Karamarko zabranio otkrivanje spomenika srpskim žrtvama…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Na spomen-ploči su 34 imena, mahom Srba stradalih u Oluji 1995. godine, ali i nekoliko njih koji su poginuli 1991. i 1992. godine.

Rješenjem ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka zabranjeno je održavanje za nedjelju najavljenog komemorativnog skupa i otkrivanje spomenika poginulim srpskim žrtvama, Golubićanima, u razdoblju od 1991. do 1995. godine u porti pravoslavne crkve Sv. Stefana u Golubiću.

Procjena je resornog ministra da bi održavanje skupa vjerojatno dovelo do značajnijeg uznemiravanja građana i remećenja javnog reda i mira, pa je tom mjerom otklonjena opasnost od većih incidenata i nemira na tom širem kninskom području.

Osim toga, Državna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ustanovila je, doznali smo, da je građevina, odnosno prostor na kojem je sagrađen spomenik najvećim dijelom u državnom vlasništvu te nema dozvole i potrebne suglasnosti za podizanje.

U Golubiću kod Knina postavljen je spomenik srpskim žrtvama, Golubićanima poginulim u ratu od 1991. do 1995. godine. Na spomen-ploči su 34 imena, mahom Srba stradalih u Oluji 1995. godine, ali i nekoliko njih koji su poginuli 1991. i 1992. godine.

Spomenik i spomen-ploča u sjećanje na poginule postavljeni su ispred mjesne pravoslavne crkve sv. Stefana u Golubiću, a na komemorativni čin, u nedjelju, 2. listopada, navodno su pozvani, uz državne uglednike i crkvene velikodostojnike, potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca i episkopa dalmatinskog, vladiku Fotija, i lokalni kninski i županijski dužnosnici.

No, i prije otkrivanja, spomen-obilježje izazvalo je brojne kontroverze, nedoumice, političke i etičke dvojbe, pa i otvoreni revolt, osobito hrvatskih branitelja. Intervenirala je čak i građevinska inspekcija te postavila ploču sa zabranom gradnje objekta zbog niza nepravilnosti i neishodovanih dozvola.

Pitanja oko kojih se uoči svetostefanskoga najavljenog otkrivanja kontroverznog spomenika lome koplja jesu: tko su, kako su, kad i gdje ove žrtve pale? Jesu li to civili stradali u vrijeme operacije Oluja 1995. godine i prije nje, ili su među njima i pripadnici krajinske paravojske koji su se tijekom četverogodišnjeg rata borili protiv Hrvatske i njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta?

Na to pitanje zasad nema pouzdanog odgovora, ali i samo saznanje da je baš u Golubiću tijekom rata ratni zločinac Dragan Vasiljković, zvani Kapetan Dragan, vodio obučni centar krajiških specijalaca, mnogima diže kosu na glavi.

- Svaka žrtva zaslužuje pijetet, svaka smrt je teška i mi poštujemo svačiju tugu - kaže Ante Anić Kremić, predsjednik Koordinacije kninskih (braniteljskih) udruga iz Domovinskog rata.

- Ali - dodaje Anić Kremić - sve govori da 34 poginula Golubićana nisu isključivo civilne žrtve, ako ništa, bar ne oni što su stradali 1991. i 1992. godine, a i takvih je na spomen-ploči nekoliko. Gdje su ti ljudi poginuli 1991. i 1992. godine - u Golubiću ili na teritoriju Republike Hrvatske? Dozvolit ćete, ako se radi o pripadnicima paravojnih krajinskih postrojbi, a neslužbeno imamo takve informacije, to je presedan u svijetu. Znate li primjer da je i u jednoj državi podignut spomenik onima koji su tu istu državu rušili, borili se protiv njezinog suvereniteta i teritorijalnog integriteta? - govori kninski branitelj Ante Anić Kremić.

Kontroverzni spomenik u Golubiću rezultat je inicijative Udruženja porodica poginulih i nestalih iz “krajine” kojemu je predsjednik Čedomir Marić. Kako smo saznali od njegova brata u Golubiću, 115 obitelji koje su u ratu izgubile nekog svoga, bilo da su ubijeni ili nestali, dobrovoljnim prilozima su financirale izgradnju spomen-obilježja, u skladu sa svojim mogućnostima. Ne vide ništa sporno u tome, uostalom, kaže Marić, bila je tu i policija, pregledala spomenik, nitko nije našao ništa problematično, jer svatko ima pravo odati počast svojim poginulima.

Čedomir Marić je još uvijek u beogradskom izbjeglištvu, gdje uređuje časopis “Suza”, namijenjen izbjeglim “krajišnicima”. I sam je izgubio sina u ratu, i stalo mu je da se njegova žrtva, zajedno s ostalim, primjereno obilježi. A prema riječima kninskog vijećnika Đure Rusića (DPS), Marićev je sin u Oluji zatečen u Domu tadašnje jugovojske i dugo nitko nije znao što se s njim dogodilo, kakva mu je sudbina. Tek godinama kasnije, među ekshumiranim tijelima, nađeno je i njegovo...

Kninski nezavisni kandidat za dogradonačelnika (izbori su 6. listopada) Boško Kablar drži da je i u ovu komornu priču uključena politika, da je inicijativa za spomenik “uvezena” iz Beograda i da ga je s najvećom donacijom podržao nesuđeni SDSS-ov kandidat za dogradonačelnika Knina Velimir Mišo Bubonja, računajući i na tom spomeniku zaraditi političke bodove, makar kod Golubićana - smatra Kablar.

Tomislav Vrdoljak, zamjenik kninske gradonačelnice Josipe Rimac, poziv ima na stolu, ali nije siguran da će otići u Golubić u nedjelju. O konotacijama spomenika ne želi govoriti, a slično reagira i šibensko-kninski župan Goran Pauk:

- Znam za komemoracije u Varivodama i Gošiću, a o Golubiću ništa, niti sam dobio poziv. To je očito neka privatna inicijativa i, ako je spomenik nelegalno postavljen, to je stvar za komunalne redare, i tako ja na to gledam!

urednik

više na: http://www.tvrdjava-knin.hr