Alpe-Adria slobodno od GMO?

Naj Blog

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Inicijativa Odbora za okoliš Hrvatskog sabora (ova fotografija je vlasništvo Greenpeacea)

Danas je Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora uputio Saboru Prijedlog Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a (genetski modificiranih organizmi). Predložena Deklaracija sadrži izvorišta i osnove koji je formalno-pravno reguliraju, samu Deklaraciju i njeno obrazloženje.

S obzirom da ekologija u Hrvatskoj još uvijek nema onakvu važnost kakvu zaslužuje, svaka ovakva inicijativa zaslužuje posebnu pažnju. Pa makar i bile duže nego ste navikli.

Deklaracija se sastoji od osam točaka. Donosim vam njen integralni oblik. Odvojite malo vremena i pročitajte je, pa bi mogli malo i prodiskutirati o njoj.

Prijedlog Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a

Izvorišta i osnove

Na temelju članka 2. Ustava Republike u kojem se, među ostalim, navodi da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;

Na temelju članka 3. Ustava Republike Hrvatske kojim se, među ostalim, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, određuju kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava;

Nastavljajući se na i dodatno podupirući stavove Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine;

Pozivajući se na odredbe Konvencije o biološkoj raznolikosti koju je Hrvatski sabor ratificirao 1996. godine te je Republika Hrvatska od 1997. godine punopravna stranka Konvencije;

Pozivajući se na odredbe Protokola o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Kartagenskog protokola) kojeg je Hrvatski sabor ratificirao 2002. godine;

Pozivajući se na odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potvrđene Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi 1997. godine, temeljem kojih su, sukladno Ustavu i zakonu, donesene odluke svih županijskih skupština koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a te zabranile ispuštanje živih genetski modificiranih organizama u okoliš, pa i u pokusne svrhe;

Pozivajući se na strateške smjernice Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor usvojio 28. studenoga 2008. godine u kojoj se iskazuje potreba poticanja ekološke poljoprivrede i drugih oblika poljoprivrede koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti te pomoći proizvođačima u promidžbi i osiguranju tržišta, i na poljoprivrednim površinama potiče se očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, a da se ne unose strane (alohtone) vrste i genetski modificirani organizmi u prirodu;

Pozivajući se na zaključke Hrvatskoga sabora od 27. studenoga 1998. godine donesene nakon provedene rasprave o Stanju u poljoprivredi Republike Hrvatske (točka 17.f.);

Pozivajući se na Lošinjsku deklaraciju o biotičkom suverenitetu donesenu na 3. Lošinjskim danima bioetike 16. lipnja 2004. godine u kojoj su definirani bioetički razlozi i načela suverenosti;

Deklaraciju o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a

1. Hrvatski sabor daje svoju punu potporu Inicijativi Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a.

2. Prirodno bogatstvo Republike Hrvatske u svoj svojoj raznolikosti i jedinstvenosti prepoznajemo kao nacionalno blago nemjerljive vrijednosti, a njegovo očuvanje kao najviše vrednote za koje se valja neprestano zauzimati.

3. Prostor Republike Hrvatske, a njime i uvjetovanost proizvodnje hrane na tradicionalan način, visoke kakvoće utemeljene na svakodnevnom trudu obiteljskih gospodarstva te njihovom naporu usmjerenom očuvanju autohtonog hrvatskog sela i običaja, nameće potrebnim prepoznavanje različitih mogućnosti njegova racionalnog korištenja, te potrebe njegove posebne zaštite na korist lokalne zajednice i stanovnika.

4. Prepoznajući zaštićena područja prirode kao potencijal razvoja kompatibilnih gospodarskih i turističkih aktivnosti u njihovom okružju ističemo važnost skladnog i održivog suživota s prirodom na cijelom području Republike Hrvatske te ovom deklaracijom iskazujemo potporu tradicionalnom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti ove, i generacija koje tek dolaze.

5. Kako bi se dodatno poticala domaća poljoprivredna proizvodnja, promovirao turizam te sačuvala biološka raznolikost cjelokupnog područja Hrvatske ovom Deklaracijom podržavamo odluke svih županijskih skupština u Republici Hrvatskoj koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a.

6. Republiku Hrvatsku treba nastaviti promovirati kao zemlju domaće, kvalitetne i ekološki uzgojene hrane, potpuno slobodne od genetski modificiranih organizama, poticanjem daljnjeg razvoja ruralnog prostora u skladu s prirodom.

