Putovanje kralja saksonskoga po delmatinskoj derxavi

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Friedrich August II ili punim imenom Frederick Augustus Albert Maria Clemens Joseph Vincenz Aloys Nepomuk Johann Baptista Nikolaus Raphael Peter Xavier Franz de Paula Venantius Felix. Grb Saksonije korišten od dolaska Kuće Ascania na mjesto vojvoda 1180.

Dalmacio zemljo ponosita!

Evo tebi zvezde iz Severa

Sjajna zvezda, moja ti je vera,

Ҫak k mejašim tvojim zrake hita.

Eto ti je hladom po verh gore ,

Dedovino moja, ime krasno:

Svih vekovah sjala ti si jasno,

Kano iztok vatrom bele zore.

Saksonie zvezda otud sjaje,

Dalmacii našoj sledi pravo.

„ Mila, zemljo! da si opet zdravo"

Lepu pozdrav zvezda tebi daje.

Svetla zvezda Frideriko Bane

Iz daleka jutros k nami sajde:

Netom mesec za berdašce zajde,

Sunce granu eto na sve strane.

Raste svukud naše gore cvetje,

Loza, boxje pivo, maslinica:

Belo xito , zlatna naranҫica:

Jer je sladko kod nas pramaletje.

Kninu 1.) tverdi, uznosito ime,

Dresd-ski goste k tebi najpri dojde:

Kroz varoše tvoje kada projde

Slavu stixe: slava nam je svime.

Derniš 2.) grade, naša diko slavna,

Kakvu slavu stixe i ti danas:

Tvoja slava, ona jest i za nas.

Medju nama ostati che stavna.

Odkada je Visovac 3.) na vodi,

Višu slavu nije zadobio,

Nego kad je putnika gostio,

Gdeno kralju staše u slobodi?

Višovaҫku slavnu Mati ovu

Snixno kralju pozdravio biše:

Svaku milost po njoj zadobiše

Svikolici kad ju serdecm zovu.

Skradin beli 4.) i ti ҫestit osta,

Jer u tebi kralju stanovaše:

Kadno stupi na tvoje mejaše

Ti podviknu „ Вохе ! xivi gosta ".

1.) Na 5. meseca Lipnja t. g. dojde najpri u Knin, izhodeehi iz Like, Njihovo Veliҫanstvo kralj Saksonski, gde uzamši obed u kuchi Gosp.Vujatovicha, bijaše prosledilo svoje putovanje preko bojnoga polja Kosova.

2.) Isti dan s mrakom prešavši Njihovo Veliҫanstvo u Derniš dostojalo se je ostati na konaku kod Gosp. Buratti'a sudca, i jutrom sledechi dan, ode preko Miljevacah.

3.) Danas , 6. istoga meseca, sajde Njihovo Veliҫanstvo pohvaljeno na Ronski Slap, gde ušavši u brodicu dostojalo se je s velikom pomnjom obachi zamerito vodopadanje (La Cascata di Slap,) od kud prosledivši na posve ugodnu i tihu vremenu stupi ҫestito devetoga doba jutrom k manastiru Visovcu na obtoku Kerҫkomu, gde ušavši u cerkvu, i uҫinivši preduboki poklon i molitvu vruchu, i pozatim teke opoҫinuvši, sajde blagi kralj slušati S. Misu s najzameritiim bogoljubstvom, koja doveršivši bi mu prinešen doruҫak. Za tim izajde Njihovo Veliҫanstvo izviditi izokola što mu se cinjaše zameritie i vrativši se sede obedovati pervoga doba po podne , i ҫetvertoga ode videti vodopad kod Skradinskih mlinicah.

4.) U kuchi Gosp. Roxe bi mu pripravljen konak istu večer, gde dojde po velikoj kiši.

Benkovac 1) se i Vrana sad diҫe,

Jer prohodi tuda Frideriko

Dalmacio naša stara diko;

Tvoje ime slavu višu steҫe.

Al ne manje i Karin 2) se slavi

Kad mu Putnik kroz dubrave stupi,

Gde se verni narod tada skupi,

Za pokazat serdca poklon pravi.

Obrovacki vredni kraišnici, 3)

Lepu slavu i vi dostigoste,

Kad vam priđe Previsoki Goste

Diҫi te se danas svikolici. 

Kuda godir Bane prohodjase 

Naš mu narod harna serdca spravlja

„Вохе хivi Njega " svak pozdravlja;

Duge dneve daruj — nazivljaše.

