Tintorov mlin na Radljevcu

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Tintorov mlin

Mlinica je prizemnica građena od nepravilnog priklesanog kamena. Krovište je na dvije vode s pokrovom od kamenih ploča s otvorom za dim od podignute ploče. Ulazna vrata su na južnoj strani. U širini zida vodenice je okvir za vrata od drvenih greda s rasteretnim lukom izvedenim od grede. Prema istoku su dva prozora malih dimenzija s drvenim okvirima. U mlinici su dva mlinska kola. Žlice su željezne. Voda nakon prolaza preko željeznih žlica ispod mlina prolazi kroz kanal iznad kojeg je lučni otvor na kome je temeljni zid mlinice. Na sjevernoj strani mlinice je izgrađena kuća za smještaj korisnika mlina. Kuća je imala jednostrešan krov od kamenih ploča koji je urušen. Mlinica ima ambijentalnu vrijednost i spomenik je narodnog graditeljstva.

Gornji tekst je sažetak opisa iz Rješenja o zaštiti iz 2009., iz Registra kulturnih dobara RH. Opis su izradili konzervatori Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

U Rješenju Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Splita, od 1976. ima još zanimljivih podataka:

Pačetvorinastog je tlocrta, orijentirana istok-zapad, građena od kamena grubo pritesanog, sa krovom na dvije vode pokrivenim kamenom pločom, na kojem je odvod za dim kroz odignutu ploču. Na južnom pročelju su ulazna vrata i jedan prozorčić sa drvenim kapcima.

U mlinici su dva mlinska kola, ognjište u razini, drveni krevet, gdje mlinar boravi onih dana kada ima mnogo posla pa mlin radi danonoćno. Uz sjeverni zid je kamena postaja „pozid“ za odlaganje vreća sa žitom.

Sa zapadne strane uz mlinicu je teza – kamena zgrada sa jednostrešnim krovom (koji je danas urušen) u kojoj bi pomliovci ostavljali stoku. Pred mlinicom je ograđeni vrt.

Sve zajedno čini cjelinu hidroetnološke naprave koja je sačuvala svoj prvobitni oblik i funkciju, a u Plavnom je jedina mlinica koja još radi i kojoj su sačuvani svi dijelovi.

Nadam se da će vam mogućnost boljeg uvida u povijest prostora i ljudi koji žive na njemu pružiti zadovoljstvo kao i meni.

Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net .

miro