Kralj Zvonimir, samostan sv. Marije, Knin 1087.god.

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Crkva i samostan sv. Marije u Zadru (fotografija sa wikipedie)

1087., 8. listopada. U Kninu.

Kralj Zvonimir potvrđuje samostanu sv. Marije u Zadru, prava koje mu je dao njegov prethodnik kralj Krešimir.

Et ego Suynimir, rex Croatie Dalmatieque, tibi abbatisse Cicke regali iure tuoque monasterio sancte Marie eandem, quam precessor meus Cresimir rex,1 subscribo libertatem firma perpetuitate Laurentii archiepiscopi laudatione. Petrus, Chroatensis episcopus, laudo. Iohannes, abbas sancti Bartholomei, laudo. Firminus, Nonensis episcopus, laudo. Et alii episcopi et comites laudantes confirmauerunt. Confirmatio ista dana abbatisse Cicke in Teneno in festiuitate sancti Dimitrii anno domini millesimo octogesimo VII^e.

Isprava kralja Zvonimira objavljena u Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, I, listine godina 743.-1100., pod red. br. 146., str. 186-187, ur. Marko Kostrenčić, u izdanju Izdavačkog zavoda JAZU, Zagreb, 1967.

Ispravu kralja Krešimira (IV), od 25. prosinca 1066. pod red. br. 74, na str. 102. vidi u Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, I, listine godina 743.-1100., ur. Marko Kostrenčić, u izdanju Izdavačkog zavoda JAZU, Zagreb, 1967.

O ovim ispravama kraljeva Petra Krešimira IV i Zvonimira, piše Šišić Ferdo u Priručniku izvora hrvatske historije (Zagreb, 1914., str. 537-538):

„Kako sam već kazao, zadarski samostan sv. Marije osnovala je god. 1066. Udovica Čika, rođakinja hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. Još iste godine 1066., na sam Božić, izdao je u Šibeniku kralj Petar Krešimir novoosnovanom samostanu ispravu, kojom mu daje „kraljevsku slobodu“, to jest, on uze isti samostan u zaštitu protiv svakoga, koji bi mu htio štete nanijeti; ovu pak štetu ima počinitelj „u četverostrukoj vrijednosti vratiti samostanu“, a inače još „potpada kraljevoj pravdi (t.j. sudu) sa svime što ima“. Kralj Petar Krešimir IV izdaje ispravu „privoljom“ glavnih državnih velikaša, od kojih je sav tadanji hrvatski episkpat potpisan kao svjedok s rječju „laudo“ (= priznajem, t.j. potpisujem). Ispravu Petra Krešimira potvrdio je u Kninu 8. Oktobra 1087. Kralj Dmitar Zvonimir u istom smislu samo u nešto kraćoj formi. Ni obje ove listine nijesu nam se u originalu sačuvale, nego u prijepisu u već spomenutom samostanskom registru i to tako, da se jedna nalazi uz drugu (list 16. I 17.). Neposredno na ove dvije isprave naslanja se Kolomanova od god. 1102. S istim sadržajem, ali donekle izmijenjenim, kako su to nesumnjivo tražile radi tadašnjih prilika u Hrvatskoj same koludrice sv. Marije."