju u operacijama Zima, Skok, Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez. Završetkom rata nastavljaju na razminiravanju oslobođenih područja i infrastrukturnih objekata. Danas su predstavnici bojne: Mario Solina, Neno Perišić, Dragica Šerić, Štefica Hrestak, Jako Grubeša, Ivan Kanaet, Mirko Bilobrk, Josip Tokić i Ivica Brčić, u 9 sati položili vijenac i upalili svijeće za sve žrtve Domovinskog rata, posebno, pripadnike svoje postrojbe, kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95. Tim činom sebe i nas podsjetili na dane časti i herojstava. Pridružili su im se predstavnici braniteljskih udruga Knina, poglavarstva Grada Knina i Gradskog vijeća. Slike pogledajte na: dolje ili na http://grad-knin.net/galerija/C26/ Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. miro Obavijesti 2011-11-15T15:48:08+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/rukometasi-knina-ne-smiju-vise-posrnuti/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/rukometasi-knina-ne-smiju-vise-posrnuti/#When:06:49:24Z Usudim se reći da je dvoboj sa Jelsom naša posljednja šansa da ostavimo nadu za opstanak u drugom dijelu sezone. Nema sumnje da je Jelsa zahtjevan suparnik. Morat ćemo odigrati odličnu utakmicu u svim aspektima. Jelsa je vrlo kompletna momčad, te se ne trebamo zavaravati sa njihovim također lošim stanjem na ljestvici. Najbolji način da poništimo njihove kvalitete jest da odigramo bolje i brže od njih. Definitivno imaju kvalitetu, posebno na vanjskim pozicijama. Tu su iznimno borbeni, agresivni. Dosta dobro kontroliraju vanjsku igru te će trebati mnogo energije uložiti kako bi se anulirao njihov učinak. Sigurno im je prva napadačka opcija vanjska brza igra,te smo svjesni da im ne možemo uzeti te pokušaje šuta koje će sigurno imati u utakmici, no možemo im otežati s agresivnom obranom i tu ćemo tražiti našu priliku. Obećavam vam da ćemo iako se mučimo sa sitnim ozljedama, velikim nedostatkom igrača u subotu izgledati bolje nego u ostalim utakmicama do sad,te vam garantiram da ćemo dati sve od sebe do zadnje minute da ostvarimo nas cilj, jel mi jednostavno nemamo što izgubiti, moramo dati sve od sebe zaključio je Albrecht. "Moramo pritisnuti Jelsu od samog početka dvoboja. Ovo je vrlo važna utakmica za nas " – dodao je do sad iznenađujuče ponajbolji igrač Knina Goran Mijać. Nešto o taktičkim zamislima govori nam Marko Ljulj: "Moramo biti strpljivi, ne smijemo jurišati od početka. Trebamo strpljivo igrati, odigrati čvrstu obranu i na taj način mislim da možemo prelomiti utakmicu u našu korist. O rezultatu ne razmišljamo,samo se fokusiramo na poboljšanje naše igre,a vidjet ćemo kako će ići tijek utakmice. " Nakon odrađene kazne na teren se vrača najbolji igrač Knina Goran Lelas. Sto se može očekivati od njega ? Mislim da već par godina nasu ekipu pokreće Goran te je suludo govoriti koliko on znaci u našoj igri. Usporedite samo Real bez Cristiana i sve vam je jasno. Nadamo se da ćete doći i uživati u velikoj rukometnoj prestavi ,te ujedno podržati naše dečke u borbi za prve bodove !!! andro Sport 2011-11-15T06:49:24+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/obiljezavanje-20-godisnjice-osnutka-40-inzenjerijske-bojne-hrvatske-vo/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/obiljezavanje-20-godisnjice-osnutka-40-inzenjerijske-bojne-hrvatske-vo/#When:20:45:48Z Dana, 15. studenog 2011. godine u 9,00 sati na trgu dr. Ante Starčevića kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja '95“ u Kninu predstavnici 40. inženjerijske bojne Hrvatske vojske Split sa predstavnicima Grada Knina položit će vijence i zapaliti svijeće i na taj način odati dužnu počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, napose poginulim i umrlim članovima svoje bojne. Naime, 40. inženjerijska