Hrvatski ban Nikola Seč, kraljevski Vlasi, Kninski kraj,…

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Keglević utvrda. Mokro Polje, Kninski kraj, 15. stoljeće

III. 1365. Martii 16. Tininii.

Ban Nikola Seč dariva kraljevskim Vlasima Pribanu, Ratku i ostaloj braći njihovoj kraljevsku pustu zemlju Vidče selo izmedju Keglja i Zrmanje uz uvjet, da služe u vojsci.

Noc Nicolaus de Zeech regnorum Dalmacie et Croacie banus memorie commendamus tenore presencium significamus (!) quibus expedit universis, quod nos consideratis fidelitatibus et fidelitatum preclaris meritis Pribani, Rathkoni, Dwdany, Woyhne et Maladeni filiorum Zylan. Olahorum domini nostri regis in regno Croacie sitis (!) et existen (cium), quandam terram regalem pretextu nostri banatus nobis pertinentem Wydchezelo nominatam inter possessionem Kegel et Zirmana existentem, nunc vacuam et habitatoribus destitutam, volentes populosam efficere, eandem secundum cursus antiquarum metarum, videlicet terris cultis et incultis, vineis, silvis, pratis, nemoribus, aquis, aquarumque decursibus, lapidibus, arboribus fructiferis et universis utilitatibus intra iustis metis diete terre et possessionis Wydchezelo habitis et existentibus modo quo supra ut premittitur pro fidelitatibus et opportunis servitiis eorundem eisdem Pribano, Rathkoni, Dwdano, Woyhne et Maladeno honoris titulo dedimus donavimus et contulimus tenendam, utendam, freuendam, gaudendam periter et habendam sine preiudicio iuris alieni talimodo, ut quicunque homines per adductionem dictorum Pribani, Rathk, Dwdani, Woyhne et Maladeni ad faciem dicte terre causa commorandi venirent et edificia facerent, a die adventus eorum in dictam terram usque ad terciam revolucionem annualem supra nominatam computando libertatis prerogativa perfruantur, ita ut per spatia trium annorum ipsis pro libertate assignatorum ab omni onere penitus sint exempti, elapsis autem trium annorum curriculis iidem homines in facie dicte terre residentes ea et eadem servicia ipsis Olahis impendere teneantur, prout alii ipsius contrate homines scilicet consimiles sunt facere consueti. Lidem vero Olahi de eadem possessione nobis et nostris successoribus more armigerorum et woytanis servire tenebuntur. Datum Tininii die dominico proximo post festum beati Gregorii pape anno domini millesimo trecentesimo sexagesimo quinto.

Ova isprava uvrštena je u regest isprave Kninskoga kaptola od 8. ožujka 1435. Vidi br. IX. ovoga zbornika.

Ova isprava je objavljena u KLAIĆ V., Acta Keglevichiana (1322.-1527.). Najstarije isprave porodice Keglevića do boja na Muhačkom polju, koju je objavio tadašnji JAZU u Zagrebu, 1917. u ediciji Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium vol. 42. U svom Predgovoru, urednik i autor, Klaić V. se osvrće na značaj i vrijednost tog zbornika isprava za područje Kninskog kraja, područja definiranog na ovim web stranicama:

„U ovom malom zborniku objelodanio sam oko sedamdeset isprava iz arhiva Jugoslavenske akademije. Te su isprave potekle iz arhiva grofova Keglevića, koji je pokojni grof Samojlo Keglević (+ 1882.) Akademiji prodao.

Isprave obasežu doba od god. 1322. (dotično 1358.) do boja na Muhačkom polju, te su zanimljive u gdjekojem pogledu. Naročito vrijede po tome, što rasvjetljuju krajeve oko rijeke Zrmanje od Zvonigrada do Obrovca, o kojima u srednjem vijeku inače ne znademo gotovo ništa. Suviše nam i objašnjuju odnose između hrvatskoga plemstva i doseljenih Vlaha još prije propasti kraljevstva bosanskoga i velikih seoba Vlaha iz turskih pokrajina u 16. i 17. stoljeću. Baš te isprave mogle bi pridonijeti da će se dosadanji nazori o porijeklu i narodnoj pripadnosti Vlaha znatno promijeniti.

…

… pokazuje, kako su se Keglevići iz svojega prvotnoga zavičaja k jugu od Velebita pod utjecajem jače sile polagano pomicali od juga k sjeveru, najprije u pounske i pokupske krajeve, onda u oblasti medju Savom i Dravom, dok napokon jedna grana njihova ne dopre do sjevernih krajeva kraljevine Ugarske. Po tome je povjesnica Keglevića kao neki prototip za sudbinu toliko hrvatskih plemenitih rodova, koji su doživjeli jednaku ili sličnu odiseju.“

Vj. Klaić

U svom Predgovoru V. Klaić najavljuje, a ispravama koje slijede argumentira tvrdnju o važnosti povijesti Kninskog kraja u ukupnoj hrvatskoj povijesti, kao ishodištu moderne hrvatske države. Osim toga, a kako to V. Klaić u Predgovoru i najavljuje, isprave bi trebale biti prilog povijesti Vlaha u Hrvatskoj, povijesti koja još nije u dovoljnoj mjeri zaživjela u suvremenoj kulturi hrvatske države.

Inače porodica Keglević, kao što to i K.V. kaže, porijeklom je sa područja južno od Velebita. Preciznije, iz Mokrog Polja u današnjoj općini Ervenik, 15-ak kilometara SZ od Knina, gdje se i danas vide ostaci nekadašnje Keglević utvrde.

Kao i dosad, upoznajte Knin i Kninsko područje, da bi ga više voljeli.

Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, ili redakcija@grad-knin.net.

miro

Foto: http://www.destinacije.com