Lansiran novi rover na Mars

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Curiosity tijekom izrade u laboratoriju. Izvor: NASA

Jučer (26.studenog, op. ur.) je lansiran najmoderniji rover u povijesti astronautike, vrijedan 2,5 milijardi dolara. Mars Science Laboratory, popularno nazvan Curiosity, (Radoznalost), pomoću rakete Atlas V je krenuo iz vojne baze Cape Canaveral na Floridi prema "Crvenom planetu" na čiju bi površinu trebao sletjeti 12. kolovoza 2012. Slijetanje rovera dugačkog 3 m i teškog 850 kg izvršit će se novom metodom nazvanom zračna dizalica. Odabrano mjesto slijetanja je 154 km širok i preko 3 milijarde godina star krater Gale u čijem se središtu nalazi brdo visoko 5 km. Snimci satelita MRO koji već 6 godina orbitira oko Marsa pokazuju da je na tom mjestu nekada bilo tekuće vode.

Glavni cilj ove misije je potraga za uglikovim spojevima – građevnim blokovima života, kao i saznanje o tome jesu li na Marsu ikada postojali (ili još postoje) uvjeti za razvoj bakterijskogživota. Ako istraživanja pokažu da jesu, to će predstavljati buduću vodilju u potrazi za životom na Marsu u nadolazećim misijama.

Ohrabreni vrlo uspješnim misijama Phoenix, te Spirit i Opportunity (roveri blizanci koji će uskoro proslaviti osmu obljetnicu boravka na Marsu), NASA-ini su stručnjaci izradili još veći i moderniji robot–rover veličine prosječnog automobila. Mars Science Laboratory, nazvan Curiosity, opremljen je instrumentima koje stručnjaci nazivaju "state of the art" u znanstvenom smislu ili "posljednja riječ tehnike". To su prije svega vrlo precizne kamere i spektrometri za određivanje kemijskog sastava uzoraka Marsovog tla, detektori EM zračenja, te postaja za praćenje vremenskih i atmosferskih uvjeta (tlak, vlažnost, UV zračenje na površini, brzina i smjer vjetra i temperatura). Za razliku od Spirita i Opportunityja koji buše Marsove stijene pomoću brusilice, Curiosity će ispaljivati pulsirajući snop laserskih zraka kako bi ispario uzorke Marsovih stijena, usljed čega će doći do stvaranja plazme – ekstremno vrućeg ioniziranog plina. Mjereći sastav plazme, roverov će spektrograf moći detektirati kemijski sastav i mikrostrukture u stijenama. Laser će se moći koristiti na udaljenosti od 1 do 9 m. To će omogućiti istraživanje manje pristupačnih mjesta što nije slučaj kod Spirita i Opportunityja.

Precizna kamera također može prikazati 5 do 10 puta manje uzorke nego što mogu kamere dvaju rovera blizanaca.

Curiosity će dobivati pogon pomoću radio-izotopnog generatora (slično kao letjelica Cassini – Huygens) pretvaranjem topline dobivene prirodnim raspadom plutonija-238 u električnu energiju. Na taj će način Curiosity imati konstantan izvor energije i neće ovisiti o Sunčevoj svjetlosti, godišnjem dobu, te nagibusolarnih panela kao npr. lander Phoenix ili roveri Spirit i Opportunity.

Mjesto slijetanja je dugo i pomno odabirano. Pri tome su ključnu ulogu imali snimci satelita Mars Reconaissance Orbiter (MRO) i Mars Odyssey koji zajedno sa ESA-inim Mars Expressom već godinama orbitiraju oko Marsa. Na kraju je odabran 154 km široki krater Gale koji se nalazi 4 stupnja južno od Marsovog ekvatora. U krateru se nalazi veliko brdo sačinjeno od slojevitog materijala čija je starost pomoću MRO-ovih instrumenata procijenjena na oko 2 milijarde godina. Podrijetlo tog materijala je nepoznato, a neki znanstvenici (temeljem mjerenja Mars Odysseya) pretpostavljaju kako se radi o erodiranim ostacima sedimentnih naslaga koje je u prošlosti nanosila voda. Središnji vrh brda visok je više od 5 km.

Način na koji će Curiosity sletjeti također predstavlja novost. Prvi dio slijetanja sličan je načinu na koji su sletjeli Spirit i Oportunity: ori ulasku u atmosferu (brzinom od 20.000 km/h), na visini od 125 km rover će od pregrijavanja biti zaštićen toplinskim štitom. Potom će se razviti padobran koji će usporiti poniranje, nakon čega će se rover odvojiti od toplinskog štita. Nakon toga će se upaltiti retro-rakete koje će dodatno usporiti pad.

Za razliku od Spirita i Opportunityja koji su se u ovoj fazi slijetanja nalazili unutar zračnih jastuka, Curiosity će pomoću tzv. zračne dizalice mekano sletjeti na površinu. Curiosity će se kretati pomoću vrlo fleksibilnih kotača i moći će razviti brzinu do 90 metara na sat.

Predviđeno je da misija potraje nekoliko godina.

Dinko Brautović, 27.11.2011

preuzeto sa http://www.aad.hr