bojna Hrvatske vojske osnovana je 17. studenog 1991. godine i ovih dana obilježava svoju 20 (dvadesetu) obljetnicu osnutka. Pripadnici ove bojne kroz koju je tijekom Domovinskog rata prošlo oko 1000 pripadnika, sudjelovali su u svim osloboditeljskim akcijama Hrvatske vojske, pa tako i u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“, kao i u onim operacijama koje su prethodile „Oluji“. Četvorica pripadnika 40. inženjerijske bojne položili su svoje živote za slobodu i stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske, veći broj je teško ranjenih, ozlijeđenih i oboljelih pripadnika ove bojne. http://knin.hr Obavijesti 2011-11-14T20:45:48+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/teska-krada-u-zlatarnici-ii-dio1/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/teska-krada-u-zlatarnici-ii-dio1/#When:13:11:44Z U Policijskoj postaji Knin je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjakinjom i 26-godišnjakinjom, obje bosanskohercegovačke državljanke, za koje je utvrđena osnovana sumnja da su u društvu s 41-godišnjim također bosanskohercegovačkim državljaninom, počinili dva kaznena djela teške krađe. Utvrđeno je da su osumnjičeni 10. studenog 2011.g. oko 14.30 sati u Kninu u Tuđmanovoj ulici po dolasku u tamošnju zlatarnicu s namjerom krađe zlata, pokušali otuđili tri zlatne ogrlice, tako što su osumnjičena 39-godišnjakinja i 41-godišnjak zagovarali 48-godišnju zaposlenicu, dok je 26-godišnja osumnjičenica zlatne ogrlice spremala u torbu, što je uočila zaposlenica i osumnjičenoj istrgla torbu s ogrlicama. Tom prilikom, prije dolaska policije, s osobnim vozilom 26-godišnjakinje, a koje je kasnije pronađeno, udaljio se osumnjičeni 41-godišnjak. Daljnjim je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su osumnjičeni na opisani način 10. listopada 2011.g. i na otoku Krku izvršili krađu zlatnog nakita u vrijednosti od 25 980 kuna. Po dovršenom kriminalističkom istraživanju i ispitivanju kod zamjenika Županijskog državnog odvjetnika, osumnjičene 39-godišnjakinja i 26-godišnjakinja su dovedene sucu istrage Županijskog suda u Šibeniku, a za osumnjičenim 41-godišnjakom se traga. http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2011-11-14T13:11:44+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ubiudr-prvi-skolski-sat-18.-studenog-posvetiti-zrtvama-vukovara-i-skab/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/ubiudr-prvi-skolski-sat-18.-studenog-posvetiti-zrtvama-vukovara-i-skab/#When:08:52:33Z ZAGREB, 12. studenog 2011. (Hina) - Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) predložila je danas svim osnovnim i srednjim školama da u petak, 18. studenoga na 20-tu obljetnicu Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje započinju školski sat – sjećanjem na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje tijekom Domovinskoga rata. U priopćenju se ističe da bi se na taj način dostojanstveno i primjereno odala počast ljudima koji su najzaslužniji za stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. "Činjenica je da se o Domovinskome ratu ne uči dovoljno u školama, da mladi relativno malo znaju o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi ih baš na taj dan trebalo podsjetiti na četiti tisuće poginulih i nestalih Vukovaraca 1991., na 260 ranjenika i civila mučki ubijenih na Ovčari, te na 22 tisuće prognaninih i protjeranih Vukovaraca iz svojih domova i na više od 6,5 milijuna projektila ispaljenih na taj grad. Treba ih podsjetiti i na gotovo stotinu nevino ubijenih žena, staraca i djece u Škabrnji, selu nadomak Zadra kojeg su također 18. studenoga 1991. srpski agresori sravnali sa zemljom, a zbog čega do sada gotovo nitko nije odgovarao, poglavito od onih najviših zapovjednika zločinačke JNA", poručuje