Gunjača S., TINIENSIA ARCHAEOLOGICA-HISTORICA-TOPOGRAPHICA,1,Pađene,Kninsko…

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Crkva sv. Đurđa u Pađenama (foto: Ante Jurčević, MHAS)

I.ARHITEKTONSKI OSTACI STAROHRVATSKE CRKVE U PAĐENAMA KOD KNINA

Selo Pađene nalazi se 12 km sjeverozapadno od Knina na cesti i željezničkoj pruzi, koje iz Knina vode u Zagreb. Kad se poodavno u Kaštel Sućurcu pronašao natpis, na kojem se nalaze imena četiriju municipija, među kojima i PAZINA(tium), stao je Bulić dovoditi ovaj toponim u vezu s Pađenama, podupirući to s okolnošću, da se Plinijeva civitas Pasini (Nat. hist. 140) prema orijentacionom kriteriju kod nabrajanja ostalih mjesta morala nalaziti na zadnjem mjestu u Liburniji “upravo tamo, gdje je Liburnija graničila s Japodijom i Dalmacijom”¹. Pored etimološke sličnosti imena Pazinium – Pađene podupire Bulića i okolnost, što se u bližnjem Očestovu, kako je čuo govoriti, nalazilo ostataka starih spomenika, novca, tragova vodovoda i t. d. Bulić se još upire u činjenicu, što se u parokijskoj crkvi u Pađenama prema Alačevićevu izvještaju nalaze spolija, i to sa sjeverne strane dva krasna friza urešena cvjetovima, u crkvenom pločniku fragment ukrašenog pilastra s natpisom DIGNADOMUFUNDA² i na južnom prozoru još jedan njemu pripadajući pilastar. Istaknuo je, da su na njemu slova otučena. Bulić na osnovu svog iznošenja zaključuje, da je vjerojatno, da je Pazinium ležao u današnjem selu Pađenama.³ A dalje, kako bi se sukcesivno susretao s kojim nalazom iz Pađena, pri objelodanjivanju je navodio porijeklo “Pazinium?”⁴ ili “Municipium Pazinatium?”⁵. Čudno bi bilo, da bi današnji naziv Pađena vukao korijen od staroga Pazinum ili Municipium Pazinatium, a da se ne spominju kroz cijeli Srednji vijek kao ni u početku Novoga, nego se s tim imenom prvi put susrećemo u dokumentu iz g. 1683.⁶ Mnogo je vjerojatnije, da ime potječe od novih stanovnika, krajišnika, koje mletačke isprave nazivaju Morlacima, t. j. Crnim Vlasima, od kojih su se neki prezivali Pađen, jer se oni kao Vlasi spominju u Bosni⁷, a znamo, da je za doba turske dominacije današnje stanovništvo zagorske Dalmacije u nekoliko valova imigriralo isključivo iz Bosne i Hercegovine, pa su, sva je vjerojatnost, došli i Pađeni, te se jedno vrijeme naselili ovdje, i po njima je zar ostao današnji naziv, a prije se selo moralo drukčije zvati.

O postojanju tog pređašnjeg sela bjelodano svjedoče arhitektonski preostaci, koji su nađeni u sadašnjem groblju i u novoj crkvi sv. Đurđa, šta se nalazi na blagom izbrešku iznad vinorodne dugodoline. Ti su preostaci pripadali starohrvatskoj crkvi, kojoj se da danas ne zna točan polažaj, jer se nisu pronašli nikakvi ostaci arhitekture, no nema sumnje, da je bila odavle daleko; držim dapače vjerojatnim, da se ona nalazila vrlo blizu današnje crkve, kako nas na takve sudove praksa često puta upućuje (sv. Marija u Solinu, sv. Trojica u Biskupiji i t. d.).

Bilješke

¹ Fr. Bulić, Inscrizioni inedite. Bullettino di archeologia e storia dalmata, VIII. Spalato 1885, str. 17.

² Za tim citatom stavio je Bulić u zagrade: “moderna?” O. c. str. 18.

³ O. c. str. 18.

⁴ Bullettino di archeologia e storia dalmata XII. Spalato 1889, str. 177.

⁵ Isti časopis sv. XIV. Spalato 1891, str. 18, 163.

⁶ Boško Desnica, Istorija Kotarskih uskoka, 1. Beograd 1950, str. 301.

⁷ Ćiro Truhelka, Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja Bosne i Hercegovine. Zagreb 1941, str. 41.