Taku pozdrav i pervlje on ҫuše,

Kad pohodi našu Dalmaciju 4)

Svud barjaci pred njim se razviju,

Povetarce hladno dokle puše.

Obiҫajno naši Dalmatinci

Krunu slave pletu, ljubv кахu;

Nit nad serdea ljubav ҫinu draxu

(Kano naši stari) ҫine sinci.

Derxava je i od sebe slavna

Dalmacia naša zamerita:

Eto xude od svud Bani svita

Dalmaciu videt još odavna.

Da si zdravo dedovino moja,

Dalmacio svukud proglašena;

U teb' cvate ruxica rumena,

Sjajna Zora slavska cherca tvoja.

Bilješke:

1) Dojde na Benkovac na 7 reҫenoga meseca, odkle dobrostivi kralj pojde videti Vranu, gde ostavši pri obedu kod gosp. Borelli'a, vrati se na Benkovac, odkud prosledi svoj put i dobru zdravlju.

2) Radi kratkosti vremena nemogaše Njihovo Veličanstvo obachi manastir Karinski gde bijaše došlo isti dan. Sasvim tizim dragovoljno se je dostojalo uzeti napitje lemunade; i dignuvši slikovanje reҫenog manastira, prosledi.

3) U Obrovcu uҫini naš Previsoki gost poslednji svoj konak u kratkomu pohodjenju Dalmatinskih nekoliko mestah, odkle sutra dan na 8 reҫenoga Lipnja na osvet nedelje prosledi preko Velebicha svoj put.

4) Godine 1838 biaše se dostojalo Njihovo veliҫansto pervi put pohodit našu Derxavu, i u toj okolovini lepu uspomenu svoga blagodarstva izvolilo ostaviti. Вохе poxivi ovoga neumornoga putnika Dresd-skoga, i nadodaj mu duga leta, skupa s Njegovim Pratiocim, koji našu Dalmaciu uznose po svud, i njezinu Zoru proglasuju s poštenjem.

Verdoljak

Ovaj tekst je objavljen u Zori Dalmatinskoj, br. 28., od 14. Lipnja 1845.g.

Kritičari revni, nemojte ozbiljnost ovoga teksta, pjesme, mjeriti današnjim kriterijima. To je bilo vrijeme buđenja, stoga i ugroženosti hrvatskog identiteta. Vrijeme traženja jedinstvenog hrvatskog jezika.

Kao što sam vam najavio u http://grad-knin.net/blog/hrvatska/kuca-krvavica-spomenik-kulture-u-kninu/, ovo je članak o boravku kralja saksonskoga u Kninu. Prema bilješci 1, ručao je u kući Vujatovića. Prema neprovjerenim podacima to je danas kuća Krvavica. 

Tražio sam dodatne podatke o ovom posjetu, pri čemu sam sigurno puno toga previdio. Uglavnom, o ovom uglednom gostu u Dalmaciji, 1845., inače se jako malo pisalo. A o njegovu boravku u Kninu još manje. Zato, ako znate više nego što ovdje piše, podijelite sa nama.

Zanimljivo je to, što je Friedrichu Augustu II, ovo drugi boravak u Hrvatskoj. O njegovom prvom boravku, 1838., na nama bliskim prostorima, piše Krešimir Čvrljak u Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. O njegovom tadašnjem eventualnom boravku u Kninu, tom prilikom, ne kaže ništa.

Saksonija, Friedrich August II?

Vojvodstvo Saksonija se sastojala od zemalja u kojima su živjeli saksonci u sjeverozapadnom dijelu današnje Njemačke, prije svega današnjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saksonija kao i Vestfalije i zapadnog dijela Saksonije-Ahnalta, odnosno područja koje ne odgovara današnjoj njemačkoj pokrajini Saksonija.

Sveto Rimsko Carstvo je ukinuto 1806. Elektor Saksonije, saveznik Napoleona I, preduhitrio je to ukidanje postavši vladarom nezavisne Kraljevine Saksonije 1806.

Friedrich August II (Dresden, 18 May 1797 – Brennbüchel, Karrösten, Tyrol, 9 August 1854), pripadnik Wettinske dinastije. Bio je najstariji sin Maximiliana, princa Savojskog, šestog i najmlađeg sina elektora Friedricha Christiana i njegove prve žene Caloline of Bourbon, parmske princeze. Vladao je 1836.-1854.

Literatura:

google

ČVRLJAK K., Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. 

miro