UBIUDR. Udruga ocjenjuje kako nije dovoljno da se toga dana ljudi okupe samo u Vukovaru i Škabrnji, već tugu i bol, ali ponos i slavu treba prenijeti u sve dijelove Hrvatske, da budemo kao jedan, kao što smo to bili 1991. "Ako škole prihvate našu ideju i prvi školski sati 18. studenoga posvete stradanju Vukovara i Škabrnje, to je najmanje što se može učiniti za sve one koji su nam donijeli slobodu", poručuje se u priopćenju koje je potpisao predsjednik UBIUDR-a Mladen Pavković. Urednik http://www.tvrdjava-knin.hr Nemam običaj komentirati tuđe tekstove. Nisam siguran, smijem li to. Međutim ovo je prilika kad ne želim ostati po strani. Ovo je, po mom sudu, jedna od rijetko tako dobrih inicijativa na temu Domovinskog rata. Uz moj prijedlog: ne obilježavati na taj način samo 18. studenog. Možda nam se na ovaj način neće ponoviti slučaj, da visoko školski obrazovana osoba upita: tko je započeo rat? Što Vi kažete, gospodo ravnatelji, nastavnici, učenici, roditelji, građani, političari,…? Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. op. urednika Društvo 2011-11-13T08:52:33+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-teska-krada-u-zlatarnici/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/knin-teska-krada-u-zlatarnici/#When:22:44:18Z 11. studeni 2011. - Proteklog dana na našem području od značajnijih sigurnosnih događaja prijavljeno je jedno kazneno djelo teške krađe u Kninu u Tuđmanovoj ulici u tamošnjoj zlatarnici. Postupanje je u tijeku. http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2011-11-11T22:44:18+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/press-konferencija-koordinacije-braniteljskih-udruga-grada-knina-u-gol/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/press-konferencija-koordinacije-braniteljskih-udruga-grada-knina-u-gol/#When:22:07:05Z 11.studeni 2011. Danas sa početkom u 11.00 sati održana je press konferencija Koordinacije braniteljskih udruga grada Knina u Golubiću pored nelegalnog spomenika podignutog onima koji su sudjelovali u rušenju ove zemlje. Također na današnji dan prije 93 godine 11.11.1918 u 11.00 sati završio je jedan drugi rat koji je također ostavio tragove na Hrvatima. Taj datum se danas obilježava u skoro cijelom svijetu kao dan poštovanja prema poginulima u službi Domovine. Neki ga zovu Dan sjećanja ili Dan karanfila (tjedan). Nažalost u Hrvatskoj još uvijek nismo osudili one koji su rušili Hrvatsku i sve što je Hrvatsko, te umjesto da provedemo ovaj dan u sjećanju na one koji su za Hrvatsku položili živote, moramo sprijećavati izgradnju spomenika onima koji su iste te živote uzimali... Branitelji iz Knina su prozvali institucije RH da promptno reagiraju te da nelegalno sagrađeni spomenik u Golubiću bude maknut, jer su njegovom izgradnjom Srbi pokazali da za njih ne postoji pravna država niti za njih vrijede hrvatski zakoni. - Hoćemo da Republika Hrvatska postupa po zakonima jednako za sve. Ako imamo ista prava, onda imamo i iste obaveze. Spomenici ovakvog tipa bili su sagrađeni u Slunju, u Pakovu selu i Sinju pa je država promtno reagirala i srušila ih. Zašto u ovom slučaju ne postupe tako? Zašto državne institucije nisu reagirale pravovaljano na osnovu odluke inspekcije – upitao je predsjednik Koordinacije kninskih braniteljskh udruga Ante Anić Kremić. Pogledajte izjave predstavnika koordinacije branitelja grada Knina na: http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/12882 BP http://www.braniteljski-portal.hr Politika 2011-11-11T22:07:05+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/moto-karavana-prevlaka-vukovar-u-kninu/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/moto-karavana-prevlaka-vukovar-u-kninu/#When:08:43:30Z U ponedjeljak, 14. studenog će naš grad biti domaćin moto karavane “Zajedno u