Krka i okolni plato

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Sastavci. Butišnica i Krka u Kninu

Rijeka Krka je zaštićena u nekoliko kategorija. Dio (10900ha), kao nacionalni park, krajolik donjeg toka Krke kao značajni krajobraz (3025,45ha), krajolik gornjeg toka Krke kao značajni krajobraz (262,5ha). Uz to, rijeka Krka je proglašena područjem važnim za ptice. Zemlja kandidat za pristup EU obavezna je izraditi nacionalnu ekološku mrežu koja je temelj NATURA 2000 (ekološka mreža EU) koja predstavlja provedbu dva glavna propisa EU u području zaštite prirode: Direktive o pticama i Direktive o staništima.

Temeljem Direktive o pticama svaka zemlja članicaEU mora utvrditi i prikladno zaštititi područja važna za ugrožene ptičje vrste navedene u Dodatku I. te za redovite ptice močvarice. Do takvih područja dolazi se određenom metodologijom koja zahtijeva dobro poznavanje statusa svake pojedine vrste, njezine brojnosti, rasprostranjenosti i važnih područja. Odabrana područja važna za ptice iz Dodataka I. (tzv. SPA – Special Protection Areas – Područja posebne zaštite) postaju dio ekološke mreže NATURA 2000.*

Važna područja (IBA) za ptice određuju se BirdLife International postupkom. Za Evropu je određeno 20 kriterija. Za IBA područja određuje se međunarodna važnost na tri razine: globalnoj (A), evropskoj (B), EU (C). Važne populacije su one, koje čine najmanje 1% udjela na nekoj od razina. IBA kriterijima je dodan nacionalni kriterij ( N ). Prema tom kriteriju, područje je nacionalno važno ako na njemu redovito boravi 1% nacionalne populacije neke od vrsta iz Priloga 2. (vidi lit.). Na ovaj način je određeno 39 važnih područja za ptice u Hrvatskoj i jedno prema nacionalnim kriterijima.

Ptice iz Dodatka I Direktive o pticama u Hrvatskoj redovito obitavaju kao gnjezdarice (G), preletnice (P) i zimovalice (Z).

Od kriterija za određivanje IBA područja u Evropi, za Krku i okolni plato, relevantni su B1iii, C2, C6 kriteriji.

Europski kriteriji B1. Druževnost. Biii. Na lokalitetu boravi ≥1% preletničke ili druge odijeljene populacije ostalih druževnih ptica.

EU kriteriji 

C2. Koncentracija vrsta ugroženih na razini EU. Na lokalitetu redovito boravi ≥1% preletničke populacije ili EU populacije ugrožene na razini EU (vrste navedene na Dodatku I. Direktive o pticama)

C6. Vrste ugrožene na razini EU Lokalitet je jedan od 5 najvažnijih u europskoj regiji (NUTS regija)* za vrstu ili podvrstu ugroženu na razini EU (vrstu koja je navedena u Dodatku I. Direktive o pticama)

U donjem tekstu su navedena najvažnija staništa, odn. ona koja koriste kvalifikacijske vrste. One, zbog kojeg su Krka i okolni plato uvršteni u ekološku mrežu.

Kod gnijezdećih populacija veličina (procjena) populacije navodi se u broju parova (ili broju pjevajućih mužjaka), a kod zimujućih i preletničkih populacija u broju ptica.

Osim kvalifikacijskih vrsta, na ovom području obitavaju i vrste iz Dodatka I, ali ne zadovoljavaju kriterije za kvalifikacijsku vrstu.

Rizično područje (kriterij od značaja za Krku i okolni plato): razlozi ugroženosti će uzrokovati dugoročni trend sporog pada populacije jedne ili više kvalifikacijskih vrsta. Stoga je realno očekivati da će, ukoliko se razlozi ugroženosti ne otklone, u skoroj budućnosti područje preći u ugroženo.

Krka i okolni plato

Vrlo raznolika riječna staništa od brzog toka rijeke sa strmim obalama i nešto šljunkovitih sprudova (gornji tok Krke), riječnim jezerima (Visovačko jezero) i bočatim ušćem rijeke (nizvodno od Skradinskog buka, uključujući Prukljansko jezero. Klanci Krke i Čikole obiluju visokim i prostranim stijenama i brinama, a uz rijeke postoje i polja s obradivim površinama i travnjacima (suhim i vlažnim). Močvarna staništa su dobro razvijena u plitkim uvalama oko Visovačkog jezera i na ušću Guduče. Vrlo su dobro razvijena staništa kamenjarskih pašnjaka (najveća populacija velikih ševa u Hrvatskoj) i mladih submediteranskih šuma na platou iznad rijeke. Većina tih tipova staništa najbolje su razvijena uz granice i izvan granica Nacionalnog parka Krka. Stoga područje nije ograničeno samo na površinu NP-a već i na široko područje okolnog platoa.

Staništa: slatkovodne stajaćice, tekućice, suhi i mezofilni travnjaci, vegetacija vodenih rubova, pašnjaci, usjevi, napuštena polja.

Udio tipova staništa: 65% mediteranski suhi travnjaci, velikim dijelom zarasli grmljem 15% šume i šikare medunca 10% intenzivno obrađivane poljodjelske površine 3% vodena i močvarna staništa 7% ostala staništa (mozaici kultiviranih površina, kulture običnog i crnog bora i dr.)

Status zaštite područja: dijelom zaštićeno – Nacionalni park Krka (i značajni krajobraz, op.ur.).

Koordinate (središnje): N 43°55’11’’ E 15°32’47’’

Veličina područja: 108.887 ha

Kriteriji: B1iii, C2, C6

Ocjena ugroženosti područja: rizično.

Glavni razlozi ugroženosti područja: odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, turizam i rekreativne aktivnosti, lov i krivolov izvan NP-a, preveliko crpljenje vode, izgradnja visokih energetskih objekata (vjetroelektrana i dalekovoda) u neposrednoj okolici područja. Glavne mjere zaštite područja: poticanje tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva; regulacija turističko-rekreativnih aktivnosti; reguliranje lova i sprečavanje krivolova na području izvan NP; hidrološka stabilizacija i smanjenje crpljenja prevelikih količina vode; pažljivo planiranje izgradnje visokih objekata (osobito vjetroelektrana i dalekovoda) u neposrednoj okolici područja.

Ostale vrste s Dodatka I: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), čapljica voljak (Ixobrychus minutus), bukavac (Botaurus stellaris), zmijar (Circaetus gallicus), eja močvarica (Circus aeruginosus), eja strnjarica (Circus cyaneus), prugasti prao (Hieraaetus fasciatus), suri orao (Aquila chrysaetos), bjelonokta vjetruša (Falco naumanii), mali sokol (Falco columbarius), sivi sokol (Falco peregrinus), ćukavica (Burhinus oedicnemus) – na Pokrovniku, ušara (Bubo bubo), leganj (Caprimulgus europaeus), vodomar (Alcedo atthis), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), ševa krunica (Lullula arborea), primorska trepteljka (Anthus campestris), crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon), voljić maslinar (Hippolais olivetorum), rusi svračak (Lanius collurio), vrtna strnadica (Emberiza hortulana).

*Napomena: naglašeni tekst je preuzet iz literature.

Gornja fotografija prikazuje Sastavke, utoku Butišnice u Krku u Kninu.

Literatura

Dragan Radović, Jelena Kralj, Vesna Tutiš, Jasminka Radović, Ramona Topić, Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb, 2005.

miro