Gospodarstvo Knina i Prostorni plan

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

najprije more, a Zagora kad dođe na red

     Kao što sam naveo u prethodnim tekstovima, za mnoge teme za koje je zainteresiran Plan ili koje interesira Plan, nisam dovoljno stručan da bih o njima raspravljao onako kako bih to htio. Ne želim se postaviti u ulogu sveznalice, ali želim da iskoristimo svoje građansko pravo učešća u raspravi o razvoju prostora na kojem živimo.

     Prva tema po redu kojeg se drži Plan je gospodarstvo. Mnogo toga se može zaključiti prema onome što je napisano i po onome što nije. Mene iritira način na koji Plan tretira pojedine gospodarske djelatnosti i županijska područja. U poglavlju 1.2. Ocjena stanja, mogucnosti i ogranicenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje je dio koji se odnosi na gospodarstvo (str.26). Konstatira se da "turističko gospodarstvo i potencijal turistickih odredišta i osnovna turistička ponuda na obalnom podrucju nisu inicirali i razvitak turističke ponude u zaleđu". Iz tog zaključujem da to vrijedi za ukupno gospodarstvo zaleđa.

     Plan preferira turizam kao najvažniju gospodarsku djelatnost. S obzirom da se turizam u Županiji događa u primorskom dijelu, slijedi zaključak da na taj način, posredno, Plan preferira gospodarstvo Primorja. Razumljivo je to što kad razgovaramo o turizmu, podrazumijevamo more, brodove, uglavnom turizam vezan uz more i nešto malo uz nacinalni park Krka. Ali, otkako je Hrvatska, suverena i samostalna država, učinjeni su minimalni ili skoro nikakvi pomaci u tom nama tradicionalnom razumijevanju turizma. Nešto malo na području seoskog turizma, za koje bi se prije reklo da su iznimke koje potvrđuju pravilo.

     Službena politika onih koji kreiraju uvjete razvoja gospodarstva, turizma, još žive u svojim svjetovima starih vrijednosti. Je li to tek isprazno kritizerstvo?

     Pa pogledajte kako ta politička elita (politika ima veliki utjecaj na aktivnosti oko Plana) tretira gospodarske mogućnosti iznimnog prostora u čijem središtu ili odmah do njega živimo. Mogućnosti Dinare, Šarenih jezera, Krke, ako se i spominju, to je navedeno usput i uopćeno. Ovdje sam 15 godina i svaki put kad bih otišao autom Napoleonovom cestom put Kijeva ili možda uz Dinaru, riskirao sam lom osovine, probušen lonac auspuha ili nešto slično. Ma što s autom, ne možete to ni biciklom. Na koji način pokazati, ili nešto još ambicioznije, to što imamo, prosječnom turistu.

     Ukucajte na Google, pojmove krka ili dinara i što ćete dobiti? Osim sistematskog pristupa internetu od strane nacionalnog parka "Krka" ili otoka Krka, svi ostali djeluju kao pojedinačni pokušaji zaljubljenika u prirodu. Stravični potencijali interneta u ovom smijeru za Krku i Dinaru nisu ni načeti. Ima to i svojih prednosti, Dinara i Krčić će nam još dugo ostati čisti i prepušteni samo istinskim zaljubljenicima.

     Isti problem se ponavlja u 3. Planu prostornog uređenja, 3.3. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora, 3.3.2. Područja za izgradnju izvan naselja, Prostori ugostiteljsko - turističke namjene. U tablici 10. raspored turističkih zona..., navedeni su samo naselja u primorskom dijelu županije. Na kraju poglavlja (str. 35) spominje se "razvoj tzv. seoskog turizma", ali opet uopćeno bez vizije.

     A onda bum, u Prostori športsko - rekreacijske namjene, "nova golf igrališta". Svjedoci smo žestokih rasprava u ocjeni njihove opravdanosti. Što ja, koji golf lopticu nisam nikad ni držao u ruci, mogu kazati o golf igralištima? Golf me ne interesira ni najmanje. Interesira me sudbina prostora namijenjena golfu. Meni golf teren djeluje kao sterilna ledina. Kao prepisana lekcija. Dugoročno gledano, prepisivanje nikome nije donijelo uspjeh. Tolike količine vode potrošene da bi se natjerivala loptica po travi zelenoj. Pogledajmo Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta Brkač (dolina Mirne u Istri): negativan utjecaj na tradicijsku arhitekturu i i krajolik; negativni utjecaj na prirodu i bioraznolikost; utjecaj na tlo, podzemne i površinske vode (količina pesticida pri održavanju golf igrališta je tri puta veća nego u poljoprivrednoj proizvodnji). Koliko je je to u skladu sa održivim razvojem? Ne znam. Znam nešto drugo.

    Turistički djelatnici nas već desetljećima uvjeravaju kako nije dovoljno prodavati more, pijesak i sunce. I mi našli golf, a prebogata hrvatska kulturna baština tone u zaborav jer je lakše prepisivati nego pronalaziti nova marketinška rješenja. Ovim zalazimo u drugu temu i drugo područje ljudske aktivnosti, zaštitu prirodnih vrijednosti. O tome drugom prilikom.

    Građani i građanke Knina, Hrvatske i Svijeta, posjetitelji Portala, komentirajte ovaj članak ili bilo koju temu u Komentare ispod teksta ili na mailto:redakcija@grad-knin.net ili na http://grad-knin.net/forums. Surađujte na Portalu.

    Autor.miro