ratu, zajedno u miru”. Doći će oko 19 sati, a organizira je Moto klub Korkyra iz Smokvice na Korčuli. Polaze u nedjelju 13. studenog sa Korčule. Cilj im je Vukovar, 17. studenog, četvrtak. Povod je 20. godišnjica pada Vukovara i spomen žrtvama srbočetničke agresije diljem Hrvatske. Pogledajte dolje što piše kninski domaćin moto karavani: Karavana pod sloganom: ''Zajedno u ratu, zajedno u miru'' Organizator Karavane je Moto klub Korkyra iz Korčule (Smokvica), na čelu sa predsjednikom Đanijem, bikerom, dragovoljcem i invalidom DR-a, te u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Karavana kreće s Prevlake, s ciljem da poveže bikere cijele Hrvatske, da se zajedno poklonimo žrtvama agresije na Vukovar, ali i na ostale dijelove Hrvatske kroz koje prolazimo, te da zajedno sudjelujemo u Koloni sjećanja. Karavana se vozi u četiri etape (četiri dana), a putem kojim prolazi, moto klubovi (ali i udruge proizašle iz DR-a) organiziraju ručkove, večere i prenoćišta za sudionike karavane. I ove godine Moto klub „Stormriders“ Knin je domaćin moto karavane u Kninu te pozivamo sve građane da uveličaju doček iste u ponedjeljak, 14. 11. 2011. na Trgu Ante Starčevića oko 19:00 sati. 13.11.2011.g.(nedjelja) 11.00 sati-Polazak karavane iz Smokvice prema Prevlaci. 12.00 sati-Trajekt Dominče-Orebić. 13.15 sati-Ston(okrijepa, priključivanje novih sudionika). 15.30 sati-Prevlaka(sv.misa i blagoslov Karavane). 18.00 sati-Župa dubrovačka(večera noćenje). 14.11.2011.g.(ponnedjeljak) 07.00 sati- Doručak. 08.00 sati- Polazak karavane prema Dubrovniku. 08.45 sati - Polazak Karavane prema Vjetrenom mlinu. 10.15 sati - Polazak karavane prema Stonu. 12.00 sati - Trajekt Trpanj-Ploče. 13.30 sati –Ploče(okrijepa, priključivanje novih sudionika). 15.00 sati -Trilj(ručak, priključivanje novih sudionika). 16.15 sati –Polazak za Sinj, Vrlika(paljenje svijeća) ,dolazak u Knin. 19.00 sati –Knin(večera, noćenje). 15.11.2011.g.(utorak) 07.30 sati –Doručak. 08.30 sati –Knin, Trg Ante Starčevića(misa, paljenje svijeća). 09.15 sati –Polazak karavane za Škabrnju. 10.45 sati –Škabrnja(paljenje svijeća,okrijepa). 12.30 sati -Gračac(ručak, priključivanje novih sudionika). 13.30 sati –Polazak karavane za Korenicu i Plitvice. 15.30 sati –Plitvice(paljenje svijeća Josipu Joviću). 16.30 sati –Turanj(paljenje svijeća, priključivanje novih sudionika). 17.15 sati –Polazak za Karlovac. 18.00 sati –Karlovac (večera, noćenje). 1 6.11.2011.g.(srijeda) 07.00 sati –Doručak. 08.00 sati –Polazak karavane za Zagreb. 09.30 sati -Medvedgrad(paljenje svijeća). 10.30 sati –Prolazak karavane preko Trga Bana Jelačića. 10.45 sati -Bikers Beer Factory & Janbo Moto(Savska 150, okrijepa). 12.15 sati –Petrinja(paljenje svijeća, priključivanje novih sudionika). 13.00 sati –Sisak(paljenje svijeća). 14.15 sati –Kutina(okrijepa, paljenje svijeća). 15.15 sati -Novska(paljenje svijeća). 15.45 sati -Nova Gradiška(okrijepa, paljenje svijeća). 17.00 sati –Dolazaka karavane u Požegu. 18.00 sati –Požega(večera, spavanje). 17.11.2011.g.(četvrtak) 07.30 sati –Doručak. 09.00 sati –Polazak karavane za Slavonski Brod. 10.00 sati –Slavonski Brod(paljenje svijeća,okrijepa,priključivanje novih sudionika). 11.30 sati –Polazak za Đakovo. 12.15 sati –Đakovo(okrijepa,paljenje svijeća). 13.00 sati –Polazak za Vinkovce i Osijek. 14.30 sati –Osijek(paljenje svijeća,ručak, priključivanje novih sudionika). 16.00 sati –Polazak za Vukovar. 17.00 sati –Dolazak u Vukovar kraj hotela Dunav. 19.00 sati –Bolnica Vukovar(paljenje svijeća). 20.00 sati –Večera i zajedničko druženje. 18.11.2011.g.(petak) 07.30 sati-Doručak 08.45 sati-Polazak i sudijelovanje u Koloni sijećanja do vukovarskog groblja. 12.30 sati-Ručak za sudionike 14.00 sati-Odlazak na Ovčaru i postavljanje vijenaca. 16.00 sati-Obilazak Veleprometa. 