7. Smatramo potrebnim ukazati na važnost poticanja različitih oblika financiranja projekata usmjerenih na očuvanje tradicionalne i ekološke proizvodnje u skladu s prirodom, kako zaštićene vrijednosti ne bi bile „smetnja“ razvoju već bi s prostorom i ljudima zajedno živjele i nadopunjavale se.

8. Pozivaju se međunarodni partneri (pogotovo oni iz područja regije Alpe-Adria) da se priključe Inicijativi i ulože potrebni napor kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana na području Hrvatskoj susjednih zemalja s ciljem očuvanja bioraznolikosti, tradicionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.

OBRAZLOŽENJE

GMO slobodna regija označava područje u kojem nije dozvoljeno ispuštanje živih genetski modificiranih organizama (GMO-a) u okoliš, pa ni u pokusne svrhe (a odnosi se i na one GMO za koje je izdano dopuštenje za stavljanje na tržište u svrhu uzgoja) u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, sukladno posebnim propisima kojima je uređena zaštita prirode, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma, te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja kao i na područjima koja su odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave proglašena područjima slobodnima od GMO.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, u čijem je području djelatnosti i briga za zaštitu prirode u više je navrata raspravljao o problematici genetski modificiranih organizama (GMO) te opasnostima koje bi njihovo unošenje u okoliš predstavljalo za bioraznolikost u Republici Hrvatskoj. O tim pitanjima Odbor je na svojoj 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine predložio, a na 8. sjednici održanoj 3. srpnja 2008. godine jednoglasno donio zaključke kojima se među ostalim tražila izmjena tadašnjeg zakonodavstva te zabrana ispuštanje živih GMO u okoliš. Nedavnim izmjenama predmetnog zakonodavstva takav je stav Odbora većim dijelom i uvažen prihvaćanjem novog Zakona o genetski modificiranim organizmima na plenarnoj raspravi 2009. godine u Hrvatskome saboru, a koji je objavljen u Narodnim novinama br. 137 od 13. studenog 2009. Navedeni stav potvrdile su i sve županije u Hrvatskoj i Grad Zagreb koji su svoja područja proglasila područjima slobodnima od GMO-a te dale prednost ekološkom uzgoju.

Točka 1. obrazlaže svrhu donošenja deklaracije

U zaključcima 7. sjednice Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora održanoj 1. srpnja 2008. godine (točka 4.) među ostalim je navedeno stajalište i mišljenje Odbora o potrebi razvijanja međunarodne suradnje, posebice sa susjednim državama te državama koje su u neposrednom okružju jugoistočne Europe, poradi stvaranja zajedničke regionalne strategije i koordiniranja aktivnosti u očuvanju regije kao područja slobodnoga od GMO-a.

U tu je svrhu u siječnju 2010. godine, Odbor za zaštitu okoliša zatražio dopuštenje predsjednika Sabora kako bi uputio tekst Inicijative za proglašenje Regije Alpe-Adria zonom slobodnom od GMO-a odborima parlamenata zemalja u području Alpe-Adria zaduženima za pitanja zaštite okoliša. Nakon odobrenja, tekst Inicijative upućen je odborima zaduženima za pitanja zaštite okoliša parlamenata Republike Mađarske, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Italije. Time je Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora pozvao odbore nadležne za zaštitu okoliša u državama Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Italiji na suradnju u ovom projektu, a Inicijativu su podržali predstavnici Odbora za održivi razvoj Mađarskog parlamenta na sastanku Odbora za održivi razvoj u Zagrebu u listopadu 2010. godine i predstavnici Odbora za zaštitu okoliša Austrijskog parlamenta na sastanku u Beču u veljači 2011. godine. Podrška ovoj inicijativi dana je javno i od strane delegacije Odbora za poljoprivredu Parlamenta Republike Slovenije na Sastanku predsjednika Odbora nadležnih za pitanja poljoprivrede Parlamenata zemalja članica EU i zemalja kandidata održanog u Parlamentu Republike Mađarske u Budimpešti 28. ožujka 2011. godine, a u sklopu mađarskog predsjedanja EU.

U Hrvatskoj postoje svi preduvjeti da se ova politika zaokružena u Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a podrži i potvrdi deklaracijom Hrvatskog sabora dajući potporu i prednost ekološkom uzgoju te očuvanju bioraznolikosti naspram neprovjerenih i riskantnih oblika iskorištavanja životno važnog resursa - poljoprivrednog zemljišta namijenjenog proizvodnji hrane.