II.ARHITEKTONSKI PREOSTACI STAROHRVATSKIH CRKAVA IZ KNINSKOG POLJA (?) I VRPOLJA

Današnje selo Kninsko Polje ne obuhvata sav raniji prostor, kad se sve ono zvalo poljem, što se nalazilo izvan zidova kninske tvrđave,28jer se na račun njega širi varoš Knin i tako mu se sukcesivno na ovoj strani prostor sužuje. Na sadašnjem prostoru tog sela poznat je jedan položaj, na kojem se nekoć nalazila starohrvatska crkva. Marun u dnevniku bilježi, da se u unutrašnjosti crkve sv. Đurđa u Kninskom Polju nalaze uzidana tri spolija iz stare crkve. Ta spolija bila su prevučena krečom i nisu se lako mogli fotografirati, a godine 1936. Za restauracije crkve izvađeni su, te im je izgubljen svaki trag. Nalaz spolija u obje nove crkve potvrda je za staru tvrdnju, da su se nove crkve gradile blizu starih, a stvarno postojanje dviju starijih crkava potvrđuje opet navod, da su se zvale jedna sv. Sofije, a druga sv. Anastazije. To još ne znači, da se naši ostaci odnose na obje crkve, jer je mogla postojati i još koja crkva, samo što joj se spomen nije sačuvao ni u dokumentu ni u preostacima, no svakako je vjerojatno, da je bar jedna bila ili sv. Sofije ili sv. Anastazije. Na svaki način manje je vjerojatno, da se jedna od tih nalazila daleko od Knina, pa se ne može lako primijeniti navod “extra civitatem”.

Bilješke:

²⁸ S. Gunjača, O položaju kninske katedrale. Starohrvatska prosvjeta. III. serija sv. 1. Zagreb 1949, str. 58 – 64.

Gunjača Stjepan

Prema najavi iz članka na http://grad-knin.net/knin/hrvatska/stjepan-gunjaca-tiniensia-archaeologica-historica-topographica/, ovim člankom počinjem objavu dijelova djela Stjepana Gunjače, Tiniensia Archeologica-Historica-Topographia.

Tiniensia je objavljena u Starohrvatskoj prosvjeti, ser. III, 6 , Zagreb, 1958. i 7, Zagreb, 1960., u prvom izdanju, u nakladništvu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Isti nakladnik ju je objavio i 2009. povodom 100-te obljetnice rođenja Stjepana Gunjače. Tekst je predočen u izvornom obliku, ali je popraćen novim fotografijama pejzaža i arheološkog materijala obrađenog u katalogu, te zemljopisnom kartom.

Autor ga je podijelio kako slijedi:

TINIENSIA ARCHAEOLOGICA-HISTORICA-TOPOGRAPHICA I

I. Arhitektonski ostaci starohrvatske crkve u Pađenama kod Knina

II. Arhitektonski preostaci starohrvatskih crkava iz Kninskog polja (?) i Vrpolja

III. Plavno

Zaključak

TINIENSIA ARCHAEOLOGICA-HISTORICA-TOPOGRAPHICA II

Plavno (nastavak)

a) Naušnice karantansko – ketlaškog tipa

b) Naušnice prelaznog tipa iz kesteljskog u bjelobrdski

c) Naušnice bjelobrdskog tipa

d) Naušnice jednozrnastog tipa

e) Naušnice trozrnastog tipa.

f) Naušnice s koljencima

Varijanta s koljencima zvjezdolika tipa

Varijanta trokoljenastih naušnica s malim koljencima i navlakom sa četiri niza filigrana između njih

g) Proste karike

Ostali predmeti

IV. Knin

ARHITEKTONSKI PREOSTACI

Arhitektonski preostaci iz kninske tvrđave

Arhitektonski spomenici iz varoši Knina

Arhitektonski spomenici iz kninskog samostana

ZUSAMMENFASSUNG

Ovom prigodom koristim se izdanjem iz 2009. Nakladnik je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (MHAS), urednik: Tomislav Šeparović, fotografije: Ante Jurčević.

Preuzet ću dijelove iz I, II, III i IV poglavlja: Pađene, Kninsko polje (?) i Vrpolje, Plavno i Knin.

Ovom prilikom, im se zahvaljujem jer bi bez njihove suglasnosti, suradnje i pružene pomoći, objava ovih tekstova bila otežana ili nemoguća.

Znam da se i ponavljam, ali nadam se da će vam mogućnost boljeg uvida u povijest prostora i ljudi koji žive na njemu pružiti zadovoljstvo kao i meni.

Uredio: miro