18.00 sati-Večera i zajedničko druženje. 19.11.2011.g.(subota) 07.30 sati- Doručak. 09.00 sati- Pripreme i dogovor za polazak u Zagreb. 19.00 sati –Zagreb(željeznički kolodvor-ukrcaj motora za Split). Pravo na manje izmjene zadržava organizator, ali one neće bitno mijenjati rutu ni slijed događaja. Organizator predviđa i odstupanja u satnici dolaska na određene destinacije te će tijekom putovanja iste nastojati izbjeći. Tajnik Moto kluba, Miran Marelja Obavijesti 2011-11-11T08:43:30+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/koordinacija-braniteljskih-udruga-grada-knina-pravna-drzava-mora-funkcionir/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/koordinacija-braniteljskih-udruga-grada-knina-pravna-drzava-mora-funkcionir/#When:17:33:16Z Na večeras održanom sastanku devet braniteljskih udruga iz Knina raspravljalo se o nelegalnoj gradnji spomenika navodno poginulim golubićanima u domovinskom ratu u razdoblju od 1991-1995 godine. Koordinacija braniteljskih udruga Grada Knina prvi puta je reagirala 30.rujna 2011 g. i upozorila na spomen ploču koju su mještani u Golubiću podigli a na kojoj su bila imena pripadnika paravojnih srbočetničkih formacija koji su se borili protiv RH u razdoblju od 1991-95. Na priopćenje koordinacije branitelja grada Knina reagirale su i institucije RH,ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao i državni inspektorat koji je izišao na teren i ustanovio da se spomenik gradi nelegalno te da se nalazi na zemljištu koje je u posjedu RH a ne u posjedu pravoslavne crkve. Na temelju tih spoznaja resorno ministarstvo donosi nalog za zabranu daljnje gradnje kao i rušenje bespravno sagrađenog objekta. Ministar MUP donosi odluku za zabranu javnog okupljanja i samim tim spomenik u Golubiću kao nelegalna građevina nije mogao biti otkriven. Za vrijeme trajanja zakonske zabrane gradnje na spomeniku je došlo do građevinskog zahvata te je na istom promijenjena ploča sa natpisom čime se narušila zabrana ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kao i državnog inspektorata. Kao koordinacija braniteljskih udruga proizišlih iz domovinskog rata zahtijevamo od nadležnih institucija pravne države da u ovom slučaju reagiraju sukladno svojim odlukama koje su donijeli jednako kao i prema drugim predmetima koji su na isti ili sličan način nelegalno sagrađeni. Mi iz koordinacije braniteljskih udruga grada Knina pratiti ćemo daljnje reagiranje i funkcioniranje pravne države za koju smo se borili,te ukoliko se ne ispoštuju zakonske odredbe rušenja nelegalne građevine do petka 11.studenog 2011 godine do 11 sati,na samom mjestu nelegalne građevine spomenika u Golubiću okupiti ćemo se te sazvati tiskovnu konferenciju i obavijestiti cjelokupnu javnost o selektivnom ne/provođenju zakonskih odredbi. Predsjednik Koordinacije braniteljskih Udruga Grada Knina Ante Anić Kremić www.tvrdjava-knin.hr Društvo 2011-11-09T17:33:16+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/predstavljanje-zbirne-liste-ix-izborne-jedinice/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/predstavljanje-zbirne-liste-ix-izborne-jedinice/#When:08:55:48Z Izbori za 7. Saziv Sabora RH, održati će se 4. prosinca 2011. Hrvatsko izborno tijelo je podijeljeno u 12 izbornih jedinica. Knin se nalazi u IX izbornoj jedinici koja obuhvaća: Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije i to: • područje Ličko-senjske županije u cijelosti • područje Zadarske županije u cijelosti • područje Šibensko-kninske županije u cijelosti • sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije - gradovi i općine: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir, Vrlika Sudeći po promidžbenim plakatima i aktivnostima sadašnjih i budućih političara, ovi će biti nešto agresivniji od dosadašnjih. Lokalni javni mediji, pa tako i Internet imaju svoju ulogu u kreiranju društvenog života svoje sredine. Stoga, u ovisnosti o uređivačkoj politici i obvezu sudjelovanja u informiranju javnosti o izborima. Iz tog razloga, www.grad-knin.net, poziva sve predstavnike izbornih lista IX izborne jedinice da nam se predstave, odgovorima, na dolje postavljena pitanja: 1. Ekologija? 