Satelitske slike područja pogođenih potresom i tsunamijem

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Devastirana područja

Snažan potres nakon kojeg je uslijedio tsunami, potpuno je izmijenio izgled dijela obale japanskog otoka Honshu. Satelitski snimci pogođenog područja prikazuju zapanjujuće velike razmjere devastacije nastale usljed prodora vodenog vala visokog 10 metara. Sam val je rezultat djelovanja potresa jačine 8,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Smatra se kako je to najjači potres koji je ikad izmjeren na japanskom tlu.

Za precizan prikaz ugroženih područja korišteni su snimci nekoliko svemirskih agencija, a na njihovoj analizi rade stručnjaci iz cijelog svijeta. Snimci predstavljaju veliku pomoć spasilačkim službama koje se nalaze na terenu pokušavajući spasiti što je više moguće ljudskih života.

O snazi ovog potresa dovoljno govori činjenica da je japanska sjeverozapadna obala pomaknuta 4 metra prema istoku, a more koje je počelo prodirati je gotovo "ispralo" nekoliko gradova koji su tamo bili smješteni. Broj poginulih se popeo na 8450, a 13000 osoba se smatra nestalima. Traganje za preživjelima i dalje traje a jučer su spašeni ljudi koji su se čak 9 dana nalazili ispod ruševina.

U naporima spasitelja kao i u sanaciji štete koja će se odvijati u budućnosti, veliku ulogu imaju satelitski snimci devastiranih područja. Samo u prvih 48 sati obrađeno je preko 60 satelitskih snimaka i mjerenja. Na temelju tih uradaka je potom donesena odluka u kojem smjeru će se krenuti otklanjati posljedice potresa i tsunamija.

Tsunami na japanskom znači "val iz luke". Još ga se naziva i plimni val, iako on to nije jer se radi o seizmološkoj pojavi, a nastaje usljed podvodnog potresa. Dužina vala može biti i preko 100 km, a dva vrha vala mogu doći do obale s razmakom od čak jednog sata. Brzina kretanja vala na otvorenom moru može biti veća od 700 km/h. Inače prilikom jakih oceanskih oluja valovi mogu biti dugi 100-injak metara i razmak 10-ak sekundi. Ova usporedba dovoljno govori o strahovitoj razornoj moći tsunamija.

Kako bi se što učinkovitije pristupilo rješavanju ove krize, trenutno na obradi satelitskih snimaka rade čitavi timovi stručnjaka iz Francuske, Njemačke, Japana, SAD-a, UN-a.

Posebnu opasnost predstavlja širenje radijacije iz nuklearne elektrane Fukushima. Stručni timovi trenutno pokušavaju osposobiti sustav za hlađenje nuklearnih reaktora koji je zbog potresa ostao bez električnog napajanja. Kao podrška glavnom sustavu napajanja služe dizel agregati koji se automatski aktiviraju prilikom pada glavnog sustava, međutim i oni su prestali raditi usljed prodora vodenog vala. Radnici na terenu neprekidno pokušavaju osposobiti sustav hlađenja ali za sada su samo djelomično uspješni. Nakon što je u reaktoru 6 proradio dizel generator, a u reaktoru 5 i pumpa za hlađenje, jučer je objavljeno kako u reaktoru 3 ponovno raste pritisak. Stoga će se vjerojatno ponovno morati početi ispuštati radioaktivni plin u atmosferu kako bi se smanjio pritisak.

Za sada nitko ne može pouzdano reći kako će se i kada završiti nuklearna kriza u Japanu, unatoč nadljudskim naporima radnika od koji šestorica već pati od visokog stupnja izlaganja radijaciji. Možemo se samo nadati kako u dogledno vrijeme neće biti velikih potresa i tsunamija.

U međuvremenu će praćenje satelitskih snimaka i mjerenja biti ključni stvaranju strategije za obnovu uništenih naselja na japanskoj obali.

Satelitska istraživanja će također pomoći znanstvenicima u dobivanju novih saznanja o budućim geološkim prijetnjama za koje će trebati osmisliti učinkovitije sustave upozorenja i obrane.

prodor plimnog vala u naseljena područja

Dinko Brautović, 21.3.2011