Točka 2. naglašava važnost opetovanog promoviranja temeljenih načela i vrijednosti našega društva

Temeljem polazišta sadržanog u članku 2. i članku 3. Ustava Republike Hrvatske, a što je već sadržano u širem obliku u Deklaraciji o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine (NN 34/92) ponavljamo da su navedene vrijednosti jedinstvene i nemjerljive te vrijedne svakog napora kako bi se očuvale. Neprestanim isticanjem njihovog značaja, pogotovo u tegobnim vremenima poput današnjih, kada su gospodarski uvjeti života svih razina društva iznimno teški, a pribjegavanje lakšim rješenjima često iznimno privlačno, smatramo važnim još jednom naglasiti nužnost dobrog osmišljavanja zaštite okoliša i ozbiljnog promišljanja politika vezanih uz gospodarenje prirodnim resursima, ciljevima regionalnog razvoja i mehanizmima održive poljoprivredne proizvodnje dugoročno.

Točka 3. govori o uvjetovanosti međuodnosa prostora, klime, prirode te stanovnika i tradicije

Republika Hrvatska zbog svoga geografskog položaja od Panonske ravnice i Dunavskog sliva, preko juga Alpskog masiva, Dinarskoga gorja i Mediterana odlikuje se različitim klimatskim prilikama koje pak za posljedicu imaju izuzetnu raznolikost kako krajolika tako i bioraznolikosti. Zahvaljujući generacijama koje su nastanjivale to područje i njime gospodarile, čuvale tradiciju i brižno koristile taj prostor, ovom se točkom iskazuje potreba prepoznavanja napora koji današnji poljoprivredni proizvođači, a pogotovo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ulažu u očuvanje toga načina gospodarenja. Navedena potreba posebno je istaknuta u III točki Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. (Citat: Slijedom toga Republika Hrvatska će: racionalno gospodariti tlom, značajnim prirodnim bogatstvom, u cilju proizvodnje hrane, i to provedbom stroge zaštite, odnosno zabranom prenamjene visokoplodnog tla u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe; unapređivanjem nižih kategorija tala; privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj proizvodnji, te strogom kontrolom primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja).

Točka 4. daje podršku tradicionalnom i ekološkom uzgoju hrane

Usmjerenost tradicionalnom i ekološkom uzgoju utemeljena je na podršci koja proizlazi iz članka 10. Konvencije o biološkoj raznolikosti iz Rija, ali i ukupnosti odredaba Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (»Narodne novine«, br. 12/01., 14/01. i 79/07.). Naime, u tom se članku Konvencije posebno naglašava to da će svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno među ostalim „štititi i poticati uobičajeno korištenje bioloških izvora u skladu sa tradicijom i kulturom, sukladno zahtjevima za očuvanje i održivo korištenje.“

Točka 5. daje podršku županijama koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a

Ovom se točkom stavlja naglasak na važnost sudjelovanja i odlučivanja na razinama lokane i regionalne samouprave, daje se podrška njihovom pravu i zaštiti što je posebno naglašeno i Strategijom regionalnog razvoja usklađenom sa željama lokalnog stanovništva. Uvođenje GMO-a bez suglasnosti lokalne zajednice krše se temeljni principi Europske povelje o lokalnoj samoupravi, ali i narušavanje političkog suvereniteta društva te se forsiranom uporabom još uvijek nedovoljno provjerenih tehnologija ide protiv osnovnih bioetičkih postulata, ali i savjesti i razuma putem nesagledivosti posljedica, nepovrativosti učinaka i mogućnosti katastrofalnih posljedica.

Članci 3. i 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koja je potvrđena Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 14/97. i br. 4/08.) povezani s organizacijom, nadležnošću i funkcioniranjem jedinca lokalne i područne samouprave predstavljaju temelj na kojem su predstavnička tijela svih županija i Grada Zagreba donijele odluke o zabrani sjetve GMO-a.

Točka 6. podržava i podupire promociju Hrvatske kao zemlje čistog okoliša i kvalitetne hrane

Isticanje komparativnih prednosti takvog načina gospodarenja prostorom i prirodom u skladu sa Strategijom regionalnog razvoja RH. Navedeno je poduprto i člankom 8. Konvencije o biološkoj raznolikosti koji među ostalim iznosi da će svaka ugovorna stranka promicati održiv i za okoliš prihvatljiv razvoj u područjima koja graniče sa zaštićenim područjima, s ciljem daljnje zaštite tih područja.