2. 5 kninskih problema (za lokalne liste, probleme svoje sredine)? Kako ih riješiti? 3. 5 hrvatskih problema? Kako ih riješiti? 4. Hrvatski branitelji, položaj, jučer, danas, sutra? 5. Hrvatska i Haag? 6. Hrvatska i članstvo u EU? 7. Hrvatska u regiji? Odnosi sa Srbijom? Posebno u svjetlu srpskih provokacija glede sudske nadležnosti nad ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ? 8. Zastupljenost spolova na izbornoj listi? 9. Hrvatska pretvorba? 10. Nacionalne manjine? Svoje predstavljanje, stranke i nezavisne liste trebaju sažeti u jednu stranicu word-a (oblik: izgled ispisa). Uz odgovore na gornjih deset pitanja (obavezno), na preostalom prostoru se može komentirati hrvatska problematika po želji plus zbirna lista kandidata za IX izbornu jedinicu. Urednik uzima sebi za pravo, u krajnjim slučajevima (prema osobnim kriterijima ukusa/neukusa) uređivati dobivene tekstove. Molim vas, bez hvalisanja sebe i kritiziranja izbornih protivnika. Tekstove ću objavljivati prema redu pristizanja, nakon objave zbirne izborne liste IX izborne jedinice. Tekstove slati poštom, preporučeno, u pisanom obliku, ovjerenog pečatom i potpisom odgovorne osobe i u elektronskom obliku na CD/DVD u prilogu (obavezno oba oblika) uz logotip liste u jgp formatu veličine 543x253 px, na adresu: grad-knin.net Poste restante 22300 Knin Zaprimanje tekstova je od sutra, 22.10., subota, do zaključno sa 1. prosinca, četvrtak. Slanje teksta najaviti na donju mail adresu. Dodatne informacije na mail adresu redakcija@grad-knin.net. www.grad-knin.net je ime kninskog Internet portala. Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums. urednik Društvo 2011-11-09T08:55:48+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sajam-u-kninu-2011/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sajam-u-kninu-2011/#When:17:58:59Z Danas smo imali prilike vidjeti čime naš čovjek, u ova „teška i turbulentna vremena“ krati vrijeme ili krpi kućni proračun. Na Novoj tržnici, u prizemlju i podrumu, najavljeno je 25 izlagača. U uru kad sam ja prošao, nisu bili svi, ali je bilo reprezentativno. Idemo redom: Domaća radinost Karanović, na prizemlju, su pokazali kako rade torbice, tepihe, zobnice, kape (drniške, šibenske), a za puno toga ne znam ni ime. Obrt Prominka se predstavila sa medom i proizvodima od meda, a znam da u ponudi imaju i suhomesnate proizvode (pršut, panceta). Srednja škola Kralja Zvonimira je pokazala dio onoga što znaju i mogu mladi (bez iskustva) bravari. Kućna radinost Milanke Pranić, će vam skrenuti pažnju na ljepotu i jednostavnost narodnog graditeljstva Dalmacije u kamenu i svojim originalnim i duhovitim pršutićima. Udruga sv Barbara iz Siverića se predstavila tradicionalnim alkoholnim pićima, sušenim voćem,… Joso Skorić iz Skradina medom i proizvodima od meda. PTUZ Vrličanka, branitelji iz Vrlike, svježim voćem. Kninski KUD Zvonimir raznim rukotvorinama. Domaća radinost Suvenir Vrbnik sa tradicijskim,oslikanim, predmetima od drva. Udruga invalida Sveti Bartolomej koristi prirodne materijale za izradu predmeta kojima ćete razveseliti sebe i prijatelje, kamen, špag, keramika. OPG Tošić iz Razvođa, sir pretpostavljam orahovača (nisam stigao sve priupitat). OPG Marić, sir i predmeti od sira. Kućna radinost Ante Čustonjića sa svojim, možda najosobitijim pristupom prirodi drva. Keramičari OŠ Domovinske zahvalnosti sa svojim dječjim pristupom keramici. Kažu