Tome u prilog govori i strateška smjernica 6.1.6 Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u kojoj se navodi da „na poljoprivrednim površinama valja poticati očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme u prirodu“. U odlomku 6.1.6.1. Akcijskog plana navodi se da valja „osigurati suradnju s drugim sektorima s ciljem sprječavanja unosa stranih vrsta i genetski modificiranih organizama u prirodu“.

Točka 7. ističe važnost poticanja, promicanja i sufinanciranja takve politike kao oblika očuvanja vrijednosti koje želimo očuvati

Zaštićene vrijednosti uključuju krajobraz, autohtone pasmine i tradicionalni/ekološki uzgoj koji daje nemjerljiv doprinos stvaranju razvedenih krajobraza suživotom i međusobnim nadopunjavanjem različitih djelatnosti u prostoru (pašnjaci, livade, vode i sl). Takav održivi suživot kroz stoljeća osigurao je Hrvatskoj da danas bude prepoznata baš po tim zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima (jedina zemlja sa šest spomenika UNESCO-a).

Članak 11. Konvencije o biološkoj raznolikosti u opisu poticajnih mjera eksplicite navodi da će „svaka ugovorna stranka, koliko god je to moguće i prikladno, usvojiti ekonomski i socijalno usklađene mjere koje djeluju poticajno na očuvanje i održivo korištenje komponenti biološke raznolikosti.“

Točka 8. izražava važnost podrške međunarodnim aktivnostima

To su aktivnosti koje se provode kako bi se područje bez GMO-a proširilo i na nama susjedne zemlje jer vjetar, kukci, voda ne poznaju državne granice, a osiguranje od nepotrebnog rizika može se postići samo zajedničkim aktivnostima i regionalnom suradnjom svih zainteresiranih dionika.

Odbor za zaštitu okoliša

Jeste li pročitali? Možemo li dalje?

S obzirom da smo svojim djelovanjem na prirodu davno prekoračili granicu njene dugoročne održivosti gdje više nije dovoljno samo donositi deklaracije, propise, pravnu regulativu i sl., već te iste i podvrći najstrožem sudu stručne i laičke kritike. Više nije dovoljno da samo plješćemo jedni drugima na dobroj volji. Već dugo pilamo granu na kojom sjedimo. Možda ne vi i ja osobno, ali ako to radi naš bliži ili dalji susjed, to nam nimalo neće učiniti, pa već i onu bližu, budućnost izvjesnijom.

Ako dobro tumačim Obrazloženje, ono me već u prvoj rečenici spušta na zemlju. Deklaracija se odnosi na razne propisima definirana područja, u kojima je zabranjeno ispuštanje živih genetski modificiranih organizama (GMO-a) u okoliš. Znači li to da GMO zec pušten u Kninu, nikakvu štetu ne može napraviti u Kovačiću? Naprimjer, pariti se sa zdravom domaćom zečicom u Kovačiću?

Čini mi se da tekst Deklaracije i njenog Obrazloženja i nisu baš u usklađeni. Npr. T.4, spominje „kompatibilne gospodarske i turističke aktivnosti“, dok u Obrazloženju ni riječi o turizmu. Točno je da nas turizam danas „hrani i oblači“, daje mirovine i plaće. Ali koliko dugo? Koliko je ovakav model turizma u Hrvatskoj, u interesu svima? Samo dotaknuvši se teme o golfu, višekratno bi ispunio prostor predviđen za ovaj, ionako dugačak članak. Ili primjer NP Krka. Godinama (desetljećima) slušamo priče ponosnih turističkih radnika o svom trudu dovođenja novih gostiju. Dovedu i milijuntog, a onda se postavi pitanje koliko je to održivo? Trpi li NP, milijun posjetitelja godišnje? Uočavate li vi situaciju, u kojoj je turizam, gospodarstvo, odn. lova, ona referentna točka? Opet to nije ekologija!

Sve u svemu, podrobnijim čitanjem Deklaracije, moglo bi se zaključiti kako je to dobar dokument, na tragu onoga što je potrebno eko sustavu čiji je član i eko osviješteni čovjek. Ali nije dovoljan! Pretolerantan je prema onima koji ne žive ekologiju, već im je ona onoliko prihvatljiva, koliko im dopušta profita!

Građani Knina, Hrvatske, Svijeta, komentirajte ovaj članak ili temu u Komentarima ispod teksta, na redakcija@grad-knin.net ili na http://www.grad-knin.net/forums.

Autor: miro