jedna slika 1000 riječi, pa neke detalje sa sajma pogledajte na http://grad-knin.net/galerija/C26/. Za sada bi to bilo sve. Ostvarim li dogovor sa većinom, imat ćete priliku vidjeti svakog posebno. HGK , nam svake godine priredi nešto slično. Lani je to bio Božićni sajam, ove godine Sajam tradicijskih proizvoda. Znači li to da nas za Božić čeka još jednom? miro Društvo 2011-11-08T17:58:59+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sajam-tradicijskih-proizvoda-i-starih-zanata-2011/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/sajam-tradicijskih-proizvoda-i-starih-zanata-2011/#When:07:47:33Z Ured Hrvatske gospodarske komore za područja posebne državne skrbi Knin u suradnji s Gradom Kninom, Turističkom zajednicom Grada Knina te Udruženjem obrtnika Knin organizira Sajam tradicijskih proizvoda i starih zanata u Kninu 08. studenog 2011. godine (utorak) u 10 sati Nova pijaca. Na Sajmu će svoje proizvode izlagati razni proizvođači, škole, udruge i ostali izlagači: 1. Domaća radinost IVAN MLAĐO TOMIĆ, Siverić - susak 2. PUO Domaća radinost KARANOVIĆ, Kistanje - rukotvorine 3. Domaća radinost SUVENIR, Vrbnik - rukotvorine 4. BOŠKO BOJANIĆ, Žagrović - susak 5. MILAN KUKOLJ , Vrpolje – proizvodi od drveta 6. Kućna radinost MILANKA PRANIĆ, Drniš - rukotvorine 7. Tkalačka zadruga MILJEVCI - rukotvorine 8. Kućna radinost JOSIP CIGIĆ, Otavice - čips 9. Kućna radinost ANTO ČUSTONJIĆ, Miljevci - rukotvorine 10. KATA MARIN, Drniš - rukotvorine 11. KUD ZVONIMIR, Knin - rukotvorine 12. OPG Marić, Knin - sir Jasna Marić 13. OPG Tošić, Razvođe - sir Tanja Tošić 14. OPG Božo Djak, Knin - sir 15. OPG Borislav Šimpraga, Radučić - sir 16. OPG Zdenka Šimpraga, Radučić - sir 17. OPG Joso Skorić, Skradin - med 18. Obrt PROMINKA, Knin - med 19. Liga za borbu protiv raka, Knin - kolači 20. Osnovna škola Domovinske zahvalnosti, Knin - keramičari 21. Srednja strukovna škola, Knin – pekarski proizvodi 22. PTUZ VRLIČANKA - jabuke 23. Udruga invalida SV. BARTOLOMEJ, Knin 24. Udruga SV. BARBARA, Siverić - med, liker, pekmez 25. Braniteljska zadruga ŠILJEG, Cista Provo 26. Ugostiteljski obrt ESMERALDA, Knin 27. Braniteljska zadruga ZIMA, Imotski uredio: miro Obavijesti 2011-11-07T07:47:33+00:00 http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dovrseno-opsezno-kriminalisticko-istrazivanje/ http://grad-knin.net/knin/hrvatska/dovrseno-opsezno-kriminalisticko-istrazivanje/#When:20:22:30Z Policijski službenici Policijske postaje Knin su dovršili opsežno kriminalističko istraživanje nad 36-godišnjakom iz Samobora, osumnjičenim za kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i kaznena djela krivotvorenja službene isprave. Ovom prilikom dovršeno je kriminalističko istraživanje i nad tvrtkom iz Knina, sukladno odredbama zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, u svojstvu odgovorne osobe tvrtke u Kninu, od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2009., u namjeri stjecanja znatne protupravne imovinske koristi u tvrtci, temeljem krivotvorenih putnih i drugih naloga, lažno prikazivao plaće zaposlenika, na način da je dio plaće predstavljao kao putne ili terenske dodatke na koje se ne obračunavaju i ne plaćaju porezi i doprinosi. Na osnovu ovakvih krivotvorenih isprava, osumnjičeni je umanjivao mjesečne obveze plaćanja poreza i doprinosa, na koji način je oštetio proračun Republike Hrvatske za iznos od najmanje 3.092.243.89 kuna. Protiv osumnjičenoga će Općinskom državnom odvjetništvu u Kninu biti podnijeta kaznena prijava za kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i kaznena djela krivotvorenja službene isprave, a protiv tvrtke iz Knina za kaznena djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju. http://sibensko-kninska.policija.hr Crna kronika 2011-11-03T20:22:30+00:00